RAJKO SAVIĆ: "PRIČA O PEROVI"

05.09.2018.

img546
PEROVA_1
PEROVA_2_str
Walter de la Mare

PEROVA_4_str
PEROVA_5_str
PEROVA_6_str
Tristan Tzara biography

PEROVA_7_str
PEROVA_8_str
PEROVA_9_str
sorry poems

PEROVA_10_str
PEROVA_11_str
poems by Kathleen Raine

PEROVA_12_str
PEROVA_13_str
PEROVA_14_str
PEROVA_15_str
PEROVA_16_str
PEROVA_17_str
PEROVA_18_str
PEROVA_19_str
PEROVA_20_str
formula aluminum sulfate

PEROVA_21_str
PEROVA_22_str
PEROVA_23_str
aluminum nitrate and ammonia

PEROVA_24_str
PEROVA_25_str
PEROVA_26_str
PEROVA_27_str
PEROVA_28_str
PEROVA_29_str
PEROVA_30_str
PEROVA_31_str
PEROVA_32_str
PEROVA_33_str
PEROVA_34_str
PEROVA_35_str
PEROVA_36_str
what is aluminum sulfide used for

PEROVA_37_str
Joseph Seamon Cotter poems

PEROVA_38_str
delete adobe cloud account

PEROVA_39_str
PEROVA_40_str
PEROVA_41_str
PEROVA_42_str
PEROVA_43_str
Richard Chenevix Trench poems

PEROVA_44_str
PEROVA_45_str
PEROVA_46_str
PEROVA_47_str
PEROVA_48_str
PEROVA_49_str
PEROVA_50_str
PEROVA_51_str
PEROVA_52_str
PEROVA_53_str
PEROVA_54_str
PEROVA_55_str
PEROVA_56_str
PEROVA_57_str
poems by Pierre Loving

PEROVA_58_str
poems by William Lisle Bowles

BANJEVCI-tipična seoska kuća iz prve polovice 20. stoljeća (27)
PEROVA_59_str_A
BANJEVCI-bunari Vrba (28)
PEROVA_59_str_B
img544

PEROVA_60_str
PEROVA_61_str
PEROVA_62_str
BANJEVCI I OKOLICA-satelitska snimka
PEROVA_63_str_A
BANJEVCI-satelitska snimka
PEROVA_63_str_B
PEROVA_64_str
Paul Eluard I Only Wish To Love You

PEROVA_65_str
PEROVA_66_str
PEROVA_67_str
_____________________________________________________________________________________________________________
O S V R T


RAJKO SAVIĆ: "PRIČA O PEROVI"

Štovane i drage Banjevčanke, štovani i dragi Banjevčani, pozdravljam vas na čelu s vašim vrijednim, dragim i štovanim sumještaninom doktorom Rajkom Savićem o čijem ćemo djelu danas nešto progovoriti i preporučiti vam "Priču o Perovi" pročitati i proširiti svoje povijesno znanje.

Hrvatski pjesnik Silvije Strahimir Kranjčević izrekao je u svojoj lirskoj pjesmi "Moj dom" o slobodi nenadmašive stihove:

"Slobode koji nema, taj o slobodi sanja,
Ah, ponajljepši san.
I moja žedna duša tim sankom joj se klanja
I pozdravlja joj dan."

Hrvat stoljećima sanja o slobodi. Stoljećima gažen čizmom mnogobrojnih okupatora, ubijan i genocidno istrebljivan. Nemilosrdno.
Podsjetimo se nekih točaka:
-"Načertanije" Srbina Ilije Garašanina, srpskog ministra vanjskih poslova. "Načertanije" je tajni državni dokument iz 1844. godine. To je prvi politički program stvaranja velike Srbije, na račun Hrvatske, dakako.

-Pokolj hrvatskih vojnika u Odesi 1916. godine. Više od 10 000 hrvatskih vojnika, koji se nisu htjeli očitovati Srbima, ubijeni su i bačeni u Crno more.
Krleža je zapisao: "U Odesi su Srbi klali Hrvate, u Odesi su Srbi Hrvate nabijali na kolac, u Odesi su su se davili Hrvati..."

-Ne zaboravimo, masovni pokolji Hrvata počinju od samog stvaranja NDH
-Naglasimo: komunističko iživljavanje bijaše najopakije. I još traje.

Je li Petar Šarlija, zvan Perova (1885.), glavna osoba u ovoj priči, znao ili čuo za "Načertanije", je li čuo govoriti o pokolju Hrvata u Odesi, na primjer, ne znamo.
Perova je bio mali, obični hrvatski čovjek koji je kao svi njegovi sumještani-Banjevčani živio časno, siromašno i od svoga znoja, ali uvijek u strahu od neprijatelja, srpskih žandara. I to na vlastitom hrvatskom tlu, ali ne i u samostalnoj i slobodnoj hrvatskoj državi.

"Petar Šarlija Perova postao je politički emigrant silom prilika. U jednom sukobu zbog zabranjene sječe drva udario je sjekirom žandara. Perovu tadanje vlasti sumnjiče i zbog nelegalnog trgovanja prehrambenim artiklima, duhanom (škijom) preko Zadra, pa i za nezakonito posjedovanje oružja... Jednoga dana je otišao u Vransku goru (Crnogorka, op. R.S.) po drva, ponijevši sa sobom sjekiru. Slijedio ga je jedan žandarski narednik koji ga je u jednom trenutku zaustavio i počeo ispitivati o njegovom radu, pokušavajući ga raznim smicalicama dovesti do nekih priznanja. Šarlija mu odbrusi:'Šta ćeš ti, Vlašino, meni govoriti što imam raditi u svojoj zemlji'-i udari ga sjekirom." 13. i 14. str.)

Prebjeg u Italiju, pasji život u ustaškim logorima, povratak doma, pristupanje NOP-u, komunistička izdaja, strijeljanje...

Trnovit i krvav život Perove osoban je, ali i simboličan.
Perova tako predstavlja sve Hrvate u zlim vremenima, pod srpskom čizmom, Hrvate koji koji su na svojoj banjevačkoj, hrvatskoj zemlji, na svojoj oranici, u svom kršu, na svom jezeru, želeći živjeti ka Božji slobodni ljudi u vlastitoj domovini, nezavisnoj, slobodnoj...

"Petar Šarlija Perova vratio se iz Italije u rodno selo u okviru vala povratka ustaških emigranata 1938.-1939. godine. S ustaškim pokretom Perova nije prekinuo nakon Rimskih ugovora (od 18.V. 1941., op. R.S.) i zbog njih, već se po savjetu prijatelja emigranata-da spasi živu glavu-vratio kući, u Banjevce odmah nakon dolaska u Zagreb nakon uspostave NDH, kamo je došao na 'prijavak Poglavniku', jer je netko prethodno dojavio o njegovom neustaškom vladanju nakon povratka iz Italije, kada je svoju VELEBITSKU KOLAJNU objesio psu oko vrata. Unatoč tome što je pristupio NOP-u, Banjevčani pamte da su ga, zajedno s drugima, kao hrvatske nacionaliste, Talijanima izdali upravo komunisti." (49. i 50. str.).

Sudjelovanje u Velebitskom ustanku u Brušanima u Lici najsvjetlija je točka Perovinog života jer je pokazao da Hrvat nije uništen i da se može oduprijeti kad god hoće!

"Velebitski ili Lički ustanak (danas prevladava izričaj Velebitski ustanak), radi se o ustaškoj akciji iz rujna(6./7). 1932. godine, koja je u prvom redu imala za cilj unijeti nemir u diktatorsku jugoslavensku vlast i snažno promidžbenu utjrcati na hrvatsko stanovništvo i svjetsku javnost. Uglavnom se "definira" i kao jedan "gerilski demostrativni pothvat"...
Ustaše su taj upad u Liku 6./7. rujna 1932. nastavili prikazivati kao prvi pucanj u oružanoj borbi protiv Beograda, mada bi najtočnije objašnjenje cijeloga događaja bilo (dao ga je Ivan Perčević, umirovljrni austrougarski časnik u studenome 1932). kako je upad bio tek proba, "probni balon", da se utvrdi koliko je vremena režimu potrebno za reakciju..." (str. 4.)

Perova je kao pravi hrabri Hrvat kriknuo u pravom trenutku, kad je hrvatskom čovjeku bilo teško, neizdrživo.
U tome se očituje snaga i odlučnost hrvatskoga čovjeka: u pravo se vrijeme oduprijeti mrskom srpskom okupatoru.
Da nije bilo 10. travnja 1941., a nadasve Domovinskoga oslobodilačkoga rata 1991. protiv koljačke velike Srbije, da nije bilo hrvatskoga ratnika, ne bi vaš sumještanin Rajko napisao ovu knjigu, koju vam daruje, niti bismo mi ovdje o njoj govorili.
Ne bi nas ni bilo.
To je smisao života i stremljenja lučonoša u koje spada i Petar Šarlija Perova.
Zato kažem da je on karika u lancu, kamenčić u mozaiku, kamen u zidu hrvatske povijesti.

O ZNAČENJU POZNAVANJA HRVATSKE POVIJESTI

Više od 200 godina srpski velikosrbi pišu našu povijest lažući i inkriminirajući nas, obezvređujući nas svugdje, tu i u svijetu. Zato je spasonosno potrebno posezati za istinskim hrvatskim povijesnim knjigama hrvatskih povjesničara. Jer-tko ne pozna vlastitu hrvatsku povijest, može lako postati plijen i rob najgore gube ili vucibatine, može postati izdajica vlastitoga roda.

Zato ova knjiga povijesne građe, "Priča o Perovi", ima veliko značenje ne samo za vas, Banjevčane i Banjevčanke, već i šire: za svakoga Hrvata.
Autor dr. Rajko, vaš dični sumještanin, na pristupačan i jednostavan način izlaže povijesnu građu, slažući je mozaično i zanimljivo i u nju upliće Hrvata Perovu u teškim vremenima.
Nakon čitanja, gotovo u jednom dahu, postajemo snažniji duhom, puniji znanjem i odlučniji mislima i djelom.

Knjiga bi bila suho i dosadno nizanje povijesnih istina da autor Savić ne unosi u to povijesno tkivo svoju dušu, hrvatsku dušu, Rajko -učitelj, doktor pisac pedagog i andragog, rodoljub, prosvjetitelj, Rajko-i muž, i otac, i djed, i suputnik, i graditelj hrvatskoga ozračja hrvatske ljepote...

Doista, odlomak, koji ću vam na kraju pročitati, presudan je u osjećaju iskrenosti divljenja Perovinoj osobi, bliskosti i štovanja Perovine osobnosti:

"Tim odlaskom iz svijeta živih završio je ovozemaljski život moga Banjevčanina Perove, svršetak, koliko ljudski tragičan, toliko, za mene, njegova sumještanina, s aureolom/slavom mučenika zavičajnih Banjevčana.

O 75. godišnjici (1942.-2017.) tog tragičnog događaja, budim sjećanja na Te, Perova, ovim pisanim prisjećanjem, uz nastojanje da Te otmem zaboravu, uznesem i smjestim u zajedničko, kolektivno pamćenje Tvojih i mojih Banjevčana koji žive u postojbini svojih predaka. A svima drugima, s porukom neka vide da nas ima, uz ono trajno i nerazdvojno: Dok je srca, bit će i Kroacije!"

Hvala Ti, Perova, na vlastitoj žrtvi! Tvoj sumještanin Rajko Savić

Ivan Vidović, profesor u miru

OSVRT_1
where is aluminum located

OSVRT_2
Into Her Lying Down Head Dylan Thomas

OSVRT_3
OSVRT_4
delete any account

OSVRT_5
osvrt_6
OSVRT_7
OSVRT_8
IVAN VIDOVIĆ, profesor hrvatskoga jezika u miru (u STANKOVCIMA)

<< Arhiva >>

Creative Commons License
Ovaj blog je ustupljen pod Creative Commons licencom Imenovanje-Nekomercijalno-Dijeli pod istim uvjetima.