BEDEKER SVJETSKE PROZE

Božidar Alajbegović najveći je radoholičar, vjerojatno u povijesti hrvatske kritike

Shizofrenija je aktualnog trenutka u nas da nikad nije bilo manjeg prostora za književne kritike, posebice u tiskanim medijima, a suvremenici smo najvećeg kritičarskog radoholičara, vjerojatno u povijesti hrvastke književnosti i kritike. Eto već i treće zbirke kritika Božidara Alajbegovića - "Pedeset kritika". Sabrao ju je zagrebački izdavač "Litteris" Dražena Katunarića. Ranije su bile "Utočište od riječi" o stranoj prozi i "Nešto kao fleš" o domaćoj. Sada su selekcionirane one koje je posljednjih godina pisao o stranim prozama; Barthelme, Eugenides, McInerney, Cortazar, Cave, Nothomb, Jacobson, Beigbeder, Ogawa...
Temeljna potka je beskompromisan čitalački i kritčarski fanatizam, u najpozitivnijem smislu. Kritike su mu i male studije. Autor daje i humorističnu notu, pa će Woodyja Allena nakon "Puke Anarhije" ocijeniti kao šarmantna i brbljiva nervčika, i zaključiti da ga svakako valja čitati, ali u umjerenim dozama... Ne drhteći od veličina za Updikeova će "Terorista" reći da je unatoč upečatljivim rečenicama, motivacija glavnog lika neuvjerljiva.
Većina kritika prvotno je tiskana u Vijencu, a neke su iz drugih medija. A njih je impozantan niz: Tema, Bibliovizor Trećeg programa Hrvatskog radija, Op.a, Val, Nova Istra, Književna Rijeka, do portala Kupus.net, Lupiga.com, Lajka.com.hr, Moderna Vremena Info.
Alajbegović je i vlasnik bloga Knjiški moljac.
Da bi sve bilo začudnije, diplomirani je ekonomist, a ne komparatist, kroatist, anglist ili ini "ist" s Filozofskog.
"Pedest kritika" je i pregled ogleda vrsnog i hiperobaviještenog kritičara, a za snalaženje u najaktualnijim prijevodima strane književnosti u Hrvata i iznimno dobrodošao bedeker.