Neki su spominjali na blogu kako im putovanja po kiši otmu dio užitka. Slažem se, donekle je tako jer je umjesto bistrih obzora i neometenih 360° na koju god stranu se poželi promatrati, čovjek suočen s kupolom vlastitog kišobrana i pozornošću prema izbjegavanju žešćih lokvi po ulici.
Da ne bih ostavio nedorečen prethodni post i čovjeka koji se muva među stupovima, citirat ću uklesani 1. članak "Opće deklaracije (UN-a) o pravima čovjeka" koja ovih dana navršava ni više ni manje nego 69 godina potpisivanja. Koliko je od tada do danas toga "pogaženo"... procijenite sâmi. »Sva ljudska bića rađaju se slobodna i jednaka u dostojanstvu i pravima. Ona su obdarena razumom i savješću pa jedna prema drugima trebaju postupati u duhu bratstva.«
No da... dvadesetak minuta kasnije zadesili smo se ("sasvim slučajno") na jednom od simpatičnijih trgića Beča, Freyungu, gdje smo zatekli posljednje trzaje "Sajma uskršnjih jaja". Naime pri kraju tog podedjeljka bilo je, valjda, prodano što se moglo prodati i promočeno (od kutija za jaja) što god je kiša mogla promočiti.
A boja, šara, ornamenata... još uvijek na pretek.
Prolaskom preko Židovskog trga s depresivnim i pomalo zagonetnim izričajem tamošnjeg Memorijala holokausta koji je izgrađen na "skoro slučajno" otkrivenim temeljima bivše sinagoge... na mjestu namjerno nepostojećih kvaka na vratima (i to je, kao, neka metafora), netko je ipak zataknuo tulipan... Za Uskrs i njegovu simboliku.
Zanimljivo mi je bilo vidjeti što se sve Austrijancima nudilo kao "vrhunski užitak u slučaju milijunskog dobitka" na reklami za europsku / nacionalnu lutriju, oslikanoj po cijelom tramvaju: - Jahta
- Otok i vlastiti avion (jet)
- Dvorac na moru
...
Čovječe, to je kao da su konzultirali Todorića! I kao da su svrnuli pogledom prema Jadranu...
I tako dalje... I tako dalje...
U ovom običnom, tihom, praznom, ni po čemu "tipičnom austrijskom..." restoranu bez neke pretenciozne klope (i cijena), dozvolismo kiši da prestane... I da ne kolabiramo od gladi "usred Beča".
Poslije nekoliko "Wienershnitzel"-a moglo se nastaviti dalje, pustim ulicama i "zaokruženju" tog dana "u tuđini"...
