27.08.2008., srijeda

Fotografsko pamćenje

Ajmo prvo primjer. Neki dan sam pogledao par dokumentaraca o Derrenu Brownu. Manipulatoru mislima, psihološkom iluzionistu i sl., i hipnotičaru, moglo bi se reć. Ukratko, plaća praznim papirom, u kladionici dobije novce za gubitnički listić i slične fore. Jedna scena je bila u kockarnici (inače mu je zabranjeno igranje tamo). Razvaljivao je na ajncu. Pamti 4 špila karata. Objasnio je sistem. Zamisli si npr. svoju sobu i predmete u njoj. Za svaku kartu odredi neki predmet kojeg će povezati s njom. Npr. sedmica karo je sat. Osmica pik lampa i sl. Kako ima 4 špila, a time i 4 sedmice karo, na sat će zakeljiti još 3 papirića. I sad, kako partija teče, svaki put kad se pojavi sedmica karo, on u mislima sa sata otkelji jedan papirić. I u svakom trenutku točno zna koliko papirića na kojem predmetu ima, tako da zna i koje su karte još u igri.
Znači, ne samo da popamti sva 52 predmeta u sobi (što u biti uz malo vježbe i nije tako nemoguće), ali on u glavi točno vidi i koliko je još papirića zalijepljeno na njemu (zamislite si taj kaos; na satu 2, na lampi 3, na šiljilu 1...jel šiljilo uopće još stoji tamo ili su svi kraljevi vani?).

I odlučim danas napokon potražiti točnu definiciju fotografskog pamćenja. Nađem članak prof. Inke (Narodni zdravstveni list, zvuči vjerodostojno) i skužim da ipak izgleda i ja imam to čuveno fotografsko pamćenje.

Kaže Inka: „Postoje i osobe koje prilikom sjećanja imaju doživljaj kao da gledaju fotografiju snimljenu u trenutku opažanja. Za takve osobe kažemo da imaju eidetsko ili fotografsko pamćenje. Katkada takve osobe prilikom prisjećanja mogu uočiti i detalje koje u momentu opažanja nisu primijetile.“

Teško baš da ću se sjetiti nečega što nisam primjetio, ali da svako sjećanje gledam kao sliku (bistriju ili mutniju), istina je.

A uvijek sam mislio da je to fotografsko pamćenje malo 'kompliciranije' i rezervirano samo za genijalce koji nakon jednog čitanja odmah recitiraju cijeli roman od riječi do riječi.

Očito da je to samo jedna od tehnika pamćenja i da to ne mora nužno biti izvanredno dobro pamćenje.

Wikipedia pak to opet definira kao pamćenje nevjerojatne točnosti („memory with extreme accuracy”) i predstavlja više kao mit („nitko nije podlegao testovima koji bi dokazali da se radi o fotografskom pamćenju u doslovnom smislu“) te kao ljude za koje se sumnja da posjeduju to pamćenje navodi samo one koji su izmislili struju ili pokorili pola svijeta (Nikola Tesla, Napoleon Bonaparte, Theodore Roosvelt, itd.).

Takvu teoriju odbacujem i krećem u argumentiranje svog fotografskog pamćenja.

Mislim da imam dobro pamćenje. Za tekst možda i ne tako dobro (povijest ništa manje nisam morao učiti od ostalih u razredu), ali brojke prilično dobro. Rođendane uglavnom sve pamtim. Druga stvar je kaj možda zaboravim čestitati. Ali kad je rođendan, to znam. Možda nekad i ne znam točan datum, ali uvijek sam tu dan-dva prije ili kasnije.

Nikad nisam vodio nikakav razgovor na temu metode (pri)sjećanja i pamćenja pa ne znam funkcionirate li i vi kao i ja, je li to 'normalno', uobičajno, ali budem vam malo pokušao dočarati.

Meni svaki je broj, svako slovo, određene boje. A plavo, B crno, C žućkasto, D malo tamnije nego C, E žuto, F zelenkasto... 1 bijel, 2 crno, 3 žuto, 4 crveno, 5 žuto...

I tako s rođendanima, vidim traku-kalendar, s lijeva na desno: siječanj, veljača, ožujak, itd... Svaki mjesec je neke boje. Ožujak žut, travanj crven, itd. U biti, skoro isto kao i brojevi (travanj – 4. mjesec – crvena)... jedino veljača nije crna, neg tamno crvena, listopad je tamno smeđ dok je 10-ka srebrna, rujan pak vuče na sivo ili srebrno dok je 9-ka nekako zelenkasta (ili drap, a možda i žućkasta)... znate da sam daltonist pa uzmite te boje s rezervom...
Uglavnom, kao kak je ovaj ljepio papiriće po predmetima u sobi, tak ja, kad čujem kad je nečiji rođendan, jednostavno tu osobu svrstam na tu kalendarsku traku. I kad se zapitam kad je nečiji rođendan, samo mi se javi kombinacija boja, položaj na toj traci i datum je tu.

Meni, inače, i svaka riječ ima svoju boju. Npr. 'sunce' je (naravno) žuto, 'more' plavkasto. 'Neprikosnovenost' je crvenkasta, 'kompliment' također. 'Također' vuče na zeleno. 'Junac' na plavkasto. Ali 'Dragi Moj Junac' je već narančasto (vjerojatno i zbog same boje bloga).

A što se fotografija tiče... nedavno se frendica začudila kak se sjećam što je ona nosila dva tjedna prije na brodu... i sad to čak može ispast i čudački (jer sigurno sam zapaljen za nju ak točno znam kaj je nosila kad smo se upoznali), al ja točno imam u glavi sliku i točno znam da je imala plavu suknju, bijelu majicu, a njena sestra dugu crvenu haljinu. Malo se teže prisjetim kak je izgledala prijateljica s kojom sam pričao cijelo putovanje, al evo – kratke traperice onak podfrknute i majica nekakva drap čini mi se (ne?). Isprva se nisam mogao sjetiti, al sam se onda sjetio da sam joj rekao da se zdebljala (to je bio kompliment, prije je malo premršava bila) i slika je odmah došla...

Sad, jel to fotografsko ili nije, ne znam... meni je... al kao da je uostalom i bitno, tko zna hoćete li se ovog posta sjetiti za neko vrijeme...

Kak je rekao knjižničar iz dokumentarca o tom Derrenu Brownu (nakon što je ovaj napamet znao tekst u nasumično odabranom retku nasumično odabrane stranice nasumično odabrane knjige koju je pročitao u 15 minuta onom metodom brzog čitanja), „kao knjižničar volio bih imati takvo pamćenje, ali kao čovjek, volio bih moći zaboraviti“.

- 18:11 - Stavi u košaricu (35) - Sadržaj košarice - Blagajna

25.08.2008., ponedjeljak

OI u par crtica

Mićo Dušanović je zaljubljen
Ako ste pratili program i reportaže iz Pekinga, morali ste primjetiti Mićino dobro raspoloženje. Blista, jednostavno se vidi da čovjek uživa. Reportaže mu nikad bolje, nikad nadahnutije. U nekakvom Milićevskom stilu. Neki novi Mićo (čak i nadimak ima - Mi Chou) u nekom novom svjetlu. Ak se mene pita, zaljubljen je. Michael Phelps je sretnik. Neki dan, reportaža o polufinalima odbojke: počinje s Phelpsom, završava s Phelpsom, u sredini također malo o Phelpsu. A plivačka natjecanja završila par dana prije. Spojiti odbojku i plivanje bez ikakvih logičkih poveznica, to može samo Mićo s leptirićima u trbuhu. Nije čudo, 8 zlatnih, 7 svjetskih rekorda. Meni treba i manje da se zaljubim.

4×400m, žene
Od atletičarki, najbolje tijelo definitivno imaju trkačice na 400 metara. One na 800 i više su premršave, 100 i 200-metrašice prejake. Ona jedna Amerikanka ima dupe da se smrzneš. Nisam popratio sve discipline pa ne mogu suditi o skakačicama s motkom i onima u dalj ili troskok. Skakačice u vis, previsoke i premršave.
Ženska odbojka i dalje najljepša za gledat.
Norveške rukometašice još uvijek drže visoki standard. Davno sam upozorio na Rigelhuth (br.18 ak je netko pratio). Sad već izvodi sve sedmerce.
Za klinke preporučam taekwondo (ili karate, npr.), odbojku i hokej na travi.

28 sportova
Mandrak na Olimpijskim za par godina očekuje bridž, utrku puževa i sl. Poziva se na nekolicinu sportova kojima su započele moderne OI. Ne treba pretjerivati, antički Grci su se natjecali u svim sportovima koje su poznavali, tako je bilo i 1896. (9 sportova)... zašto tako ne bi bilo i danas? Naravno, neka granica između 'ozbiljnog' i 'šarlatantskog' sporta mora postojati. No nije problem u sportovima. Na ovim Igrama ih je 28. Nijednog ne mogu izbaciti. Problem je u disciplinama. Pod biciklizam spada npr. BMX i MTB. To su već gluposti. Po meni, ostaviti jedino cestovni i na kronometar.
Izbacio bih i odbojku na pijesku. Da ne govorim o streljaštvu sa petsto vrsta oružja i stavova. Nešto mora biti višak.
Makar ima nešto u tom 'proširivanju' olimpijzma i time motiviranju klinaca na bavljenje sportom... sport je danas dosegnuo preveliku razinu profesionalnosti (nehumanu, rekao bih) i prevelika žrtva je potrebna za osvajanje medalje u plivanju (npr.). Phelps je po 7 sati dnevno u bazenu (4+3). Svaki, svaki dan. Profesionalni sport već dugo nije zdrav. Zašto onda malo ne približiti tu medalju i učiniti je dohvatljivijom.
Al i dalje bih ja to malo reducirao.
Borilački sportovi npr. imaju težinske kategorije. Možda to i je u redu. Ali, s druge strane, zakaj onda u košarci nema kategorije 'do 185 cm'? Ak nemaš fizičke predispozicije za neki sport, jbg, traži sreću drugdje... Težinske kategorije mogu razumjeti, ali nikako mi ne ide u glavu da se dijele 2 brončane medalje! To mi nikako nema smisla.
Mislio sam ovdje pravdati sinkronizirano plivanje (koje ovako zvuči kao 'smiješan' sport), al vidim da su drugi već pisali o tom pa onda nema smisla da i ja. Al cure stvarno čuda rade. 3 ili 4 minute traje cijela izvedba, od toga je svakih drugih pol minute ženksa naopačke u vodi, noge cijele vani, smisleno mlatara njima, elegantno k tome, i nakon svake figure već spremna na sljedeću. 5 put bih se utopio. Svaka čast.

Šah-boks
Proučavajući malo te olimpijske sportove, pentatlone i sl., zapeo mi za oko link „chess boxing“, kliknem, a kad ono – zbilja, šah-boks! Između 2-minutnih runda boksa, po 4 minute se igra šah (brzopotezni – 12-minutna partija). Pobjeda se postiže ili knockout-om ili matom. Znači, ostaneš bez kraljice, loše ti se piše, mat je tri poteza daleko, otežeš do kraja šah-runde, a onda mu moraš pičku razbit inače si spušio... uopće nije loše, sviđa mi se.
A sve je počelo od stripa nekog Nizozemca 1992. godine...

Minuta odmora
Traži se Červarova glava na pladnju. Najviše zato kaj je nedovoljno aktivan za vrijeme minute odmora. Zadnjih godinu dana imamo sliku i zvuk s tih minuta odmora pa imamo 'kompletan uvid'. To kaj repka tak funkcionira vjerojatno otpočetka, izgleda nije bitno... naravno da je Červar kriv i kaj nemamo drugog vrsnog ljevaka... i sl. Neću mu oprostiti 'tjeranje' Smajlagića, možda ću reći da nam je potrebno neko osvježenje, možda čak i njegova smjena, ali ću ipak, kao nikad prije, stati na njegovu stranu.

- 12:47 - Stavi u košaricu (12) - Sadržaj košarice - Blagajna

17.08.2008., nedjelja

Alexis iz Pennsylvanije

Evo me nazad! Ljetovanje moje gotovo...
Zaljubio sam se valjda pet puta... Doris je sad već u petnaestom planu...

Momentalno sam zaljubljen u Alexis. Pao sam na dupe već kad sam čuo njeno ime. +100 bodova

Prezimenom nisam toliko oduševljen, moglo bi biti bolje. -1 bod

Dolazi iz Pennsylvanije. Mislio sam da sanjam (duplo "n", ipsilon, i zvuči kao iz bajke). +300 bodova

Pittsburgh. Bilo bi bezveze da nema duplo "t". Ali ima. +30 bodova

Momentalno živi u Amsterdamu. Nije loše, ali ofucan mi je taj zapadno-europski liberalizam. -5 bodova

Godinu dana je starija od mene. -15 bodova

Bavi se konceptualnom umjetnošću. Izrazio sam svoj konzervativni skepticizam prema tom načinu izražavanja, no složili smo se da bih prvo trebao vidjeti da bih mogao prosuditi. +1 bod

Sviđa mi se naglasak. Nikakav poseban, ali lijepo mi je za slušat. +30 bodova

Kovrčava kosa. +50 bodova

Piše scenarij za znanstveno-fantastični film. Ni sad ne mogu doći k sebi. +3000 bodova

- 16:57 - Stavi u košaricu (10) - Sadržaj košarice - Blagajna

< kolovoz, 2008 >
P U S Č P S N
        1 2 3
4 5 6 7 8 9 10
11 12 13 14 15 16 17
18 19 20 21 22 23 24
25 26 27 28 29 30 31

Loading

junac04 pri yahoo.com


- Tko je?
- Nitko, prijatelju, samo koraci u noći.


Koji smo kurac mi! Po nama se ništa neće zvati...

Tribuson


Nekad je jednostavnije odustati.

Iva


"Life," said Marvin dolefully, "loathe it or ignore it, you can't like it."

Douglas Adams

Šima 2010./2011.
Šima i Ribac 2009./2010.
Šima i Ruska 2008./2009.
Smisaoživota42 2007./2008.
Bamby 2006./2007.

Do povećanja popularnosti i broja redovitih komentatora, tron drži Šima i natjecanja se neće niti održavati.

.