Velimir Visković o književnoj 2004.

ponedjeljak , 03.01.2005.



Po čemu će biti zapamćena književna 2004. godina?
Za inventuru najvažnijih pojava u hrvatskoj književnosti i nakladništvu u Večernjaku su zamolili Velimira Viskovića, književnoga kritičara i urednika u Leksikografskom zavodu "Miroslav Krleža".


VL: Koji su događaji najjače obojili ovogodišnju književnu scenu?
VISKOVIĆ: Zasigurno su je ponajviše obilježila dva fenomena: pojava novinskih nakladnika s edicijama klasika po nevjerojatno niskim cijenama te čak pet nagrada Renatu Baretiću za roman "Osmi povjerenik".

VL: Mnogi su nakladnici akciju "knjige uz novine" dočekali na nož. Zašto?
VISKOVIĆ: Iako je većina ljudi profesionalno vezanih za književnost i nakladništvo kritički ocijenila prodor novina u izdavanje i prodaju knjiga, osobno ne bih bio spreman bezrezervno se pridružiti osudi te pojave. Prije svega, mislim da je u interesu cijelog našeg društva to da dobijemo kapitalna izdanja svjetske domaće književnosti po niskim cijenama. Velike naklade knjiga govore da su knjige iz tih edicija završile i u kućanstvima koja dosad nisu imala elementarnu kućnu biblioteku. Te knjige pridonose snaženju svijesti da knjiga jest prestižno kulturno dobro kojim se legitimira kulturna samosvijest ukućana. Sad je na klasičnim izdavačima da taj početni izazov prihvate i da toj publici po prihvatljivim i konkurentnim cijenama ponude svoje knjige. Oni koji taj impuls prepoznaju, preživjet će: očito je prošlo vrijeme skupih knjiga i niskih naklada.

VL: Treba li država i ubuduće potpomagati izdavače?
VISKOVIĆ: Naravno, postoje knjige koje se unatoč cijenama neće moći potvrditi na tržištu, već i zbog svoje imanentne žanrovske smanjene komunikativnosti (zbirke pjesama, eseja, pa i novela). U takvim slučajevima doista Ministarstvo kulture mora intervenirati i većom potporom i otkupom nego dosad, osobito kad su posrijedi domaći autori.

VL: Kako će se dalje razvijati novinsko nakladništvo?
VISKOVIĆ: Pokriveno je (u svim novinskim edicijama) valjda kakvih stotinjak najatraktivnijih naslova klasike; nije baš puno ostalo iskoristivoga na tom planu. Stoga valja ubuduće računati i na manje naklade pa i zarade. Volio bih kad bi novinski nakladnici krenuli u plasiranje novih knjiga domaćih suvremenih autora: vjerujem da postoje pisci i knjige koji (uz adekvatnu propagandnu potporu i nisku cijenu) mogu dosegnuti relativno visoke naklade.

VL: Može li se skoro pojaviti nasljednik Baretića kao višestrukog laureata?
VISKOVIĆ: Čini mi se da je potkraj ove godine objavljena takva knjiga. Radi se o "Skrovitom vrtu", romanu-prvijencu poznatog pjesnika i prevoditelja Luke Paljetka; ta fikcionalna rekonstrukcija dnevnika Cvijete Zuzorić odlikuje se vrhunskim stilističkim umijećem, rafiniranim dočaravanjem ženskog senzibiliteta i erotičnosti, te iznimnom erudicijom. A uza sve to, knjiga se s užitkom čita.

Razgovarala Mirjana Jurišić. Preneseno iz Večernjeg lista od 30.12.2004.

<< Arhiva >>