Mene STVARNO promjena veseli
|
Svako jutro se budim u nadi da se nešto promijenilo. Da je pao snijeg, kiša, da sija sunce, da se doselila nova susjeda, da je otvoren novi kafić, nova trafika, nova kopiraona. Nije bitna korist promjene, bitna je promjena. Da nije isto ko jučer. Možda sam onda odabrao krivu firmu. U skoro 4 godine jedina stvar koja se u mom uredu promijenila je printer koji mi više nije s lijeve nego s desne strane. U drugim hodnicima, na drugim katovima, ljudi mijenjaju urede, sele stvari, dolaze novi ljudi, odlaze stari... kod nas ništa. Iste sobe, isti ljudi. Sve isto. Najveće uzbuđenje je kada prvog u mjesecu okrenem stranicu kalendara. A kad mijenjam kalendar - to mi je ko Nova godina!! Ne mogu, ne mogu više slušati cimerovo cuclanje bombona i sladostrasno izdisanje nakon srka kave s mlijekom. Poludit ću. Ponadao sam se da će izbori ponešto promijeniti; novi direktori, šefovi... nešto. Pristajem na promjenu pa makar i lošije donosila. Ali ništa. Već je dva mjeseca prošlo. Sad će ispasti da dobro poslujemo i da Kukuriku ne žele ispasti revanšisti. Aaaaaaaaa! Adje, otvorio se neki dan kraj firme novi dućan. Bojim se da sam ispucao dozu promjena za prvi kvartal. p.s. I nemojte mi, molim vas, reći da ja nešto promijenim i poduzmem, neću se bolje osjećati. Sve znam, problem je u meni. Budem. |
