Iznajmljivanje stanova

Nakon mnogo buke oko mogućeg novog poreza na banke ako ne dođe do smanjivanja kamata, čini se da će sastanak u srijedu između premijerke Jadranke Kosor i bankara rezultirati dogovorom u kojem će banke pristati da s manjim kamatama sudjeluju u novim/starim Vladinim mjerama za poticanje stanogradnje i kreditiranja gospodarstva putem HBOR-a, te obećanjem banaka da će i u pogledu svih ostalih kamata za građane i poduzeća napraviti što je najviše moguće.

Mogućnost blagog smanjenja kamata u idućem razdoblju već je neizravno najavio tvrdi lobist bankara Zoran Bohaček, direktor Hrvatske udruge banaka, tvrdnjom kako su kamate u Hrvatskoj u blagom padu od kraja 2009. godine, te da bi se to moglo nastaviti i ubuduće ako ne bude većih negativnih šokova.

Razlog trendu blagog smanjenja kamata bila je visoka likvidnost domaćih banaka i jeftiniji novac koji su kupovali u inozemstvu (zbog politike niskih kamata Europske središnje banke), a i ove godine bi se taj trend mogao nastaviti ako se država odluči da čitavo svoje predviđeno financiranje od 28 milijardi kuna potraži u inozemstvu. Tako bi banke imale još veći novac na raspolaganju i konkurentnost bi ih nagonila da, uz blagi oporavak gospodarstva, pogotovo u drugom dijelu godine, nastave sa smanjivanjem kamata. No, ako se dogodi da Vlada dobar dio od tih 28 milijardi kuna potraži kod domaćih banaka, to bi onda imalo suprotan učinak na kretanje kamata.

Da je čitava halabuka oko novog poreza na banke bila dio Vladine izravnog pritiskana bankare da jace sudjeluju u Vladinim mjerama, ali i da pojača svoju poziciju u eventualnim pregovorima za vlastito zaduživanje kod njih ove godine, dovoljno govori i istup predsjednice Vlade na Hrvatskom radiju na kojem je iskazala nadu da ćemo manje kamate od strane banaka uspjeti postići u projektima stanogradnje i kreditnih modela preko Hrvatske banke za obnovu i razvoj.

Kada je u pitanju uvođenje posebnog poreza za banke, predsjednica Vlade je decidirano rekla kako je Vlada još prošle godine odustala od uvođenja tog poreza kada je dobila najave od bankara kako bi to moglo rezultirati povećanjem kamata za građane i gospodarstvo. No, tada smo bankama predložili da sami osmisle način na koji bi one mogle pomoći građanima i gospodarstvu u ovoj situaciji i evo, sada je vrijeme da čujemo te prijedloge, naglasila je Jadranka Kosor.

Iz njezinih dogovora se može zaključiti kako neće biti novog poreza na banke ako banke pokažu dobru volju u trenutnim i ostalim projektima, da se drastično manje kamate mogu očekivati samo u ciljanim Vladinim mjerama, dok će se kamate na ostale kredite građanima i poduzećima blago smanjivati u okviru blagog trenda koji traje već više od godinu dana. Doduše, taj trend bi mogao biti djelomično narušen u slučaju da Europska središnja banka poveća referentnu kamatnu stopu u strahu od inflacije, no cijena kapitala u inozemstvu je tek jedna od stavki u strukturi iznosa domaćih kamata.

Tri ostale glavne stavke su visina kamata na depozite u hrvatskim bankama, koje također bilježe trend laganog pada, zatim regulatorni trošak kojim upravna Hrvatska narodna banka, te ocjena kreditnog rizika države, koji gotovo presudno utječe i na sve ostale kamate. Kako je kreditni rejting Hrvatske blago pogoršan u prosincu 2010. zbog visokog proračunskog deficita za 2010. godinu, slabog gospodarskog oporavka, nestabilne vladajuće koalicije i problema s brodogradnjom, to je teško očekivati da će se ove godine država na inozemnom tržištu moći zadužiti s kamatama ispod 6,75 posto, koliko su iznosile kamate na zadnje državne obveznice izdane ujesen prošle godine.

A ako je kamata po kojoj se država zadužuje tako visoka, onda je teško očekivati da i obični, krediti za građane budu ispod te brojke. U ovoj godini, dakle, postoje dobri razlozi i za smanjenje kamata, ali i za ostajanje na sadašnjim razinama, a strah od inflacije u Europi možda će djelovati na tendenciju prema blagom povećanju kamata. U igri je, kako vidimo, troznak, ali bi se ipak bilo moguće kladiti na blago smanjivanje kamata. Naravno, ako Vlada nešto gadno ne zabrlja s državnim financijama ili ako inflacija ipak uzme maha u Europi.

Izvor: limun.hr