iva lekic

30.12.2009., srijeda

Baščaršija

"Nema raje do sarajevske raje", znalo se čuti od Zagrepčana, posjetitelja Sarajeva. Ja kažem, nema takve čaršije kakva je Baščaršija.
Photobucket Photobucket

Riječ "Baš-čaršija" doslovno znači "glavna čaršija" i označavala je prostor baščaršijskog trga, a kasnije se naziv proširio na cijelu današnju staru sarajevsku čaršiju. Baščaršija je nastala u 15. stoljeću kada je Isa Beg Isaković osnovao cijeli grad, nažalost nakon velikog požara u 19. stoljeću obujam ove predivne jezgre se smanjio. Baščaršija se nalazi na samo rijeci Miljacki i predstavlja najatraktivniju turističku atrakciju Bosne i Hercegovine. Osim toga ona je i ogledalo raznih kultura, tri nekada zaraćene religije danas dijele baščaršijske ljepote.



Fascinantno je da u 19 sati navečer u Begovoj džamiji uredno pjeva hodža obraćajući se svojim vjernicima, dok 10 metara niže u katoličkoj crkvi odzvanjaju zvona koja označuje početak mise, a vjernici svaki svojim putem u svoj hram, mirno bez protesta održavaju taj kult tolerancije i uvažavanja tuđeg izbora. Na Baščaršiji se također nalazi i niz drugih znamenitosti, tako nije neobično vidjeti bezistan, hanove, i karvansarije. No, svakako najzanimljivija je kultura ovoga naroda, stoga nije strano vidjeti obitelj, prijatelje kako "kafenišu" na svom tepihu razapetom nasred Titove ulice u centru Baščaršije. Ritual bosanske kafe, kave ili kahve, jedinstvena je odlika društvenog i porodičnog života ranijih vremena. Mnogi ljudi se i danas bore da očuvaju ovaj fenomen, koji je značajno obilježio prošlost ovog dijela svijeta. Tu se iz zlatom ukrašenih fildžana pije prava tucana kahva u stupama, a prilog takvoj kahvi je i rahatlokum.

Photobucket Photobucket

Svakako bosanski najpoznatiji brand jesu ćevapi, riječ je o malim valjušcima od mljevenog mesa, mahom teletine, sa dodatkom bijelog i crvenog luka, te različitih začina. Prosječna dužina ćevapa je oko 5 cm. Ćevapi se prže na roštilju, a tradicionalno se služe u lepinjama ili somunima natopljenim sosom od prženja, uz dodatak sitno sjeckanog crvenog luka. Uz ćevape tradicionalno se služi čaša kiselog mlijeka (nešto poput jogurta) i zabranjeno je bilo kakvo točenje alkoholnih pića u takvim autohtonim ćevabdžinicama.
Photobucket

Sarajevske novine ogledalo su sarajevske duše, tako dnevni tisak poput Avaza obitava nizom političkih, aktualnih tema Bosne, ali i slijedom "žutih" priča koje krase stranice i hrvatskih listova. Zanimljivo je da 10-ak stranica Avaza zauzimaju osmrtnice, a razlog tome su velike posvete pokojniku od strane muslimanske religije. Tako se za smrt osobe kaže da je preselio na ahiret, a za pogreb se moli da prisustvuju majka, otac, nena (baka), tetična (tetkina kćer) i sl.
Na Baščaršiji, zasigurno, najdraži sport svim Sarajlijama i turistima jest cjenkanje. Ljudi se ulicom cjenkaju za bilo koji oblik kupovine, od hrane u malim trgovinama do ukradenih parfema od cigana kleptomana. No, unatoč tome pojavom medija trg je izgubio značajnu ulogu mjesta gdje se može dobiti informacija, pojavom shopping centara izgubio je glavnu ulogu u ekonomskom životu.
Baščaršija je ujdino i pozornica za najljepše sevdalinke, a nastanak ovih tradicionalnih pjesama zaista je zanimljiv. Naime, pretpostavlja da je su one nastale osmanskim osvajanjem srednjovjekovne Bosne kada se formiraju prva gradska naselja. Nastanak prvih gradova sa svim institucijama (škole, biblioteke, sudovi, i sl.), kao i glavnih gradskih četvrti - mahala, uvjetovao je razvoj drugačijeg načina života od onog u srednjovjekovnoj Bosni. U mahalama, koje su bile namijenjene isključivo za stanovanje i gdje su kuće bile ograđene visokim zidovima, veoma se poštovala privatnost. Kuće su se dijelile na ženski dio kuće - haremluk i muški dio kuće - selamluk. Stoga su žene bile zaštićene od radoznalih muških pogleda, te se razvio mnogo intimniji način života od onoga na selu. Kuće su također imale i bašče i avlije sa mnogo različitog cvijeća, a neke i šadrvane s vodom. Kult vode, koji je bio veoma raširen u Bosni i Hercegovini, nastanak mahala i razvoj intimnog načina života uvjetovali su nastanak i razvoj sevdalinki. Autori sevdalinki su nepoznati, tj. sevdalinka je nastajala u narodu, te se generacijama prenosila i uobličavala, da bi na kraju došla kao savršeno izbrušen i formiran oblik.

Photobucket

Zanos i ljepota ovog centralnog trga glavnoga grada Bosne i Hercegovine nosi u sebi drevnu, tužnu priču, ali ostaje u sjećanjima svih njezinih konzumenata i zapamćena u mnogim sevdalinkama, a jedna od njih kaže:
Jesil bolan dolazio kad sve izbehara
kad otvori srce svoje Bascarsija stara...
Sa Sa Sarajevo ima cudnu moc
ko ga jednom vidi ponovo ce doci...

Jesil bolan dolazio i kad studen bije
da Sarajka svojim dahom tvoju dusu grije...
Jesil bolan dolazio i kad aksam pada
da upoznas prave cari Sarajeva grada..
- 15:01 - Komentari ( >) - Isprintaj - #

<< Arhiva >>

Creative Commons License
Ovaj blog je ustupljen pod Creative Commons licencom Imenovanje-Dijeli pod istim uvjetima.