sedmodnevni spiritualni program
04.10.2006., srijeda
ČETVRTAK: TUMAČENJE SNOVA
05.10.2006.g.
ŠTO TREBA ZNATI O SPAVANJU I SANJANJU San je prirodna psihička pojava prisutna kod svih ljudi- većina ljudi se sjeća vlastitih snova, a znanstveno je dokazano da sanjaju i oni ljudi koji se svojih snova ne sjećaju.Čovjek oko 1/3 svog života potroši spavajući. Dakle, s 12 godina prespavali smo 4 godine svog života. Od kako se rodimo, do vremena kada postajemo odraslim čovjekom naše potrebe za snom se mijenjaju. Na psihološkoj i duhovnoj razini, fenomen snova se tumači jezikom psihologije ili spiritualnim terminima. Na znanstvenoj razini tumačenja fenomena sna kreću od toga da se pojava sna tumači kao praćnjenje psihološke napetosti povezane sa živčanim sistemom. Na to se nadovezuju tumačenja koja više naglašavaju sam emocionalno-mentalni značaj tih pražnjenja i koja govore da u snu ponovno «probavljamo»? osječajne doživljaje koje tokom dana nismo uspjeli do kraja «probaviti». Duhovna tumačenja naglašavaju numinozan ili božanski karakter snova, laički rečeno: snovi su poruke koje nam Bog za vrijeme spavanja šalje i kroz njih nas božanska ili nebeska sfera želi inspirirati i reći nešto u vezi naše budućnosti. Smatram da sva ta tumačenja sadrže dio istine i da njihovom integriracijom možemo doći do potpunije istine o biti snova. Znači, i materijalističko i psihološko i duhovno tumačenje sadrži dio istine, a sva ta tumačenja objedinjena daju cjelovitiju istinu. Na osnovu vlastitog iskustva smatram da su snovi medij u kojemu se sve te tri razine isprepliću. Zato ćemo ovo i zvati integrativni rad sa snovima. Potrebe: Novorođenče spava svakih 1-2 h.Budi se kada je gladno ili mu je neugodno. Vrijeme koje prespava može doseći i do 16 h na dan. Djeca s 3-4 godine obično prespavaju cijelu noć bez buđenja, a najčešće spavaju i po danu. S 6 godina dijete spava do 10 h svake noći, do 12 godina djeca spavaju do 9 sati noću. Mjesečarenje i napadaji straha u snu kod djece mogu se liječiti. Djeca koja često mjesečare ili imaju napadaje straha u snu možda imaju neke prikrivene, ali i izlječive zdravstvene tegobe.Čini se da mnoga djeca koja mjesečare ili imaju napadaje straha u snu ili pate od poremećaja disanja u snu ili imaju sindrom nemirnih nogu koji karakterizira neodoljiv poriv za pomicanjem nogu. Prema tome, možda ti problemi potiču na mjesečarenje ili napadaje straha u snu.Sindrom nemirnih nogu mogu imati i odrasle osobe. Napadaji straha u snu slični su mjesečarenju, no događaju se u dubljim fazama sna. Slični su mjesečarenju, mogu uključivati vrištanje i plakanje, no djeca se obično ne sjećaju što ih je uzrokovalo. Odrasla osoba spava između 7 i 8 h noću. To su prosječne vrijednosti. Individualno se mo?emo puno razlikovati. Odrasli mogu spavati samo 2-3 sata, a neki i više od 10 h. Koliko nam je sna potrebno ovisi o tome koliko smo aktivni, koliko radimo, brinemo se, te kakve navike stvaramo dok rastemo. Kako znamo da smo se naspavali? Većinu dana smo budni, u stanju smo se koncentrirati, dok ne odemo u krevet tek smo povremeno umorni. Bez obzira koliko spavali ujutro smo svježi. Nedovoljan san: San je potreban svima. Nismo dovoljno spavali kada smo: umorni, zbunjeni, agresivni, depresivni, neraspoloženi, imamo smanjenu koncentraciju, glavobolje, vrtoglavice. Duži nedostatak sna može izazvati halucinacije. Kada prekratak san izaziva probleme, to nazivamo nesanicom. Moždani valovi: Ljudski i životinjski mozak neprestano šalju električne signale. Oni prolaze kroz milijune živčanih stanica (neurona). El. aktivnost prolazikrozkostilubanje,mišićeglave, sve do kože. Osjetljivi senzori šalju signale u EEG aparat. Ovaj aparat pojačava signale i prikazuje ih kao valove na zaslonu televizora. Rezultat je EEG- oslikava obrasce različitih moždanih valova. Kada spavamo tijelo nam se opušta, mnogi procesi u tijelu se usporavaju. Moždani signali se na zaustavljaju, samo mijenjaju obrazac nekoliko puta tijekom noći. Početak sna: U krevetu kada sklopimo oči EEG prikazuje svake sekunde oko 10 prilično pravilnih valova. Zovu se alfa- valovi. Njihova frekvencija je oko 10Hz (Herz- ciklus u sekundi). Padajući u san valovi postaju nepravilni, te se postupno usporavaju do 1-3Hz. To se zove sporo valno spavanje. Tada dolazi do velikih promjena unutar tijela. Duboki san: U vrijeme dubokog sna znamo se trzati ili micati, tjerati muhu koja nam smeta, a da toga nismo uopće svjesni. Ponekad, mijenjamo položaj jedanput u svakih 6 minuta, tako i do 40 puta. To radimo kako ne bi došlo do začepljenja žila ili nagnječenja živaca. Mozak većinu osjetila zanemaruje, ali ona ipak rade. Ako namirišimo dim ili čujemo plač, najvjerojatnije ćemo se probuditi. Nakon 1-2h javljaju se nove promjene. Moždani valovi se ubrzavaju, otkucaji srca i disanje se ubrzava. Sada ulazimo u REM- spavanje. REM-faza: REM (engl. Rapid Eye Movement)-brzi očni pokreti.U ovoj fazi očima mičemo amo-tamo, ali očni kapci su nam zatvoreni. U ovo vrijeme u snu ponekad mumljamo ili čak govorimo. Na EEG- aparatu moždani valovi nalikuju onima kada smo pospani, ali budni. Razdoblje REM-a traje 15-20 min. Potom se ponovo opuštamo i nastupa nova faza dubokog spavanja, koja traje 60-90 min. Zatim se ponovno vraćamo u REM-fazu. Ove se faze mijenjaju prosječno 4-6 puta. Kako dolazi jutro, REM-spavanja su češća i duža, dok su duboka spavanja sve kraća i površnija. U REM fazi sna imamo određene slikovne sanjane doživljaje tj. sanjamo i ako nas u to vrijeme netko probudi mi ćemo se najvjerojatnije sjećati sna. Nakon sna tj. nakon REM faze sanjač se na djelić sekunde budi, ali većina ljudi se toga ne sjeti već nastave spavati. Ljudi koji se bave snovima i zapisuju svoje snove, razviju sposobnost da to kratko razdoblje registriraju, probude se i zabilježe san. Ako se u tom periodu probudimo, beta frekvencija mozga se produži, što dodatno aktivira lijevu moždanu hemisferu i sanjano zbivanje u kojem dominira aktivnost desne hemisfere se prenese u lijevu hemisferu te na taj način san trajnije zapamtimo. Snovi: U REM-fazi gotovo svi ljudi sanjaju. Probudimo li se tijekom REM-spavanja, jasno se sjećamo što smo sanjali, ako se pak probudimo 5min. poslije djelomično se sjećamo što smo sanjali. Ako se probudimo 10min. poslije, rijetko tko se sjeća što je sanjao. Snovi se javljaju pred jutro, a tada su REM-spavanja produžena, to je razlog zašto se uglavnom sjećamo snova. O snovima: Snovi mogu biti crno-bijeli, a i u boji. Uglavnom se sastoje od slika, a manje od zvukova, mirisa i okusa. Letenje, padanje, golo tijelo, sretanje prijatelja na neobičnim mjestima ili nepoznatih ljudi na poznatim mjestima, to su u teme i sadržaji iz snova koj se ubrajaju u snove koji se uvijek javljaju iznova. Što sve snovi mogu izražavati? Snovi mogu reflektirati, izražavati ili oslikavati materijalnu stvarnost ili fiziološke procese našeg mozga, opuštanje živčanog sustava. Na tjelesnoj razini snovi također mogu reflektirati zbivanja unutar naših organa, znači kroz snove nam mogu doći uvidi u vezi našeg zdravlja na tjelesnoj razini. Na psihološkoj razini snovi mogu odražavati pražnjenja psihičke napetosti određenih osjećaja koje tokom dana nismo u potpunosti proživjeli te ih ponovo proživljavamo kroz snove tokom noći. Snovi na psihološkoj razini isto tako mogu odražavati osjećaje i stavove, mogu biti inspiracija za kreativna i praktična rješenja životnih problema koje imamo, znači vodstvo koji nas inspirira. Osim psihološke, snovi reflektiraju i duhovnu dimenziju sanjača kroz koju mu dolazi inspiracija u vezi njegove vlastite duhovnosti. Taj duhovni aspekt je često zanemaren u svakodnevnom životu i snovi mogu sanjača podsjećati na njegovu duhovnu prirodu. Naime, svako ljudsko biće duboko u sebi nosi svoju duhovnu čežnju za ispunjenjem i poznavanje svoje istinske božanske naravi. U duhovnu sferu spadaju i prekognitivni snovi koji nam nagovještavaju moguće buduće događaje, koji bi se mogli dogoditi ako se nastavimo kretati putem kojim se krećemo. Snovi nam također daju uvid u zbivanja na energetskoj razini. Preciznije rečeno, sve ostale razine - tjelesna, emotivna, mentalna, voljna i duhovna očituju se na energetskoj razini u auri tj. suptilnim tijelima. Tako se zbivanja u auri, kao i u dubljim energetskim razinama, također mogu manifestirati u našim snovima Svaki se san može tumačiti na gore spomenutim razinama - možemo istražiti na koji nas način ono što smo sanjali oslikava na tjelesnoj, psihološkoj, duhovnoj i energetskoj razini i koja je od tih razina naglašenija u snu. Prema mojem iskustvu, snovi u prosjeku više naglašavaju psihološku i duhovnu razinu, dok se tjelesna i energetska teže prepoznaju. Međutim, kada sanjač svjesno odluči dublje sagledati poruke svojih snova te se otvori za uvid u svoje tjelesno i energetsko zdravlje, tada i te razine postaju prepoznatljivije. Svake noći, kod svakog čovjeka koji spava, periodi sanjanja izmjenjuju se sa periodima dubokog snivanja bez snova (san zaborava). Snovi koje ljudi sanjaju uvijek su u boji (premda mogu imati crno-bijelih komponenata), no ako pojedinac ima slabo sjećanje, njegovo prisjećanje odsanjanih snova može biti crno-bijelo. Uvježbati detaljno prisjećanje na što veći broj snova (osobito dubljih snova) važnije je od njihovog tumačenja, a najznačajnije je da u snu znate da sanjate (dakle, da još tijekom sanjanja prepoznate da su snovi upravo snovi) i da dozvolite da se (od)sanjaju sami po sebi ili od sebe. Ako sanjač smatra da mu neki snovi (do)nose poruke ili ukazuju na nešto, jedino je sam sanjač (i rijetki drugi pojedinci) kvalificiran da interpretira svoje snove i da u skladu s tim poboljša svoj život. Radom na snovima pojedinac osvještava nesvjesni um i za njega prestaje razlika između materijalnog i duhovnog, između života i smrti i, na kraju krajeva, između postojanja i nepostojanja. |
