Roman 'Izlaz na Jadran – James Bond u Bačkoj' počinje s izvješćem legendarnog špijuna o Jugoslaviji za vrijeme drugog svjetskog rata. On upozorava na opasnost koja prijeti ako saveznici u borbi protiv okupatora podupru Tita. No ni druga opcija – Draža Mihailović nije ništa bolja, jer osim što je potonji poznat po okrutnosti, i jedan i drugi se pogrešno odnose prema ženama. To je prizma kroz koju spisateljica u romanu gleda svijet oko sebe pa bismo zbog toga roman mogli svrstati u žensko pismo. Pored ovog drugog, prvi dio naslova Izlaz na Jadran upućuje na izreku poznatog vojvođanskog mađarskog pisca Otta Tolnaija prema kojem se mađarski pisci u Vojvodini od onih u Mađarskoj razlikuju po tome što imaju more. No, u vrijeme pisanja ovog romana nemaju više ni to. Roman se sastoji od mnoštva mozaika, u kojima spisateljica na svoj način traži odgovor na misao jednog drugog mađarskog pisca iz Rumunjske Árona Tamásija, koji doduše u romanu nije spomenut, o tome da smo svi na svijetu zbog toga da bismo negdje u njemu bili kod kuće. Prisjećajući se događaja iz vlastitog života, života svojih roditelja/rodbine kao i svoje šire okoline, Ildikó Lovas opisuje i nama dobro znano vrijeme socijalizma, pri čemu povremeno i drugi ženski likovi raznih sudbina preuzimaju ulogu pripovjedačica. Roman nam je zanimljiv i zbog toga što kroz njega dobivamo uvid u prilike za vrijeme raspada Jugoslavije i u rat koji je uslijedio, ali s one strane „bojišnice”, kao i događaje nakon rata. Spisateljica postavlja pitanje osobne odgovornosti za nešto što je učinjeno i u njezino ime, a da ona nije htjela niti je sudjelovala u tome, kao i pitanje identiteta. Najveća odlika romana je upravo u tome da se govoreći o pitanjima mađarske nacionalne manjine u Jugoslaviji pokušava odgovoriti na neka od tih pitanja. Koliko čovjek može utjecati na svoju sudbinu, može li birati svoje mjesto u svijetu, svoj identitet? U tom se propitkivanju i mi možemo naći, jer nismo li svi mi u neku ruku i na neki način manjina koja se u drugom kontekstu ili drugoj situaciji suočava s problemima manjine i većine?
(Franciska Ćurković-Major)