Nagrada "Josip Sever"
Dodjeljuje se za neobjavljenu knjigu pjesama etabliranim imenima hrvatskog pjesništva (autor/ica već mora imati najmanje jednu objavljenu zbirku pjesama). Nagrada se sastoji od:
- brončane plakete s likom Josipa Severa, rad kipara Davorina Žitnika Žita
- tiskanja knjige u biblioteci Jutra poezije (pedeset primjeraka gratis dobiva autor/ica)
- novčane nagrade u iznosu dvije tisuće kuna

Nagrada "Ružica Orešković"
Dodjeljuje se za neobjavljenu knjigu pjesama (prvijenac) neafirmiranim imenima hrvatskog pjesništva (mlađim autorima koji do sad nemaju objavljenu zbirku pjesama). Nagrada se sastoji od:
- brončane plakete s likom Ružice Orešković, rad kipara Davorina Žitnika Žita
- tiskanja knjige u biblioteci Jutra poezije (pedeset primjeraka gratis dobiva autor/ica)
- novčane nagrade u iznosu tisuću kuna

Propozicije natječaja
Natječaj je otvoren od 1. svibnja 2011. do 1. lipnja 2011. godine!

Na natječajima mogu sudjelovati članovi Jutra poezije ili oni koji će to postati zaključno s 01. lipnjem 2011. Na natječaje se šalje isključivo cjelovit, neobjavljen pjesnički rukopis (samo u word dokumentu) napisan na hrvatskom jeziku. Uz rukopis zbirke obvezno je priložiti (u posebnom word dokumentu, kao prilog rukopisu) i kratku biografiju autora / autorice.

Adresa na koju se šalju rukopisi isključivo je elektronska: natjecaj.jutro.poezije@gmail.com – s obaveznom naznakom: "Za nagradu Josip Sever" ili s naznakom "Za nagradu Ružica Orešković".

Rezultati natječaja biti će objavljeni najkasnije do mjeseca rujna 2011. godine u tiskanim i elektroničkim medijima te na našoj web stranici: www.jutropoezije.hr

Ovogodišnji Riječki sajam knjiga - KIČMA koji će trajati od 29. travnja do 8. svibnja ponudit će na nekoliko riječkih lokacija bogat program koji će biti koncipiran u nekoliko programskih cjelina.

Cjelovit program ovdje

"Tužim državu bilo koju na planeti" naziv je novog Književnog petka na kojem će biti predstavljena istoimena knjiga sabranih pjesama Ružice Orešković. Pjesme za zbirku odabrao je Robert Roklicer. Ova suvremena hrvatska pjesnikinja (rođena 1933. u Perastu, a umrla 1993. u Zagrebu) jedna je od utemeljitelja legendarne tribine "Jutro poezije". Svoju prvu pjesničku zbirku "Krila ulice" objavila je još 1963. godine, a potom se nižu "Podivljali golubovi" (1976.), "Proročanstvo trava" (1968.), "Vežem dušu konopcem" (1983.). Članica Društva hrvatskih književnika postaje 1984. godine. Jedna od glavnih tema pjesništva Ružice Orešković jest svojevrsna uskraćenost, ne samo u ljubavi, koja je tako varljiva da joj je to „prešlo u prirodu", nego i uskrata vitalnih ljudskih potreba. Kao pjesnikinja, ona tu svoju uskraćenost čini javnom, ali i "obvezom" prema vlastitu životu, koji nastoji živjeti s prijateljima i u okruženju prepoznatljivom kao svojevrsni zajednički "emocionalni dom".

O knjizi će govoriti Branimir Bošnjak, Ljiljana Dimova-Peternel, Robert Roklicer te voditelj Književnog petka Boris Perić.
Tribina će se održati 29. travnja u 20 sati u Gradskoj knjižnici, Starčevićev trg 6, Galerija Kupola, 3 kat.

'Sarajevske sveske/bilježnice', časopis koji je ušao u jedanaestu godinu izlaženja a za kojega pišu brojni ugledni autori s područja cijele bivše Jugoslavije, odnedavno je dostupan i na internetu.

Čitati ga možete na adresi www.sveske.ba/bs/

U srijedu 27. travnja od 20 h dođite u Bacchus, Trg kralja Tomislava 16, Zagreb,

Stihove ruskih pjesnika
(Aleksandar Puškin, Fjodor Tjutčev, Nikolaj Gumiljov,
Anna Ahmatova, Osip Mandeljštam, Marina Cvetaeva,
Boris Pasternak, Nikolaj Zabolocki, Vjačeslav Kuprijanov,
Grigorij Kružkov, Sergej Gandlevski)
preveo je i čitat će Fikret Cacan

Voditelji večeri poezije : Albin Horvatiček i Željko Koprolčec

Hrvatsko društvo pisaca
Basaričekova 24, Zagreb

srijeda, 27. 04. 2011., u 19 sati
u HDP-u,


RAZGOVOR O HRVATSKOJ DJEČJOJ KNJIŽEVNOSTI


U razgovoru će biti riječi o relaciji dječja književnost – zabava ili moralna pouka?, te o hrvatskoj dječjoj književnosti u europskom kontekstu. Na tribini govore spisateljica Sanja Pilić i pisac i urednik u izdavačkoj kući Egmont Robert Mlinarec.

Voditeljica tribine Dekonstrukcije
Darija Žilić

Krešimir Nemec, novi glavni urednik časopisa 'Forum' za 'Vjesnik' govori o situaciji s časopisima na hrvatskoj književnoj sceni.

Čitajte ovdje

Objavljen je 24.broj elektroničkog književnog časopisa Balkanski književni glasnik.

Zastupljeni autori : Anto Zirdum, Biljana Ćulafić, Branislav Žukić, Jasna Žmak, Katarina Kojić, Mihaela Gašpar, Muzafer Čauši, Sabahudin Hadžialić, Srđan Sandić, Vladimir Radić, Vitomir Jovanović (proza); Gordana Simeunović, Igor Krajčev, Ivan Rajović, Jasmina Marinković, Josip Šabić, Lidija Pavlović-Grgić, Matijas Baković, Milan S. Kosović, Nenad Novak Stefanović, Nikola Šimić Tonin, Robert Roklicer, Todora Škoro, Zoran Bognar, Željana Marić (poezija); Đorđije Vuković, Saša Čokljat, Svetlana Kalezić-Radonjić, Zorislav Paunković (esej).

Novi broj donosi i intervju koji je sa Tatjanom Jambrišak vodila Tamara Lujak.

U obliku dva PDF dodatka, časopis donosi i prijevod španjolske proze "Kratke i ultrakratke novele" Augusto Monterroso Bonilla, Jusufa A. Hećimovića, kao i poeziju Almira Zalihića "Polovina pređašnjeg svijeta".

Glavni i odgovorni urednik BKG-a je Dušan Gojkov, a urednica 24. broja je Vesna Denčić.

Čitajte na www.balkanwriters.com

Povjerenstvo 22. Pjesničkih susreta u Drenovcima proglasilo je Slavka Jendrička ovogodišnjim laureatom Pjesničkih susreta te dobitnikom povelje Visoka žuta žita za sveukupni književni opus i trajni doprinos hrvatskoj književnosti

Nagrada će mu biti uručena na Susretima koji će se održati 6. i 7. svibnja 2011. u Drenovcima

MJESTO RADNJE: Zagreb
VRIJEME RADNJE: 2017.
Tamara je studentica psihologije koja nakon obiteljske tragedije postaje opsjednuta smislom svog postojanja. U potrazi za suvislim odgovorima, u svojoj glavi raspreda ideje o kaosu, vječnosti i ništavilu, dok se u stvarnosti susreće s neobičnom galerijom likova: starcem koji gaji čudnu sklonost prema šampitama i vjeruje u prijenos duše putem pogleda, slikaricom koja voli slikati jednoroge i pećnice, psihijatricom koja psihoanalizira likove iz sapunica, a u normalnim ljudima vidi ludilo. Na tom putu joj pomaže prijateljica koja je pobornica «kulta sive trenirke», a odmaže kradljivac biti - biće koje stanuje u noćnim morama i stvarima oduzima njihovu bit čineći ih praznim ljušturama bez sadržaja...

Tomica Šćavina (1975) diplomirala je psihologiju na Filozofskom Fakultetu u Zagrebu. Nakon toga je radila kao službenica u Britanskom Veleposlanstvu, konobarica na prekooceanskom brodu i tonska snimateljica na Hrvatskom radiju.
Od 2006. godine posvetila se psihološkom radu u području osobnog razvoja. Vodi Terapiju pisanjem, specifičnu vrstu rada na sebi putem pisanja. Više o njenom radu u području psihologije možete saznati na njenoj stranici www.poticaj.net.
2009. godine objavljena joj je knjiga kolumni i članaka "Unutarnji kompas" u izdanju nakladničke kuće Planetopija. "Brod za Lajku" objavljen 2011. u nakladničkoj kući Jesenski i Turk, je njen prvi roman. Točnije, četvrti, jer je između devetnaeste i tridesete godine napisala još tri koja su završila u ladici s naljepnicom «stilske vježbe». Piše od šeste i namjerava pisati do devedeset i šeste godine života. Nakon toga nema planova.

Na kioscima je
novi broj 'Vijenca'
(samo 10,00 kn )
a u njemu,
između ostaloga,
i
moja kritika romana
'Sjetva soli'
Muharema Bazdulja


Novi 'Vijenac još donosi:

- kolumnu jezikoslovke Nives Opačić
- tekst Ljerke Car Matutinović o knjizi 'Ezopuševe basne pohorvačene' Ignaca Kristijanovića
- tekst Krešimira Bagića : Od figure do kulture - sentencija, poslovica, entimem, epifonem
- tekst Strahimira Primorca o romanu 'Rulet' Lade Žigo
- tekst Vinka Brešana o knjizi 'Neznane i neznani. Kroatistički prinosi' Mirka Tomasovića
- tekst Pavla Pavličića iz ciklusa 'More i voda' : Bog i Bogvan
- razgovor s Alainom Finkielkrautom
- tekst Bernardina Škunce o pjesništvu Jacoponea da Todija
- temat o književnom radu Vlatka Pavletića, s tekstovima Milana Bešlića, Božidara Petrača i Ante Stamaća

te još pregršt tekstova o teatru, filmu, likovnoj umjetnosti, plesu, arhitekturi, glazbi...

- Paul Celan - Crna mostarina

- Goran Rem - Pogo i tekst

- Erri De Luca - Tri konja

- Endre Kukorelly - Krš. Povijest komonizma

Klikom na naslov knjige otvara se stranica s informacijama o knjizi.

Poznata hrvatska kulturno-turistička manifestacija MasterCard Brod knjižara – Brod kulture ove godine slavi prvu malu obljetnicu i po drugi put raspisuje natječaj za najbolju kratku priču. Natječaj je počeo u petak 15. travnja i otvoren je mjesec dana, do 15. svibnja. Organizatori na natječaj pozivaju sve zainteresirane, a pobjedniku za nagradu nude: objavu priče i sudjelovanje na ovogodišnjoj turneji i plovidba Brodom knjižarom – Brodom kulture.

Ostalih dvadeset autora čije će priče također biti objavljene u zbirci imat će priliku za jednodnevno gostovanje, promociju i potpisivanje zbirke na turneji MasterCard Broda kulture. Žiri koji će birati najbolju kratku priču čine eminentna imena hrvatske književne scene: Ludwig Bauer, književnik, dr. sc. Lidija Dujić, Enes Kišević, pjesnik i glumac, kao i Igor Gerenčer, organizator manifestacije. Žiri bira 21 najbolju priču. Sve odabrane priče bit će objavljene, kao i prošle godine, u zajedničkoj zbirci pod naslovom: 20 + 1 najbolja priča za ljeto 2011.

Knjigu će urediti iskusni urednici, članovi žirija: Ludwig Bauer i dr. sc. Lidija Dujić. Knjiga 20 + 1 najbolja priča za ljeto 2011. prodavat će se po vrlo pristupačnoj cijeni, kako bi došla do što većeg broja zainteresiranih čitatelja.

Izvor: Večernji list

UPDATE :

Propozicije natječaja

Priča koja se šalje na natječaj mora biti dužine između četiri kartice (tj. 7 200 znakova, računajući i razmake) i deset kartica (18 000 znakova). Na početku teksta mora stajati ime i prezime autora, poštanska adresa, broj telefona/mobitela i e-mail adresa, a ispod toga naslov priče.

Radovi se šalju isključivo putem e-maila na adresu: brod.kulture@gmail.com.

Datoteka/file treba imati naslov koji se sastoji od prezimena i imena autora i naslova priče pri čemu su riječi međusobno spojene crticom (prezime-ime-naslov).
Natječaj je regionalni pa jezik priče može biti hrvatski, ili srpski, ili bošnjački, ili crnogorski. Priča treba biti napisana u jednom od najčešćih programa, kao što je OpenOffice Writer ili Word, ili u nekom od kompatibilnih programa.
Tekst treba napisati u fontu Times New Roman – od 12 ili 14 točki.
Priča ne smije biti prethodno objavljena.
Svaki autor/ica na natječaj može poslati samo jednu priču.

Izvor:
Culturenet.hr

19:00 sati, Knjižnica Marije Jurić Zagorke
Krvavi most 2, Zagreb

Knjiga 'Luna Lusitina' Tahira Mujičića (izd. Litteris) , s lijepim bakropisima Hrvoja Šercara, odvodi nas u putovanje Portugalom uz magične zvuke fada. Pjesme dočaravaju taj svijet uzdaha, strasti, ljubavne čežnje i žaljenja kojemu autor pridodaje svoj jezično nesputan i sočan jezik calamboura i igre po kojima je glasovit.

Sudjeluju Jadranka Pintarić, Jelena Radan, Dražen Katrunarić i Tahir Mujičić.

Povodom skorašnjeg izlaska hrvatskog prijevoda njegove nove knjige, s Alešom Debeljakom razgovarala je Jagna Pogačnik.

Razgovor čitajte ovdje

U ponedjeljak,18. travnja u 20 sati u knjižnici i čitaonici Bogdan Ogrizović bit će održana promocija nove knjige Dražena Katunarića 'Infernet i drugi tekstovi'.

Promocija se održava u sklopu manifestacije Tjedan dobre knjige, manifestacije koja traje do srijede, 20. travnja i istovremeno se održava u pet hrvatskih gradova: Zagrebu, Osijeku, Splitu, Puli i Rijeci.

Uz samog autora o knjizi će govoriti: Žarko Paić, Zdravko Zima i Goran Matović.

U Tjednu dobre knjige, čija je tema putovanje, Mala zvona nas vode u Švedsku, Norvešku i Dansku kakve su bile prije više od dvije stotine godina - za ostatak Europe egzotičan sjever, neistražen, priprost, rijetko naseljen, zemlja veličanstvenih krajolika, sušenih haringi i ljudi koji jednom godišnje peku kruh. Dočarava ih pero jedne vrlo neobične putnice, koja se zajedno sa svojom jednogodišnjom kćeri i njenom dadiljom otisnula preko mora, u potrazi za vrijednim i pomalo zagonetnim teretom što ga je neki norveški kapetan prevozio za njezina ljubavnika - i izgubio. Doba je burno i prilično nesigurno: na moru između engleske i skandinavske obale uzdižu se valovi, na kontinentu bjesni oluja - revolucionarna Francuska ratuje s ostatkom svijeta...

Pođite na put kroz prostor i vrijeme u knjižari Ljevak, u ponedjeljak, 18. 4. u 19:30 h. Putnički vodiči: Biljana Romić i Sanja Lovrenčić. Organizatori: Mala zvona i Knjižara Ljevak.

MATICA HRVATSKA SISAK
poziva sve koji pišu poeziju.

Čitanjem vlastitih stihova, podijelite svoj svijet s nama.

STIHOVNICA SISKA
večer poezije u Matici hrvatskoj Sisak, Rimska 9, 20. travnja 2011., s početkom u 19 sati.

U okviru projekta Stihovnica Siska, koji se prvi puta održao u studenom prošle godine, a nastavlja se jednom mjesečno, čitajte svoju poeziju. Cilj je ovog projekta obnoviti odnos između pjesnika i čitatelja. Događaj je otvorenog tipa i svi mogu sudjelovati, ali i odlučivati o najboljima. Sisački poetry performans pokrenula je Matica hrvatska Sisak, a pokrovitelj su Riječi, časopis za književnost, kulturu i znanost.

Povodom izlaska hrvatskog prijevoda njegova romana 'Drvo bez imena', Drago Jančar je razgovarao s novinarkom Vjesnika.

Razgovor čitajte ovdje

Hrvatsko društvo pisaca
poziva

četvrtak, 14. travnja 2011. u 19 sati,
u HDP-u, Basaričekova 24, Zagreb

Razgovor o zborniku Kultura, drugi, žene

Knjiga Kultura, drugi, žene zbornik je radova 13 uglednih filozofa, sociologa, lingvista i teoretičara rodnih studija iz Hrvatske, BiH i Slovenije.

Autori analiziraju odnos drugosti i kulture u društvu s početka 21. stoljeća.

Knjiga je objavljena 2010., a uredile su je Jasenka Kodrnja, Svenka Savić i Svetlana Slapšak.

O knjizi će govoriti dr. Hrvoje Jurić i dr. Gordana Bosanac.

Tribina je organizirana u znak sjećanja na Jasenku Kodrnju, članicu HDP-a koja je preminula prošle godine.

Voditeljica tribine Dekonstrukcije
Darija Žilić

Velikog pisca Boru Ćosića život je odnio u tri grada — Zagreb, Beograd i Berlin. Svakom od tih gradova, velikim biografskim dionicama, posvetio je knjige koje su ušle u svjetsku književnost. Beogradu takve kao što su Uloga moje porodice u svetskoj revoluciji ili Veliki zapisi o oproštaju, Consul u Beogradu. Berlin, kamo je početkom devedesetih dospio kao emigrant, opisao je u tako važnim knjigama kao što su Novi stanar i Carinska deklaracija. O Zagrebu, Bora Ćosić počeo je intenzivno pisati ranih osamdesetih i podigao mu spomenik u Doktoru Krleži.
U tom nizu, Kratko detinjstvo u Agramu je dragulj: vraćanje na sam početak života, prepoznavanje svijeta. Možda najvažnija knjiga za Boru Ćosića, u svakom slučaju najpoetičnija i najdublja.

Na novom Književnom petku bit će predstavljena tri romana Hervéa Guiberta, suvremenog francuskog romanopisca, kultnog autora naraštaja koji se dramatično suočio s globalnim problemom AIDS-a, što je ujedno i opsesivna tema njegova stvaralaštva te uzrok prerane smrti. Riječ je o romanima koji spadaju među njegova najvažnija djela - "Moji roditelji" (1989), "Lud za Vincentom" (1989) i "Sućutni protokol" (1992). Premda mu je proza naglašeno autobiografska, riječ je ipak o vješto prerušenoj fikciji. Otvoreno progovara o erotici, istražuje društvene odnose i status obitelji.

O Hervéu Guibertu, njegovom životu te spomenutim proznim djelima govorit će Gordan Bosanac, Ina Pouant, Zlatko Wurzberg te voditelj Književnog petka Boris Perić.
Tribina će se održati 15. travnja u 20 sati u Gradskoj knjižnici, Starčevićev trg 6, Galerija Kupola, 3 kat.

Što je
novi predsjednik HDP-a
Nikola Petković
rekao u intervjuu
za Novosti,
čitajte ovdje ,
a o čemu je besjedio s
novinarkom Vjesnika
čitajte ovdje

Berbom slikovnica u zagrebačkom parku Stara Trešnjevka počinje ovogodišnja serija akcija koje nose ime "Uberi priču!"
U trešnjevačkom parku, u utorak 12. travnja u 11 sati, s djecom iz obližnjih škola i svima koji naiđu pričat će priče i brati slikovnice autorice Ana Đokić Pongrašić, Sanja Lovrenčić i Manuela Vladić Maštruko, uz logističku podršku klauna Davora Peršića, poznatog kao Klaun Blento.
Organizatori ove berbe, koja se već treći put odvija na Trešnjevci, su Mala zvona i CeKaTe.
Akciju, kao i svake godine, podupire Gradski ured za kulturu Grada Zagreba.

- Ivica Došen Žuti - Krvop'ja

- Alice Munro - Služba, družba, prošnja, ljubav, brak

Klikom na naslov knjige otvaraju se stranice s informacijama o knjigama i autorima

O nevjerojatnom šikaniranju radnika koje provodi izdavač Profil International, te o sramotnoj šutnji o tome, pisao je Boris Postnikov u 'Zarezu' a tekst možete pročitati na ovome linku .

(Tekst ste u mogućnosti čitati zahvaljujući agilnosti Nevena Ušumovića koji uređuje internetske stranice Gradske knjižnice Umag jer, nažalost, 'Zarez' od veljače 2009. godine nije obnovio svoje internetske stranice).

Osobno mi je jako žao što za taj slučaj nisam doznao prije jer bih svakako o tome pisao.

Inače, prije nekoliko dana Ivica Prtenjača je dobio otkaz u Profilu, a ima li to kakve veze sa slučajem o kojem piše Postnikov, nije mi poznato...

Na kioscima je
novi broj 'Vijenca'
(samo 10,00 kn )
a u njemu,
između ostaloga,
i
moja kritika romana
'Suverena čitateljica'
Alana Bennetta


Novi 'Vijenac još donosi:

- kolumnu jezikoslovke Nives Opačić
- tekst Ljerke Car Matutinović o knjizi 'Nebo nad Moslavinom' Zlatka Tomičića
- tekst Krešimira Bagića : Od figure do kulture - enelaga, antiptoza, antimerija
- tekst Strahimira Primorca o romanu 'Mornar Merđan' Franje A.Zlovića
- tekst Davora Šalata o knjizi pjesama Krešimira Bagića 'Trebalo bi srušiti zidove'
- tekst Pavla Pavličića iz ciklusa 'More i voda' : Brnistra i šljiva
- tekst Darka Gašparovića o knjizi Branka Hećimovića 'Izdaja forme'
- opširan ulomak iz još neobjvaljene knjige Davora Velnića 'Knjiga o Kini'
- temat o fenomenu elektroničke knjige, internetskim knjižarama i književnosti na hrvatskim portalima, s tekstovima Miroslava Zeca i Astrid Pavlović

te još pregršt tekstova o teatru, filmu, likovnoj umjetnosti, plesu, arhitekturi, glazbi...

Obilježavajući 15 godina izlaženja časopisa 'Europski glasnik', njegov izdavač Hrvatsko društvo pisaca uz potporu Francuskog instituta organiziraju promociju novog broja, uz sudjelovanje

- Alain Finkielkraut
- Dražen Katunarić
- Žarko Paić

Nakon predstavljanja slijedi okrugli stol s temom 'Iskustvo suvremenog romana', uz sudjelovanje Tomislava Brleka, Alaina Finkielkrauta, Drage Jančara, Jadranke Pintarić, Ingrid Šafranek i Velimira Viskovića

Novinarski dom, Perkovčeva 3, Zagreb, 08.04.2011. u 18 sati

Hrvatsko društvo pisaca

poziva nas
na
razgovor sa Marinom Šur Puhlovski

četvrtak, 07. travnja 2011. u 19 sati,
u HDP-u, Basaričekova 24, Zagreb

Marina Šur Puhlovski autorica je brojnih romana, priča, dnevničke proze, a bavila se i književnom kritikom. Na tribini će biti riječi o njenom romanu 'Ljubav' (Ljevak, Zagreb, 2010.)

Ulomci iz romana bit će predstavljeni dramskim prilogom u režiji Dorte Jagić.

voditeljica tribine Dekonstrukcije
Darija Žilić

Ministarstvo kulture je na svojim web stranicama objavilo popis knjiga čije objavljivanje će sufinancirati u 2011.

Mojoj ukupno trećoj, a drugoj knjizi kritika strane proze (koju naslovih 'Pedeset kritika') odobreno je 10.000,00 kn.

Izdavač je Litteris, urednik Dražen Katunarić.

O točnom datumu izlaska knjige bit ćete pravovremeno obavješteni.

Raspisan je natječaj za
književnu nagradu
'Fran Galović'.

Propozicije natječaja dostupne ovdje

DRUŠTVO HRVATSKIH KNJIŽEVNIKA
Trg bana J. Jelačića 7/I, Zagreb

poziva na predstavljanje nove knjige
akademika Miroslava Šicela
HRVATSKI KNJIŽEVNI RETROVIZOR
(Alfa, 2011., Zagreb)


Govorit će:
akademik Krešimir Nemec
akademik Ante Stamać
mr. sc. Božidar Petrač
i autor

Voditeljica Tribine DHK
Lada Žigo


Dobro došli u DHK,
u utorak, 5. travnja 2011. u 12 sati!

Nakon osam godina Viskovićeva predsjednikovanja HDP-om, za novog je predsjednika izabran Nikola Petković.

Njegova bio/bibliografija dostupna je ovdje

Novi potpredsjednik HDP-a je Robert Perišić, dok je za potpredsjednika za međunarodnu suradnju izabran Dražen Katunarić. Nova glavna tajnica je Ana Brnardić.

U novi Upravni odbor izabrano je 9 članova: Renato Baretić, Daša Drndić, Zoran Ferić, Mani Gotovac, Damir Karakaš, Jadranka Pintarić, Olja Savičević Ivančević, Slobodan Šnajder i Velimir Visković.

Razgovor s Nikolom Petkovićem čitajte ovdje

Ministarstvo kulture objavilo je javni poziv za prijavu projekata iz područja zaštite prirode za 2011. godinu.

Redakcija portala Kupus.net ispunila je i za urudžbiranje pripremila prijavnicu za projekt „Zlatko Vitez – zaštićena vrsta“.

Opširnije o tome ovdje