Marketing
RIM
Rim (talijanski i latinski: Roma) je glavni grad Italije i regije Lacij, te najveća i najnapučenija općina u zemlji. Grad broji 2.612.068 stanovnika (popis stanovnika 2011. godine).
Nadimci grada su: Caput mundi ("Prijestolnica svijeta"), la Cittŕ Eterna ("Vječni grad"), Limen Apostolorum ("Apostolski prag"), la cittŕ dei sette colli ("Grad na sedam brežuljaka") ili jednostavno l'Urbe ("Grad").
POVIJEST RIMA
Arheološka istraživanja potvrdila su da su u 8. stoljeću pr. Kr. na brežuljcima uz Tiber postojala naselja. U 6. stoljeću pr. Kr. tim su selima zavladali Etruščani i pod njihovom su se vladavinom naselja sjedinila u jednu političku cjelinu. Močvarno područje u podnožju brežuljaka tada je isušeno i na tome mjestu uređen je gradski trg Forum Romanum. Prema tome, Rim nije nastao odjednom, već su se naselja na brežuljcima postupno ujedinjavala.
Sedam brežuljaka ranijeg Rima bili su: Kapitol (Capitolinus mons, nadmorske visine 50 m), Palacij (Palatium, 47 m), Aventin (Aventinus, 51 m), Celij (Caelius mons, 50 m), Eskvilin (Esquiliae, 65 m), Viminal (Viminalis collis, 60 m) i Kvirinal (Quirinalis, 61 m).
Taj grad se kasnije razvio u prijestolnicu Rimskog Kraljevstva (kojim je neprekidno upravljalo sedam kraljeva, što je bilo u skladu s tradicijom), pa Rimske Republike (od 509. pr. Kr., kojom je upravljao Senat) i konačno Rimskog Carstva (od 27. pr. Kr., kojim je upravljao car). Ovaj uspjeh je zavisio od vojnih osvajanja, trgovačke nadmoći i selektivne asimilacije susjednih civilizacija, prije svega grčke i etruščanske civilizacije. Rimska dominacija proširila se na veći dio Europe i obale Sredozemnog mora, tako da je broj stanovnika narastao na preko milijun. Skoro tisuću godina Rim je bio politički najznačajniji, najbogatiji i najveći grad zapadnog svijeta, a to je ostao i nakon propasti i podjele Carstva, čak i kada je konačno izgubio svoj status glavnog grada u korist Milana i potom Ravenne i nakon što ga je po prestižu i važnosti nadmašila istočna prijestolnica Carigrad.
LEGENDA O OSNUTKU GRADA
Grad Rim je, prema mitu, osnovao Romul, sin Reje Silvije i boga Marsa.
Prema legendi, svrgnuvši s prijestolja brata Numitora, Amulije je postao kralj grada Albe Longe; a da bi izbjegao rođenje nasljednika koji bi prijestolje mogli tražiti natrag, prisilio je nećakinju Reju Silviju da postane vestalska djevica. No, ona se sjedini s bogom Marsom i rodi dva blizanca, Romula i Rema, koje je Amulije odmah po rođenju bacio u rijeku Tiber. Blizance je u podnožju Palatina, jednog od sedam brežuljaka, pronašla jedna vučica, koja ih je dojila vlastitim mlijekom. Blizance je potom našao pastir Faustul te ih je uzeo i othranio. Kad su odrasli, odlučili su na brežuljku Palatinu osnovati grad. Ubrzo su se počeli svađati koji će od njih dvojice vladati gradom te je Romul u toj svađi ubio brata.
Po predaji, grad je osnovan 21. travnja 753. godine prije Krista. Nazvan je po svome prvom kralju Romulu.Grad Rim je, prema mitu, osnovao Romul, sin Reje Silvije i boga Marsa.
Prema legendi, svrgnuvši s prijestolja brata Numitora, Amulije je postao kralj grada Albe Longe; a da bi izbjegao rođenje nasljednika koji bi prijestolje mogli tražiti natrag, prisilio je nećakinju Reju Silviju da postane vestalska djevica. No, ona se sjedini s bogom Marsom i rodi dva blizanca, Romula i Rema, koje je Amulije odmah po rođenju bacio u rijeku Tiber. Blizance je u podnožju Palatina, jednog od sedam brežuljaka, pronašla jedna vučica, koja ih je dojila vlastitim mlijekom. Blizance je potom našao pastir Faustul te ih je uzeo i othranio. Kad su odrasli, odlučili su na brežuljku Palatinu osnovati grad. Ubrzo su se počeli svađati koji će od njih dvojice vladati gradom te je Romul u toj svađi ubio brata.
Po predaji, grad je osnovan 21. travnja 753. godine prije Krista. Nazvan je po svome prvom kralju Romulu.
STANOVNIŠTVO
Priča o Rimu kao naseljenom mjestu počinje oko 800. pr. Kr. udruživanjem nekoliko manjih sela, čija je ukupna naseljenost bila oko nekoliko stotina stanovnika. Rim u idućim stoljećima narasta do milijunskog grada, te je najvjerojatnije bio najveći svjetski grad sve do 19. stoljeća. Procjene o broju stanovništva variraju, ali se procjenjuje da je grad na vrhuncu svoje naseljenosti imao od 450.000 pa sve do 3,5 milijuna stanovnika, a najrealnije procjene s kojima se slažu većina povjesničara govore o oko jedan do dva milijuna stanovnika. Nakon prebacivanja najvažnijih funkcija carstva u Carigrad u 4. stoljeću, te nakon propasti Zapadnog carstva u 5. stoljeću, broj stanovnika se kontinuirano smanjivao, da bi grad 530. godine imao oko 100.000 stanovnika.
U ranom Srednjem vijeku je Rim imao tek 20.000 stanovnika. Stanovništvo grada je stagniralo na oko 50.000 ili se čak smanjivalo sve do renesanse, da bi grad tek u 17. stoljeću ponovno dosegao broj od 100.000 stanovnika. Kada je Talijansko kraljevstvo anektiralo grad 1870. godine, on je imao već oko 200.000 stanovnika.
Za vrijeme fašističke vlasti, režim je pokušavao ograničiti rast grada, ali je broj stanovnika svejedno dosegao milijun 1931. godine. Nakon rata grad se nastavio širiti zbog industrijskog razvoja, te su 1950-ih i 1960-ih stvorene nove četvrti i predgrađa.
Procjenjuje se da grad danas ima oko 2,7 milijuna stanovnika, a da zajedno sa širim područjem grada ovdje živi oko četiri milijuna stanovnika. Prema popisu stanovništva, u općini živi 156.833 stranca, što je 6,2% stanovništva.
KULTURA
Obrazovanje
Rim je veliko središte za visoko obrazovanje. Prvo sveučilište u gradu je Sveučilište Sapienza (Universitŕ degli Studi di Roma "La Sapienza") osnovano 1303., koje je najveće europsko sveučilište kojeg pohađa oko 150.000 studenata. Ostala dva gradska sveučilišta su Sveučilište Tor Vergata (Universitŕ degli Studi di Roma Tor Vergata), koje je osnovano 1982. i Treće rimsko sveučilište (Universitŕ degli Studi Roma Tre), koje je osnovano 1992. godine.
U gradu se nalazi i veliki broj papinskih sveučilišta, uključujući Sveučilište sv. Tome Akvinskog i Gregorijansko sveučilište (najstarije isusovačko sveučilište na svijetu iz 1551. godine).
Ovdje se također nalazi brojna privatna sveučilišta kao LUMSA, Katoličko sveučilište Svetog Srca, LUISS, Europski institut za dizajn, Sveučilište Giovannija Cabota, IUSM, Američko sveučilište u Rimu i mnoga druga...
Film
U Rimu se nalaze studiji Cinecittŕ, koji su praktički središte talijanske kinematografije i u kojima su snimani mnogi poznati talijanski i strani filmovi.
Studije je 1937. godine osnovao fašistički diktator Benito Mussolini. Saveznici su ih bombardirali tijekom Drugog svjetskog rata. Mnogi svjetski poznati filmovi su ovdje snimljeni od 1950-ih (kao Ben-Hur), a sami studiji se od tog vremena najviše povezuju s redateljem Federicom Fellinijem.
Od 1980-ih studiji su privatizirani. I u novije vrijeme ovdje se snimaju poznati filmovi i serije, kao Bande New Yorka, komedija When in Rome sa Kristen Bell i Joshom Duhamelom u glavnim ulogama i serijal Rim. U Rimu je do sada snimljeno više od 60 filmova.
Muzeji
Najstariji muzeji u Rimu su Kapitolski muzeji iz 1471. godine, koji se nalaze na Kapitolu te koji, uz Vatikanske muzeje, sadrže najveće i najvažnije umjetničke kolekcije u gradu.
U Villi Giuliji, ladanjskoj kući pape Julija II. koja je izgrađena sredinom 16. stoljeća, nalazi se značajna kolekcija etruščanske i antičke rimske umjetnosti. U blizini se nalazi i Villa Borghese, u kojoj se nalazi znamenita galerija s većinom umjetnina iz kolekcije obitelji Borghese.
U Nacionalnom muzeju u Rimu (Museo Nazionale Romano), kojeg je projektirao Michelangelo, nalaze se važne grčke i rimske umjetnine. Važne galerije slika nalaze se u palačama Palazzo Doria Pamphili, Palazzo Colonna i Palazzo Barberini, a Venecijanska palača (Palazzo Venezia) čuva veliki broj umjetnina od ranokršćanskog razdoblja do renesanse.
Izvor: http://hr.m.wikipedia.org/wiki/Rim
Post je objavljen 27.05.2015. u 16:13 sati.