Indijanka vegetarijanka
11.07.2009., subota
Katarina Knapp: Priroda uzvraća udarce
|
Moderna civilizacija protiv prirode i zdravlja. Knjiga na stotinjak stranica koja objašnjava kako je čovjek utjecao na prirodu i na ono što sam jede, te čega sve možemo naći u toj našoj zatrovanoj hrani. Katarina Knapp inače je najveći dio svog radnog vijeka provela u mikrobiološkoj kontoli kvalitete živežnih namirinica. Dakle, moglo bi se reći da žena zna o čemu govori. Neke činjenice iz knjige: Znatan dio aditiva su tvari koje nisu štetne za zdravlje, a za takve aditive se Pravilnikom dozvoljenih aditiva ne određuje najveća dopuštena količina u namirnici nego se navodi oznaka DPP tj. Dobra proizvođačka praksa. To znači da je Pravilnik dozvolio proizvođačima da uzmu onoliko aditiva koliko sami smatraju potrebnim!!!!!! I to kasnije nitko ne provjerava. Nadalje, neki su aditivi, iako dozovoljeni, štetni i ako se koriste malo, u okvirima onog što je dozvoljeno! Među takvima su posebice važni nitriti kojih najviše ima u mesnim proizvodima te benzoati kojih najviše ima u nekim gaziranim napitcima. Stvar postaje još gora kada se zna da je ponegdje i voda koju pijemo zatrovana nitritima pa čak i neko povrće, najviše špinat i zelena salata. Dakle, ako se konzumira više namirinica, zatrovanost je veća i učinak na organizam također. Poslije kure antibitocima, iako lijek ima dobre posljedice kada se radi o borbi protiv bolesti, on uništava dobre bakterije u crijevima i zato je dobro konzuimirati jogurte i slične kulture. Također, s obzirom na često korištenje hrane u kojoj ima konzervansa, mliječno kisele napitke trebalo bi koristiti stalno. Broj tumora stalno raste, a to se može povezati s upotrebom hormona i vitamina u proizvodnji hrane, prvenstveno mesa. Tako je stopa novootkrivenih tumora 1982. iznosila 281, a 2002. čak 442! Pokazalo se da su djeca čije su majke u trudnoćikoristile mnogo suhomesnatih proizvoda u kojima ima već spomenutih nitrita, kasnije sklonija tumorima čak i u najranijoj dobi! Bijeli luk rado raste i na zatrovanim površinama, a pokazalo se da se mnogo onog koji je baš najčešći na našem tržištu, dakle iz Kine, ondje uzgaja kraj opasnih tvornica! Najprije sipamo tone umjetnih gnojiva za dobivanje visokih prinosa, zatim sipamo tone raznih otrova da nam te prinose ne prerastu korovi i ne pojedu nametnici. U tijeku prerade u namirinice dodajemo razne dodatke kako bi ih sačuvali da se ne pokvare na putu do potrošača. Sve te faze, svaka na svoj način, narušavaju odnose u životonoj okolini i kao posljedica narušavaju i zdravlje ljudi. Međutim, ni priroda ne miruje. Ona se na svj način bori stvaranjem uvjeta i načina za smanjenje broja ljudi na Zemlji. Jedan od tih načina su učestale pojave novih bolesti. 'I zaista ne znamo kakva nas budućnost čeka,' zaključuje gđa. Knapp. |
