Iznajmljivanje stanova

Dvije godine otkako su se u domaćem gospodarstvu pojavili prvi konkretni znaci krize, tržište nekretnina se osjetno smanjilo, cijene su pale, kupce je teško naći, manje se stanova gradi, manje je i investitora, a jedino čega ima na pretek su prazni neprodani novi stanovi kojih samo u Zagrebu ima oko 10.000. A tržište nekretnine, uz tržište kapitala, obično najbrže reagira na krize u gospodarstvima i dobar je znak koliko je pojedina ekonomija zdrava ili nije. Tako je već potkraj 2008., kada je domaći BDP prvi put pao, tržište odgovorilo stagnacijom cijena koje su ubrzo također počele padati. Dvije godine nakon toga one su se snizile i za 30 posto, a za iduće se razdoblje predviđa daljnje korigiranje cijena, dakako nešto blaže nego do sada.

Prema podacima Državnog zavoda za statistiku, prosječna je cijena stanova u listopadu 2008. bila 13.379 kuna po četvornome metru ili današnjih 1822 eura. U prvih, pak, šest mjeseci 2010. prosječna je cijena stana bila 11.614 kuna ili 1582 eura po kvadratu. Pad je to od 240 eura po kvadratu, a sličnu statistiku donose i drugi izvori. Tako i podaci portala CentarNekretnina.net ukazuju da su cijene danas pale na razinu iz 2006. godine. Njihovo statističko praćenje traženih cijena (onih koje su objavljene i redovito nešto više od realiziranih cijena) pokazivalo je da se prosječan stan u listopadu 2008. u Zagrebu prodavao za 2045 eura po kvadratu, a u rujnu ove godine za 1818 eura ili za 227 eura manje.

Najskuplji kvadrati onda i danas bili su u središtu Zagreba. Tamo su se prodaja stanova kupovali po prosječnoj cijeni od 2578 eura, a danas su cijene kvadrata pale na 2371 euro. Najjeftiniji stanovi su i dalje u Dubravi gdje se danas prodaju po 1490 eura, a prije dvije godine su bili 1735 eura. I cijene na Jadranu pale su s 2035 eura na 1934 eura za kvadrat vikendice i apartmana. Time su cijene na moru pokazale da su ipak otpornije na krizu. Voditelj CentraNekretnina Domenico Devescovi dao je us-poredbu stanja danas i prije dvije godine.

Cijene nekretnina u pojednim zagrebačkim naseljima u tom razdoblju pale su i do 30 posto. To se odnosi na Lanište, Špansko, Dubravu, Sesvete i dijelove Trešnjevke. U tim su naseljima cijene bile između 1600 i 2000 eura po četvornome metru, a sad se kreću između 1200 i 1600 eura. Vidljivo je da je nekad najniža cijena stana danas postala "plafon", odnosno gornja cijena stanova u Zagrebu, kao najznačajnijem tržištu. Također prognozira da će cijene i dalje padati u naseljima gdje se sagradilo puno stambenih zgrada i koje i više od dvije godine zjape poluprazne. No, nije da kupaca nema koliko oni čekaju da stanovi pojeftine još više i da banke spuste kamate na stambene kredite kako bi za manje novca dobili više kvadrata.

Boro Vujović iz agencije za prodaju nekretnina Opereta komentira stanje i kaže da su cijene u Hrvatskoj daleko sporije i manje padale u usporedbi s drugim europskim zemljama u kojima se vrijednost nekretnina preko noći spuštala i za više od 50 posto, a pojedina su se tržišta doslovno urušavala. "Razlog manje drastičnom padu su prije svega banke koje ne dopuštaju veće spuštanje cijena", pojašnjava Vujović.

Izvor/autor: Vjesnik/PressCut