"OSMIJESI I SUZE", 1974.
-------------------------------------------------------------------------------
zaboraviš li slatkost znoja
zaboraviš li slatkost znoja
zaboraviš li tvrdoću žulja
izgubit će ti se staza iz obzora
morat ćeš lutati gubeći snagu
morat ćeš puzati
da bi stigao druge
"ČEMPRESI UZ CESTU", 1978.
------------------------------------------------------------------------------------------
žetva
kad mi iz ruke
poškropi kiša
tvoje lice
crno kao zemlja
pomislim
pred mojim usnama
žari
podnevna žetva ljepote
"KAMENO PODNEBLJE", 1985.
MOJ POGLED
Umoran od traženja,
odmara se na tebi.
Šumi ti u kosi...
kuca na prozore tvojih očiju...
miluje ti dušu nemirom...
i struji tkivom tvoje mladosti.
Moj pogled zove tvoj pogled
da se okupaju.
Samo si ga smiješkom rastopila.
"OSMIJESI I SUZE",1974.
PJESNICI
Pravi luđaci oni su zanavijek
jer svrdlaju mrak metaforom svjetla,
nikada nisu za isti kukurijek,
ledinom neba perušaju pijetla.
Njišu se svijeti, staze se ruše,
mirišu dlani kameni i žuti,
mračnine sve su, sve krvave tmuše,
miriše breza, miriše i šuti.
Pjesnici žive bez utjehe zlata.
Bude pjesnici čovjeka u hodu.
Ulaze skromni tek na prednja vrata,
preziruć jamu i frazersku modu.
Uspravnost šije i očiju zanos.
U džepu rupa. Duše cvjetni nanos.