petak, 06.03.2015.

Ožujski Kljuk

Na susretu u ožujku bilo nas je dvanaest i razgovarali smo o knjizi „Grad lopova“ autora Davida Benioffa. Svima nam je knjiga dobra ili čak odlična, neki su je već i preporučili za čitanje prijateljima. Knjiga govori o neobičnom prijateljstvu dvojice likova koji dobiju neobičan zadatak da donesu tucet jaja za tortu generalove kćeri da bi bili pomilovani zbog svojih „prekršaja“. Knjiga je zanimljivo pisana jer autor prepričava djedove dogodovštine na tom zadatku, uz povremene rekapitulacije događaja. Došli smo i do zaključka da je pisano filmski i da su neke scene jako slikovite (piljenje nogu jedne od djevojaka). Humoristično su opisane teme rata, gladi ... Priča je smještena u Lenjingrad (Petrograd-od milja Piter) i okolicu, opisana su razaranja i glad. Važna je i šahovska priča sa Kraljičinim otvaranjem (Damin gambit). Posebno nas se dojmila usporedba riblje juhe sa golom djevojkom i opis djevojke u lisičjoj bundi koja ima snage za piruete na Nevi. Odličan je i kraj:“Da odmah razjasnimo jednu stvar o meni, Laviću, ja ne kuham.“
Kroz čitavu knjigu provlači se i pitanje zatvora (opstipacije) zbog gladi i loše ishrane što je simbolično jer jedan od likova umire zbog gelera u stražnjici.
Željka nam je predložila knjigu Philippa Vandenberga „Zaboravljeni pergament“ krimić koji govori o graditeljima katedrala u srednjem vijeku, opisuje običaje i život tog razdoblja. Nevenka nam je preporučila Jana Guilloua: „Graditelje mostova“ roman o trojici dječaka iz zapadne Norveške koji se pokažu kao dobri šegrti i dobivaju priliku školovati se za graditelje željeznica i mostova. Nakon diplome trebaju se vratiti u Norvešku, no radi ljubavi jedan odlazi u Afriku, jedan u London, a najstariji se vraća u Norvešku. Zdravko nam je preporučio knjigu: „Most“ Geerta Maka koji želi u putopisnim esejima spojiti povijest i suvremenost, autor je ispričao nešto o Osmanskom carstvu, balkanskim ratovima, pobunama i etničkim sukobima, grčko-turskom sukobu, a pogotovo armensko-turskim okršajima. Makova odluka da ne piše o gradu već o mostu preko Zlatnog roga, koji nije samo riječni rukavac nalik zaljevu “već ocean”, lucidna je literarna odluka. “Most je zapravo grad za sebe”, piše Mak - “iako most nije ovaj grad”.
Predložio nam je i knjigu: „Kratka povijest napretka“ Ronalda Wrighta- pisca i profesora arheologije i antropologije koji je proveo je više godina na terenskim istraživanjima u Meksiku i Južnoj Americi, Africi i Oceaniji. „Kratka povijest napretka“ nastala je u sklopu prestižnih javnih predavanja kanadskog državnog radija, a po njoj je snimljen i istoimeni dokumentarni film. Mnoge ruševine koje danas krase pustije i džungle zemljine kugle zapravo su spomenici zamkama napretka, kameni temeljci civilizacija koje su pale kao žrtve svoga uspjeha. U sudbini takvih društava- nekad moćni, složenih i slavnih- leže najpoučnije lekcije za današnje društvo. Zalaže se za ideju da samo na obrascima uspjeha i propasti koje čovječanstvo ponavlja od kamenog doba, možemo prepoznati opasnosti karakteristične za suvišno eksperimentiranje i da uz sreću i mudrost probamo uobličiti i kontrolirati posljedice.
Slijedeći naš susret je 7.travnja kada razgovaramo o knjigama: Bum Tomica Silvije Šesto Stipanić i Provale mog starog Justina Halperna.

- 14:04 -

Komentari (0) - Isprintaj - #

<< Prethodni mjesec | Sljedeći mjesec >>

Creative Commons License
Ovaj blog je ustupljen pod Creative Commons licencom Imenovanje-Dijeli pod istim uvjetima.

< ožujak, 2015 >
P U S Č P S N
            1
2 3 4 5 6 7 8
9 10 11 12 13 14 15
16 17 18 19 20 21 22
23 24 25 26 27 28 29
30 31          

Srpanj 2016 (5)
Ožujak 2016 (1)
Veljača 2016 (2)
Studeni 2015 (2)
Listopad 2015 (1)
Srpanj 2015 (4)
Ožujak 2015 (1)
Veljača 2015 (3)
Siječanj 2015 (4)

Dnevnik.hr
Gol.hr
Zadovoljna.hr
OYO.hr
NovaTV.hr
DomaTV.hr
Mojamini.tv

Opis bloga

Čitateljski klub je grupa čitatelja koja čita knjigu/e i nakon toga na zajedničkom sastanku raspravlja o pročitanom. Mi smo grupa koja čita jedan naslov i sastaje se prvog utorka u mjesecu. Na raspravi nas se okupi od 12 do16 članova.
Koristimo citate, propitujemo detalje, otvaramo društvena pitanja, iznosimo osobne doživljaje o pročitanom, dajemo različite interpretacije. Sastajemo se zbog: zabave, veselja i humor, stvaranja i produbljivanja prijateljstva, proširivanja čitateljskih interesa i stjecanja novih znanja, kvalitetne i opuštene komunikacije, slobodnog iskazivanja misli, maštanja…
Različite smo životne dobi, no sa istom ljubavlju prema knjizi i čitanju.