KOČNICE
Motorna kola
Glavna kočnica
Glavna kočnica na tramvaju je njegov pogonski motor, koji se kod kočenja prespaja u generatorski način rada – motor proizvodi struju i pušta je kroz otpornike, a elektromagnetske silnice koje pritom nastanu nastoje zaustaviti motor. Za nju nije potrebno mrežno napajanje jer se struja kočenja stvara na motorima (koji pri kočenju djeluju kao generator) uslijed inercije vozila.
Razlika je samo način na koji se regulira snaga kočenja, a to znači da tramvaji kao što su 101, 201, 900, GT6 regulaciju vrše pomoću nekoliko stupnjeva kočenja na kontroleru, a tramvaji kao što su KT4 i T4 imaju poluautomatiku koja na pritisak pedale kočenja mjeri brzinu i opterećenje vozila a onda pomoću pilot motora na akceleratoru (koji je u biti veliki kontroler sa puno stupnjeva kojeg umjesto ruke pokreće pilot motor), izabire potrebne stupnjeve kočenja i tako koci.
Kod modernijih tramvaja (tiristorski, IGBT i dr.) kao npr. 2100, 2200 i KT4/351 stvar principijelno radi kao na KT4 i T4, ali umjesto elektromehaničke regulacije akceleratorom, regulaciju vožnje i kočenja preuzimaju elektronički elementi za jaku struju koji su upravljani elektronikom slabe struje, kojom pak upravlja vozač pomoću ručice ili pedale. Svi ti tramvaji s tiristorima i chopperom (chopper je upravljački sklop za tiristore) prilikom kočenja vraćaju energiju u mrežu (dignu napon na pantografu i potjeraju struju u suprotnom smjeru). U slučaju "ispada" mreže automatika kočenje prespaja na otpornike ili diskove.
Šinska kočnica
Šinska kočnica je metalni blok otprilike dug 60-80 cm i širine kao tračnica i u sebi ima zavojnicu u koju kad se pusti struja od 24V nastaje jako magnetsko polje koje cijeli metalni blok privuče na površinu tračnice, što izazove trenje i struganje, a to za rezultat ima efekt kočenja. Pritisak na tračnice može biti ekvivalent težini od nekoliko tona.Obično po vozilu idu 2 para kočničkih blokova.
Parkirna kočnica
Osim glavne svaki tramvaj mora imati i pomoćnu (parkirnu) kočnicu, koja omogućuje potpuno zaustavljanje vozila, budući da glavne kočnice rade samo dok se tramvaj kreće brzinom dovoljnom da se inducira dovoljna struja kočenja u pogonskim motorima. Dakle kad se tramvaj uspori na 5-10 km/h ili manje treba aktivirati tu kočnicu koja može biti raznih tipova.
Tramvaji tipa 101, 201, 2100 imaju zrakom pognojenu parkirnu kočnicu koja kočionim papučama iliti pločicama djeluje pritiskom direktno na kotač ili na disk na osovini. Aktivira se ručicom, a na 2100 automatski ili ručno pomoću tastera na kom. tabli. Zadnji stupanj na 201 se koristi za kočenje u nuždi (opasnosti) i 101 na kontroleru ima taj stupanj, ali on nikada nigdje nije bio spojen.
KT4 i T4 tramvaji imaju elektromagnetski pogonjene čeljusti koje stežu disk na kardanskoj osovini. Aktiviraju se pedalom "pri dnu", ali samo ako tramvaj ide sporije od 4 km/h i ako je pritisnuta papuča kočenja ili ako se pritisne kočnica za opasnost. Sve navedene kočnice su na istoj pedali a aktiviraju se ovisno o "dubini" stiskanja pedale. Dakle najprije se koči radnom kočnicom, kojom kočiš sve "dublje" kako brzina opada da bi se na vrlo maloj brzini aktivirala parkirna kočnica. U normalnim uvjetima je to sve, ali u iznimnim situacijama pedalu pedala se pritišće do kraja i tada se aktivira šinska kočnica i zvono. Može se primijetiti da vozači na T4 "pumpaju" pedalu pri zaustavljanju. To je svojevrsni ABS, tj. sprječava blokiranje kotača.
GT6 ima električki pogonjenu parkirnu kočnicu koja djeluje na sličan način kao i na KT4 odnosno T4 tramvaju i kod GT-6 parkirna kočnica je na zadnjem stupnju kočenja na kontroleru, a šinska je na lijevoj pedali. Postoji i mehanička parkirna kočnica, to je velika okomita poluga s desne strane vozača (ne postoji kod Mannheimera). GT6 nema kočnice na srednjem postolju,tako da lakše proklize na skliskoj pruzi.
Na tipu 900 1. i 3. postolje imaju motor,a time i glavnu kočnicu, dok sva 3 postolja imaju i pomoćnu kočnicu na zrak koja koci diskove i aktivira se kočnikom u kabini.
Na M-24 tramvajima parkirna kočnica se aktivira mehaničkim putem,okretanjem velikog kotača u kabini, djeluje na kočne papuče koje direktno pritišću i tako koče vijenac kotača i cijeli tramvaj.
2200 ima parkirnu kočnicu pogonjenu hidrauličkim sustavom, koja djelovanjem ulja pod pritiskom, pomiče klip kočionog cilindra koji djeluje na pokretni dio koji treba biti kočen. Aktivira se automatski. Trenutak aktiviranja pomoćnih kočnica kod tramvaja koji imaju automatsko aktiviranje ovisi o tome kako ga u servisu podese (a to nije uvijek isto) treba uzeti u obzir da se povremeno treba korigirati trenutak aktiviranja radi trošenja bandaža koje se vrte sve brže sto su manjeg promjera, a sa njima i motori koji daju referentne struje (signal) za aktiviranje.
Parkirne kočnice za razliku od glavne zahtijevaju napajane, budući su elektromagnetske, pa one vuku struju uvijek iz 24V akumulatorskih blokova, koji se stalno dopunjavaju (naravno dok ima mrežnog napona). Oni su dovoljno jaki da omoguće rad pomoćne i šinske kočnice te ostalih niskonaponskih (vrata, svjetla...) potrošača na neko vrijeme.
Pneumatske odnosno zračne kočnice ne trebaju direktno napajanje, ali im je potreban zrak pod pritiskom. Kočione papučice su upravljane s dva klipa tj. cilindara koja dok tramvaj vozi drže papučicu podalje od kotača odnosno diska. Kada vozač u kabini povuče ručicu za parkirnu kočnicu tada se zrak iz jednog od tih klipova otpušta i onaj drugi pritišće papučicu na kotač tj. disk koji se zbog trenja zaustavlja. No kada tramvaj nije u pognu tada parkirne kočnice ne rade i da ne bi došlo do proklizavanja papučice se moraju mehanički priljubiti za kotač, disk što se čini, u motornim kolima okretanjem kotača pored vozača, a u prikolicama postoji nastavak za takav kotač neposredno ispred zadnjih vrata.
PRIKOLICE
GLAVNA KOČNICA postoji samo na motornim kolima jer jedino ona imaju motore koji zapravo koče dok rade kao generatori i to je jedina razlika između sustava kočenja motornih kola i prikolica. Prikolice su dakle opremljene i parkirnom i šinskom kočnicom.
PARKIRNE KOČNICE na B4 se aktiviraju istovremeno kao i na motornim kolima koji ih vuku, ali su nešto osjetljive pa češće dođe do blokiranja kotača pa prikolice stoga lupaju u vožnji zbog zaravnanja na badažama.
Prikolice tipa 591 i 701 koje se kopčaju na 101 i 201 su kompatibilne i djeluju u vožnji i kočenju identično na oba tipa motornih kola. Prikolice imaju zračne kočnice koje koče diskove i one se aktiviraju iz kabine pomoću ručice za pomoćnu (parkirnu) kočnicu, a aktiviraju se i same prilikom rada glavne (motorne) kočnice, pomoću struje kočenja, koja kad dosegne određenu visinu (koja se može podešavati) aktivira elektropneumatski ventil koji upravlja zračnim kočnicama prikolica. Dakle bik ne može biti potpuno i trajno zakočen samo kontrolerom bez zraka. Neki su bikovi sa 2 prikolice ponekad podešeni tako ta se mogu zaustaviti u potpunosti i samo kontrolerom jer uz mot. kola istovremeno koče i zračne kočnice prikolica, ali nakon zaustavljanja tramvaja one se otpuštaju, pa tramvaj ostane nezakočen, ako se ne zakoči ručicom od strane vozača.
Od ĐĐ tramvaja samo motorna kola 900 imaju pomoćnu kočnicu na diskove kad govorimo o motornim kolima, dok sve prikolice imaju diskove iako je nekad bilo i prikolica sa papučama koje koče vijence kotača, ali je to prije10-tak godina sve pregrađeno. Iz svega ovoga bi netko mogao zaključiti da su disk-kočnice ili čeljusne kočnice bolje od klasičnih papuča koje djeluju direktno na kotač. Ali nije tako. To je jedini način da se prljavi i masni kotači očiste, a i da se "ispeglaju" manje ravne površine na kotaču (nastale klizanjem pri kočenju) koje "lupaju" tokom vožnje.
ULOGA PIJESKA
Pijesak se vrlo često koristi pri pokretanju i zaustavljanju tramvaja u svrhu povećanja trenja između šine i kotača. Kod kočenja se s povećanjem trenja povećava i gubitak energije potrebno za savladavanje istog i stoga će tramvaj prije stati. Pijesak se najčešće koristi u kombinaciji sa šinskom kočnicom koja zbog svoje velike dodirne plohe s tračnicama ima najveću korist od trenja uzrokovanog pijeskom.
Pjeskarama su opremljena samo motorna kola dok ih prikolice nemaju.
