Jakovljica ili morski siz (slaz) su ljestve po kojima se ljudi iz čamca penju na brod. Sastavljene su od dva usporedna konopa između kojih su ugrađene drvene ili konopljane stube. U ovom romanu jakovljica je put između prošlosti i budućnosti po kojemu se penju likovi ove pripovijesti. Ali jakovljeve stube su i stube koje vode u vječnost. Ovo je roman o Istri, o Uskočkim ratovima, o doseljavanju na poluotok, roman pikarski koji oslikava putove onih koji su se zaputili na tada daleka putovanja da bi osvojili zemlju i našli bolju budućnost. Ali to je i priča o našoj sadašnjosti, o nasljednicima onih koji su nakon kuge, koja je poharala Istru, imali hrabrosti doseliti se (ili se odseliti u bijegu pred Turcima) očekujući da će u novom kraju biti bolje nego tamo od kuda su otišli. I sinovi onih koji su došli nastavljaju usude svojih očeva i davno započetih ratovanja koji nikada nisu dovršeni. To je pripovijest sa granice civilizacije, sukoba među kršćanima koji se odvijaju na pitomim krajobrazima istarskim, ali ujedno i priča o našoj sadašnjosti.

O autoru
Nenad Šepić rođen je 1943. godine u Harpendenu (V.Britanija). Školovao se u Zagrebu gdje završava Pravni fakultet i sada radi kao sudac.
U književnosti se javlja pripovijestima koje je objavljivao u Kolu, Forumu, Vidicima, Dometima, a 1969. godine izlazi mu knjiga pripovijesti 'Granice beskraja' za koju iste godine biva nagrađen republičkom nagradom za književnost. Ta će zbirka novela biti prva najava nadolazeće generacije i poetike tzv. borgesovaca (fantastičara).
1972. g. objavljuje zbirku pripovijesti 'Majstori sreće'. Od šezdeseth godina piše pripovijesti iz pomorskog života koje su objavljivane u Vjesniku u izboru Antona Šoljana. Ove su priče prikupljene u zbirci 'S mora i kraja' 1993. g. Prvi roman 'Izdana jedra' tiskan je 1991. dok mu 1995. izlazi trodjelni roman 'Prosječnikova čest' političko-filozofsko-alegorijski bildungsroman. Proza mu je uvrštena i u 'Antologiju hrvatske fantastike' Branimira Donata i Igora Zidića, 'Guja u njedrima' Ivice Zpana, te 'Hrvatska nova proza' Velimira Viskovića. Član je Društva hrvatskih književnika. Živi i radi u Zagrebu.