EuropeanCities

srijeda, 27.05.2015.

RIM

Rim (talijanski i latinski: Roma) je glavni grad Italije i regije Lacij, te najveća i najnapučenija općina u zemlji. Grad broji 2.612.068 stanovnika (popis stanovnika 2011. godine).

Nadimci grada su: Caput mundi ("Prijestolnica svijeta"), la Cittŕ Eterna ("Vječni grad"), Limen Apostolorum ("Apostolski prag"), la cittŕ dei sette colli ("Grad na sedam brežuljaka") ili jednostavno l'Urbe ("Grad").

POVIJEST RIMA

Arheološka istraživanja potvrdila su da su u 8. stoljeću pr. Kr. na brežuljcima uz Tiber postojala naselja. U 6. stoljeću pr. Kr. tim su selima zavladali Etruščani i pod njihovom su se vladavinom naselja sjedinila u jednu političku cjelinu. Močvarno područje u podnožju brežuljaka tada je isušeno i na tome mjestu uređen je gradski trg Forum Romanum. Prema tome, Rim nije nastao odjednom, već su se naselja na brežuljcima postupno ujedinjavala.

Sedam brežuljaka ranijeg Rima bili su: Kapitol (Capitolinus mons, nadmorske visine 50 m), Palacij (Palatium, 47 m), Aventin (Aventinus, 51 m), Celij (Caelius mons, 50 m), Eskvilin (Esquiliae, 65 m), Viminal (Viminalis collis, 60 m) i Kvirinal (Quirinalis, 61 m).

Taj grad se kasnije razvio u prijestolnicu Rimskog Kraljevstva (kojim je neprekidno upravljalo sedam kraljeva, što je bilo u skladu s tradicijom), pa Rimske Republike (od 509. pr. Kr., kojom je upravljao Senat) i konačno Rimskog Carstva (od 27. pr. Kr., kojim je upravljao car). Ovaj uspjeh je zavisio od vojnih osvajanja, trgovačke nadmoći i selektivne asimilacije susjednih civilizacija, prije svega grčke i etruščanske civilizacije. Rimska dominacija proširila se na veći dio Europe i obale Sredozemnog mora, tako da je broj stanovnika narastao na preko milijun. Skoro tisuću godina Rim je bio politički najznačajniji, najbogatiji i najveći grad zapadnog svijeta, a to je ostao i nakon propasti i podjele Carstva, čak i kada je konačno izgubio svoj status glavnog grada u korist Milana i potom Ravenne i nakon što ga je po prestižu i važnosti nadmašila istočna prijestolnica Carigrad.

LEGENDA O OSNUTKU GRADA

Grad Rim je, prema mitu, osnovao Romul, sin Reje Silvije i boga Marsa.

Prema legendi, svrgnuvši s prijestolja brata Numitora, Amulije je postao kralj grada Albe Longe; a da bi izbjegao rođenje nasljednika koji bi prijestolje mogli tražiti natrag, prisilio je nećakinju Reju Silviju da postane vestalska djevica. No, ona se sjedini s bogom Marsom i rodi dva blizanca, Romula i Rema, koje je Amulije odmah po rođenju bacio u rijeku Tiber. Blizance je u podnožju Palatina, jednog od sedam brežuljaka, pronašla jedna vučica, koja ih je dojila vlastitim mlijekom. Blizance je potom našao pastir Faustul te ih je uzeo i othranio. Kad su odrasli, odlučili su na brežuljku Palatinu osnovati grad. Ubrzo su se počeli svađati koji će od njih dvojice vladati gradom te je Romul u toj svađi ubio brata.

Po predaji, grad je osnovan 21. travnja 753. godine prije Krista. Nazvan je po svome prvom kralju Romulu.Grad Rim je, prema mitu, osnovao Romul, sin Reje Silvije i boga Marsa.

Prema legendi, svrgnuvši s prijestolja brata Numitora, Amulije je postao kralj grada Albe Longe; a da bi izbjegao rođenje nasljednika koji bi prijestolje mogli tražiti natrag, prisilio je nećakinju Reju Silviju da postane vestalska djevica. No, ona se sjedini s bogom Marsom i rodi dva blizanca, Romula i Rema, koje je Amulije odmah po rođenju bacio u rijeku Tiber. Blizance je u podnožju Palatina, jednog od sedam brežuljaka, pronašla jedna vučica, koja ih je dojila vlastitim mlijekom. Blizance je potom našao pastir Faustul te ih je uzeo i othranio. Kad su odrasli, odlučili su na brežuljku Palatinu osnovati grad. Ubrzo su se počeli svađati koji će od njih dvojice vladati gradom te je Romul u toj svađi ubio brata.

Po predaji, grad je osnovan 21. travnja 753. godine prije Krista. Nazvan je po svome prvom kralju Romulu.

STANOVNIŠTVO

Priča o Rimu kao naseljenom mjestu počinje oko 800. pr. Kr. udruživanjem nekoliko manjih sela, čija je ukupna naseljenost bila oko nekoliko stotina stanovnika. Rim u idućim stoljećima narasta do milijunskog grada, te je najvjerojatnije bio najveći svjetski grad sve do 19. stoljeća. Procjene o broju stanovništva variraju, ali se procjenjuje da je grad na vrhuncu svoje naseljenosti imao od 450.000 pa sve do 3,5 milijuna stanovnika, a najrealnije procjene s kojima se slažu većina povjesničara govore o oko jedan do dva milijuna stanovnika. Nakon prebacivanja najvažnijih funkcija carstva u Carigrad u 4. stoljeću, te nakon propasti Zapadnog carstva u 5. stoljeću, broj stanovnika se kontinuirano smanjivao, da bi grad 530. godine imao oko 100.000 stanovnika.

U ranom Srednjem vijeku je Rim imao tek 20.000 stanovnika. Stanovništvo grada je stagniralo na oko 50.000 ili se čak smanjivalo sve do renesanse, da bi grad tek u 17. stoljeću ponovno dosegao broj od 100.000 stanovnika. Kada je Talijansko kraljevstvo anektiralo grad 1870. godine, on je imao već oko 200.000 stanovnika.

Za vrijeme fašističke vlasti, režim je pokušavao ograničiti rast grada, ali je broj stanovnika svejedno dosegao milijun 1931. godine. Nakon rata grad se nastavio širiti zbog industrijskog razvoja, te su 1950-ih i 1960-ih stvorene nove četvrti i predgrađa.

Procjenjuje se da grad danas ima oko 2,7 milijuna stanovnika, a da zajedno sa širim područjem grada ovdje živi oko četiri milijuna stanovnika. Prema popisu stanovništva, u općini živi 156.833 stranca, što je 6,2% stanovništva.

KULTURA

Obrazovanje
Rim je veliko središte za visoko obrazovanje. Prvo sveučilište u gradu je Sveučilište Sapienza (Universitŕ degli Studi di Roma "La Sapienza") osnovano 1303., koje je najveće europsko sveučilište kojeg pohađa oko 150.000 studenata. Ostala dva gradska sveučilišta su Sveučilište Tor Vergata (Universitŕ degli Studi di Roma Tor Vergata), koje je osnovano 1982. i Treće rimsko sveučilište (Universitŕ degli Studi Roma Tre), koje je osnovano 1992. godine.

U gradu se nalazi i veliki broj papinskih sveučilišta, uključujući Sveučilište sv. Tome Akvinskog i Gregorijansko sveučilište (najstarije isusovačko sveučilište na svijetu iz 1551. godine).

Ovdje se također nalazi brojna privatna sveučilišta kao LUMSA, Katoličko sveučilište Svetog Srca, LUISS, Europski institut za dizajn, Sveučilište Giovannija Cabota, IUSM, Američko sveučilište u Rimu i mnoga druga...

Film

U Rimu se nalaze studiji Cinecittŕ, koji su praktički središte talijanske kinematografije i u kojima su snimani mnogi poznati talijanski i strani filmovi.

Studije je 1937. godine osnovao fašistički diktator Benito Mussolini. Saveznici su ih bombardirali tijekom Drugog svjetskog rata. Mnogi svjetski poznati filmovi su ovdje snimljeni od 1950-ih (kao Ben-Hur), a sami studiji se od tog vremena najviše povezuju s redateljem Federicom Fellinijem.

Od 1980-ih studiji su privatizirani. I u novije vrijeme ovdje se snimaju poznati filmovi i serije, kao Bande New Yorka, komedija When in Rome sa Kristen Bell i Joshom Duhamelom u glavnim ulogama i serijal Rim. U Rimu je do sada snimljeno više od 60 filmova.

Muzeji

Najstariji muzeji u Rimu su Kapitolski muzeji iz 1471. godine, koji se nalaze na Kapitolu te koji, uz Vatikanske muzeje, sadrže najveće i najvažnije umjetničke kolekcije u gradu.

U Villi Giuliji, ladanjskoj kući pape Julija II. koja je izgrađena sredinom 16. stoljeća, nalazi se značajna kolekcija etruščanske i antičke rimske umjetnosti. U blizini se nalazi i Villa Borghese, u kojoj se nalazi znamenita galerija s većinom umjetnina iz kolekcije obitelji Borghese.

U Nacionalnom muzeju u Rimu (Museo Nazionale Romano), kojeg je projektirao Michelangelo, nalaze se važne grčke i rimske umjetnine. Važne galerije slika nalaze se u palačama Palazzo Doria Pamphili, Palazzo Colonna i Palazzo Barberini, a Venecijanska palača (Palazzo Venezia) čuva veliki broj umjetnina od ranokršćanskog razdoblja do renesanse.

Izvor: http://hr.m.wikipedia.org/wiki/Rim

27.05.2015. u 16:13 • 0 Komentara • Print • #

utorak, 12.05.2015.

BERLIN

Bundeshauptstadt Berlin

Gradonačelnik: Michael Müller
Površina : 891.85 km
Nadmorska visina: 34 - 115 m m
Stanovništvo : 3,440,441 (31.03.2010)
Gustoća stanovništva : 3810/km

Sluzbena stranica: http://www.berlin.de/

Berlin je najveći i glavni grad Njemačke s 3.392.026 stanovnika i nakon Londona drugi najveći grad Europske unije. Prije Drugog svjetskog rata imao je 4,5 milijuna stanovnika, a u vrijeme Hladnog rata od 1949. do 1990. bio je podijeljen na Istočni Berlin i Zapadni Berlin.

Berlin je smješten na rijekama Spree i Havel na sjeveroistoku Njemačke. Jedna je od 16 njemačkih saveznih zemalja[2], sa svih strana okružen saveznom zemljom Brandenburg.
Brandenburška vrata, Reichstag i Siegessäule su najpoznatiji simboli Berlina i građevine poznate širom svijeta. A simbol Berlina kojeg vole svi Berlinčani je i Berliner Bär (berlinski medvjed).

UNESCO-vi spomenici u Berlinu su Muzejski otok, Dvorci i parkovi u Berlinu i Stambena naselja berlinske moderne.

POVIJEST

Podijeljeni grad

Pred kraj Drugog svjetskog rata, Berlin je bio uništen 70% zahvaljujući savezničkim radarima i uličnim borbama. Zbog toga nazvan je „Vremenskom nulom“ što je značilo novi početak za grad. Berlin je podjeljen u četiri zone od strane Saveznika, Londonskim protokolom (1944.) Četiri zone su nadzirali: SAD, Velika Britanija, Francuska i SSSR.

Berlinski sovjetski sektor, Istočni Berlin, je postao glavni grad Istočne Njemačke, koja je formirana iz Sovjetske okupacijske zone u listopadu 1949. Zapadna Njemačka je osnovana 23. lipnja 1949. iz američkih, britanskih, i francuskih zona, glavni grad je bio u Bonnu. 13. kolovoza 1961. napravljen je Berlinski zid, razdvojivši Zapadni Berlin od Istočnog i ostatka Njemačke.
Šezdesetih godina dvadesetog stoljeća, Berlin je bio centar europskih studentskih prosvjeda.

Ponovno ujedinjenje

Berlinski zid je pao 9. studenog 1989. Tijekom ponovnog ujedinjenja Njemačke 3. listopada 1990., zid je skoro potpuno srušen. Ostali su mali dijelovi, koji najviše služe kao podsjetnici i turističke atrakcije. Njemački Bundestag je u lipnju 1991. izglasao odluku da se glavni grad Njemačke Bonn, preseli u Berlin. Berlin je ponovo postao glavni grad Njemačke. Ministarstva i vladina administracija preselili su se u Berlin 1997./1998.

Polozaj grada na karti Njemacke

mah

12.05.2015. u 19:16 • 1 Komentara • Print • #

četvrtak, 23.04.2015.

BEČ

Beč je glavni i najveći grad Austrije i jedna od devet austrijskih saveznih zemalja.
Grad leži na obalama Dunava, 40 km od g. Ima oko 1,6 milijuna stanovnika (petina stanovništva Austrije).

POVIJEST BEČA

Beč su osnovali Kelti oko godine 500. g. pr. Kr.
Godine 15. pr. Kr. postaje pogranični grad (Vindobona) u sustavu obrane Rimskoga Carstva od germanskih plemena na sjeveru. U 13. st. gradu je zaprijetilo Mongolsko Carstvo koje se prostiralo preko većega dijela današnje Rusije i Kine. Nakon smrti svojega vođe, Mongoli su se povukli iz Europe.
U srednjem vijeku postaje sjedište dinastije Babenberg, a kasnije 1440. i Habsburgovaca te posljedično tomu glavni grad Svetoga Rimskoga Carstva i, kasnije, Austro-Ugarske Monarhije. Od 1527. do 1918. Beč je bio glavni grad država kojima je pripadao i veći dio Hrvatske pa je odigrao značajnu ulogu u povijesti hrvatskoga naroda. Tako je u Beču razdoblju od 1624. do 1783. djelovao hrvatski kolegij, koji je prvotno djelovao u Grazu. U 16. i 17. st. u blizini grada dvaput je poražena Osmanska vojska (Opsada Beča 1529. i 1683.). Godine 1679. je je pogodila epidemija kuge koja je ubila trećinu stanovništva.

ZNAMENITOSTI

Povijesno središte Beča (Innere Stadt) upisano je na UNESCO-v popis mjesta svjetske baštine u Europi 2001. godine zbog bogatstva arhitekture koja uključuje barokne dvorce s parkovima, građevine bečkoga neoklasicizma (Gründerzeit), ali i urbanistički kompleks Ringstraße iz 19. st., u kojem se izmjenjuju građevine, spomenici i parkovi, ali i zbog njezine važnosti u razvoju klasične glazbe.

Tu se nalaze znamenite građevine:

Katedrala sv. Stjepana u Beču (Stephansdom)
Romanička crkva sv. Ruperta (Ruprechtskirsche)
Dvorac Schönbrunn sa Zoološkim vrtom Schönbrunn
Crkva sv. Karla u stilu rokokoa
Kraljevska palača Hofburg
Gradska vijećnica (Rathaus)
Kraljevsko kazalište (Burgtheater)
Austrijski Parlament
Muzej povijesti umjetnosti (Kunsthistorisches Museum) i Prirodoslovni muzej (Naturhistorisches Museum)
Bečka Poštanska štedionica (Postsparkasse)
Dvorac Belvedere
Bečka državna opera (Wiener Staatsoper)
Muzej Albertina u Beču
Zgrada bečke secesije (Wiener Secession)
Hundertwasserhaus
Gasometer
Neogotička Zavjetna crkva (Votivkirche)
Središnje groblje s grobovima brojnih poznatih osoba

TURIZAM

Povijesno središte Beča (Innere Stadt) upisano je na UNESCO-v popis mjesta svjetske baštine u Europi 2001. godine zbog bogatstva arhitekture koja uključuje barokne dvorce s parkovima, građevine bečkoga neoklasicizma (Gründerzeit), ali i urbanistički kompleks Ringstraße iz 19. st., u kojem se izmjenjuju građevine, spomenici i parkovi, ali i zbog njezine važnosti u razvoju klasične glazbe.

23.04.2015. u 18:07 • 1 Komentara • Print • #

četvrtak, 16.04.2015.

LONDON

London je glavni grad Engleske i nalazi se na rijeci Temzi. Ima 7.355.400 stanovnika, s još nekoliko milijuna u širem metropolitanskom području.Značajan je „globalni grad“ i jedno od najvećih financijskih središta.
U Londonu živi populacija vrlo raznolikih kultura, nacionalnosti i religija, te se na području grada govori više od 300 jezika.

POVIJEST LONDONA
Smatra se da naziv grada potječe od rijeke Temze. Richard Coates 1998. ponudio je objašnjenje prema kojem naziv potječe od staroeuropskog "lowonida", što znači "preširoka rijeka za pregaziti", i ukazao da je taj naziv dan dijelu rijeke Temze koji teče kroz London. Do 1899., naziv se službeno primjenjivao samo za Grad London, ipak, od tada se tako naziva i Londonska Grofovija i sada Veliki London.

1097, kralj Vilim II. započeo je graditi Westminster Hall, u blizini istoimene opatije, koji je bio temelj nove Westminsterske palače, glavne kraljevske rezidencije kroz srednji vijek.
1762. kralj Đuro III. kupio je Buckinghamsku palaču, današnju kraljevsku rezidenciju, koja je proširivana tijekom idućih 75 godina.

UPRAVA

Uprava Velikog Londona (GLA) sastoji se od dva izabrana dijela: londonskog gradonačelnika, koji raspolaže s izvršnim ovlastima i Londonske skupštine, koja preispituje gradonačelnikove odluke te može usvojiti ili odbiti prijedloge godišnjeg proračuna. Sjedište GLA smješteno je u gradskoj vijećnici Londona u Southwarku.

ARHITEKTURA
Londonske zgrade isuviše su raznolike da bi ih karakterizirao bilo kakav poseban arhitektonski stil, jer su građene tijekom dugog vremenskog perioda.
Jedna od najpoznatijih arhitektura je Tower bridge, sagrađen 1980.-ih. Kraj rijeke na jugozapadu, uskoro u obnovi, elektrana Battersea iz 1939., lokalna je znamenitost, dok su neke od željezničkih stanica izvrsni primjeri Viktorijanske arhitekture.
Nelsonov stup, nacionalno je respektirani spomenik na trgu Trafalgar Square, jedne od žarišnih točaka središta grada.

EKONOMIJA
London je važniji centar međunarodnog poslovanja i trgovine, te je jedan od tri "zapovjedna središta" svjetske ekonomije uz New York i Tokyo. Jedan je od najistaknutijih financijskih središta u svijetu, i zajedno s New Yorkom najznačajnija lokacija za međunardone financije.
Radi svoje istaknute globalne uloge, na Londonsku ekonomiju utjecala je svjetska financijska kriza od 2007. g.
Svake godine London posjećuje 27 milijuna turista s noćenjem. Londonska luka, druga je najveća u Ujedinjenom Kraljevstvu.

KULTURA
Naglasak
Londonski naglasak davno je usvojio Cockney karakteristike, te je bio nalik na mnoge naglaske jugoistočne Engleske. Londoner, naglasak 21. stoljeća znatno varira: ono što postaje sve više prihvaćeno među mlađima do 30, miješavina je Cockneya, Received Pronunciationa, i svih "etničkih" naglasaka, posebno karipskih, koji formiraju naglasak nazvan Multicultural London English.

Slobodno vrijeme i zabava
Londonski kazališni okrug West End u Westminsteru, s mnogim kinematografima i klubovima, smješten je oko trgova Leicester Square, gdje se održavaju svjetske filmske premijere.
Britanski kraljevski balet, Engleski nacionalni balet, Kraljevska opera i Engleska nacionalna opera smješteni su u Londonu, te nastupaju u Royal Opera House, The London Coliseum, Sadler's Wells Theatre i Royal Albert Hallu, kao i na turnejama po zemlji.

Muzeji i umjetničke galerije
Muzeji i umjetničke zbirke Londona ubrajaju se među najbogatije u svijetu, koji osim što su velike turističke atrakcije, igraju i ulogu i znanstvenom istraživanju.
Popis muzeja: Britanski muzej, Nacionalni pomorski muzej, Tate modern, Prirodostlovni muzej te Muzej Viktorije i Alberta.
Također se tu nalaze i galerije: Nacionalna portretna galerija i Tate Britain.

Sport
London je bio domaćin Olimpijskih igara dva puta, 1908. i 1948.
U srpnju 2005., izabran je kao grad domaćin Olimpijskih igara 2012., što ga čini prvim gradom koji je tri puta odabran kao organizator Ljetnih Olimpijskih Igara.
Također, u Londonu su održane Igre Britanskog Carstva 1934. Londonski najpopularniji sport je nogomet, te u gradu djeluje 13 profesionalnih klubova (The Football League clubs).

Stadion Wembley, koji je pri izgradnji bio najskuplji stadion na svijetu, dom je engleskog nogometa.