Hrvatski nakladnici dobili su na svoje adrese dovršeni prijedlog Vladine uredbe o tzv. jedinstvenoj cijeni knjige po kojem barem godinu dana ne bi smjeli mijenjati cijenu knjige. Prijedlog su potpisali doministar Čedomir Višnjić i predsjednik Zajednice nakladnika i knjižara Zdenko Ljevak, a o brzini nakladničkih reakcija ovisi i brzina kojom će Sanaderova vlada uvesti novi način rada u izdavaštvu.

Knjige bi tako barem 12 mjeseci imale fiksnu cijenu koja će se mijenjati samo iznimno, ako stupanj inflacije prijeđe pet posto. Nakladnik mora cijenu knjige označiti na vanjskoj korici svake knjige. Nakladnik ima pravo na popuste, ali moraju vrijediti za sve na cijelom teritoriju Hrvatske.

Strogo se određuju i popusti za članove čitateljskih klubova i za uvezene knjige na stranom jeziku. Ako se knjige prodaju na promocijama ili na sajmu, popust ne može biti veći od 20 posto. Na rasprodajama knjige mogu pojeftiniti najviše pedeset posto, ali se po toj cijeni ne mogu prodavati dok ne prođe godinu dana od objavljivanja. Fiksna cijena ne vrijedi za izvoz knjiga. Kršenje ovih pravila nadzire Državni inspektorat, a novčane kazne mogu iznositi od 20.000 do 200.000 kuna.

Cilj je uvođenja fiksne cijene pojeftiniti knjigu, povećati dostupnost za krajnje kupce, izjednačiti kupce, poticati zdravu konkurenciju oskudnih prodajnih puteva i razviti tržišnu knjižnu mrežu.
Neki su nakladnici prijedlog uredbe već komentirali riječima da je sve to "fiju-briju.

"Jedinstvena cijena knjige "kaže Seid Serdarević, glavni urednik u "Frakturi" "pridonijet će reguliranju tržišta knjige u Hrvatskoj. Dugoročno gledano smanjit će se cijena knjige, i kupcima u cijeloj Hrvatskoj, pa i u najmanjem selu, bit će omogućeno da po istoj cijeni kupe knjigu. Dovest će to i do ukidanja nerealno postavljenih cijena knjiga, čemu su mnogi nakladnici pribjegavali, uvodeći naknadno velike, dakako nerealne popuste. Računi će postati čistiji. Rok od 12 mjeseci trebalo bi produžiti na godinu i pol. Taj će potez, kao što je svuda u Europi, pridonijeti zaštiti hrvatskoga jezika, jer knjiga postaje zaštićeno kulturno dobro, a ona je, bilo da je riječ o domaćoj poeziji i prozi ili prijevodu, jedini kulturni proizvod kroz koji jezik, koji je bit hrvatske kulture, ostaje očuvan, osobito pred naletom engleskoga"