Masturbacija za sretniji život?
Čitao sam jučer tekst na Mufu: Drkati ili biti. Nekad se i meni činilo da bi možda bilo bolje suzdržavati porive i samokontrolirati se jer bi to moglo rezultirati većom odlučnošću, hrabrošću i na kraju očajnošću koja bi me natjerala da agresivnije uletim curi, pronađem curu, što već. A i imao sam osjećaj da bi mi samokontrola dala osjećaj jačeg karaktera i "izgrađenije" osobe (što god to značilo). Autorica odbacuje teze u tom smislu (pročitajte sami, ne želim niti znam ulaziti u analiziranje članka tog tipa), ali uvjerila me i prije nego li je direktno rušila tu tezu već svojom prvom postavkom: "Kao prvo, drkanje nije alternativa seksu, već vrsta seksa." Ili, hajde da kažem, svidjela mi se misao (i da se u neku ruku konačno oslobodim od dogme koju sam, htio - ne htio, preuzeo kao klinac s vjeronauka). No, od svoje ranije pretpostavke o "štetnosti" masturbacije odustao sam i sasvim sâm, točno se sjećam, u onoj epizodi kada mi je puknuo kondom i kada sam desetak minuta kasnije čvrsto odlučio da se više neću petljati sa ženskama, šta će mi to, još najbolje da zatrudni a uopće se ne volimo, izdrkat ću doma i stvar riješena, a sljedeći put ću se seksat u braku, nema seksa prije braka, sad vidim i ja da crkva ima pravo. Srećom pa čvrste odluke slabog čovjeka ne izdrže dugo pa sam "ubrzo" (koliko već jedan nejebač često dobiva priliku) upao u nove emocionalne potope - ili, da tako kažem, od tada sam se seksao još par puta. Ipak, ono čega sam se trudio držati je bilo: seksat ću se s onima s kojima mi ne bi bio bed imati djecu. To mi je nekakva nit vodilja: znači da mi se sviđaju njeni geni (barem koje sam uspio vidjeti i upoznati). Unatoč svom trudu bilo mi je u trenucima teško razlučiti motive zašto se počinjem viđati s nekom ženskom. Zašto što mi se sviđa ili zato što mi se seksa? Bile su sve to cure koje su mi se sviđale, no ubrzo sam skužio da me više privlači ideja o fizičkom zbližavanju nego o mentalnom - nisam se zaljubio. Shvatio sam to dosta rano, no premalo prilika za seks mi se pruža da bih bilo koju odbacio pa sam se upustio u te epizode i plakao na kraju što moram prekinuti s tako dobrim curama koje to nisu zaslužile. Daj izdrkaj doma i sačuvaj svijet od sebe. Požuda pomuti razum, znam da to izlizano zvuči, ali se nakon seksa (bilo to u dvoje ili bila to masturbacija) um zbilja pročisti i te dvije ili tri minute nakon orgazma najbistrije su i najnevinije koje sam u stanju proživjeti. Puno bih sretniji bio i pametnije odlučivao kad bih mogao to stanje dulje zadržati kroz dan. No, čovjek sam pa jednim dijelom niti ne želim toliko nevino hodati svijetom. Kako bilo, zbilja bih sljedeći put morao dulje odlaziti na nevine kave i prijateljska kina. |