HSP Velika Gorica - Mladen Amstrong Grof

četvrtak, 02.03.2017.

Gradonačelniče, nemojte nas "vozati" za četiri kune!

Predsjednik podružnice Hrvatske stranke prava u Velikoj Gorici, Lucijan Maslać oglasio se na temu pojeftinjenja javnog prijevoza
o kojem velikogoričko gradsko čelništvo na sva zvona izvještava javnost

17092216_10208727478607483_1796642301_n


"Prije svega pozdravljamo odluku ZET-a o ukidanju tri tarifne zone na području Velike Gorice, te formiranju jedne jedinstvene zone za područje našeg grada. Tom odlukom prije svega će profitirati stanovnici naših prigradskih naselja i sela.
Međutim, svjesni smo činjenice da najveći broj naših sugrađana usluge ZET-a koristi na relaciji Gorica-Zagreb i obratno, a ova promjena prikazana je javnosti u poznatom populističkom stilu gdje je građanima dana lažna nada te je samo zagolicana mašta kad je fokus stavljen na cijenu vožnje od četiri kune u trajanju od pola sata.
No, naravno da se radi o još jednoj manipulaciji i marketinškom triku s obzirom da navedena karta ne vrijedi ukoliko prelazite iz jedne zone u drugu, što će reći, čim se vrata autobusa zatvore u Velikoj Mlaki dužni ste platiti dva puta po pola sata, prvu za područje Velike Gorice, a drugu, nakon samo tri minute vožnje, za područje Zagreba.Ovdje samo treba reći da za onu populaciju koja koristi prijevoz ZET-om od Gorice do Zagreba ova odluka neće donijeti nikakvu posebnu promjenu jer onaj tko koristi pokaznu kartu njemu se ne isplati prijeći na polusatne karte s obzirom na ograničenja koja one nose (vrijede samo u jednoj zoni, vrijede za jedan smjer...)

Zbog svega toga, umoljavamo cijenjenog gradonačelnika Velike Gorice, da nas ubuduće oslobodi sličnih euforičnih najava koje
nemaju adekvatno uporište u stvarnim odlukama, već u činjenici da se približavaju lokalni izbori" - završava Maslać.

02.03.2017. u 20:25 • 0 KomentaraPrint#

<< Arhiva >>

Creative Commons License
Ovaj blog je ustupljen pod Creative Commons licencom Imenovanje-Bez prerada.

< ožujak, 2017 >
P U S Č P S N
    1 2 3 4 5
6 7 8 9 10 11 12
13 14 15 16 17 18 19
20 21 22 23 24 25 26
27 28 29 30 31    



Želite nam pristupiti?

Javite nam se na e-mail:
e-adresa: hsp.gorica@gmail.com


IZVRŠNI ODBOR PODRUŽNICE:

Lucijan Maslać (predsjednik)
Ivica Gašpar (tajnik)
Danijel Grbač (dopredsjednik)
Stjepan Palčić (dopredsjednik)
Šime Bačić (rizničar)
Marija Jeleković
Danko Ištvanek
Robert Bodružić
Mario Vuković

NADZORNI ODBOR:

Ivan Palčić (predsjednik N.O.)
Karlo Blagaj
Ivan Lerotić

IMG_20201027_223357.jpg

Lucijan Maslać, mag. oec.
Predsjednik podružnice







IMG-20201027-191517-resize-24

Mladen Amstrong je bio jedan od osnivača HOS-a i HSP-a u Velikoj Gorici, te i prvi predsjednik podružnice koja danas nosi njegovo ime.

Mladen je, iako obiteljski čovjek i otac dvoje malodobne djece, na samom početku velikosrpske agresije uzeo pušku u ruke i u odori Hrvatskih obrambenih snaga (HOS) otišao braniti Vukovar koji je od samog početka bio u nezavidnom položaju i predstavljao istinski branik domovine pred velikosrpskom najezdom.

Na tom braniku, Mladen je braneći vukovarsko Sajmište, položio život, 28. listopada 1991. godine






Pravaš


Kroz stoljeća pravaš jaše
Branio je što je naše
Desnica mu sablju mije
Nikom svoje dao nije!

Domovina navijek treba
Koji mole pravdu s Neba
Koji časno služe rodu
I umiru za slobodu!

Prisegnimo i mi Anti,
Držimo se svi ko jedan
I kliknimo: za Dom spreman!

Zbog istine zlu prkosi
Vukovar u srcu nosi
I sve sile što mu mogu
Na koljena samo Bogu!

Takve, braćo, povijest pamti
Prisegnimo i mi Anti,
Držimo se svi ko jedan
I kliknimo: za Dom spreman!

Ivica Gašpar




POVIJEST HSP-a

Hrvatska stranka prava (HSP) je nedvojbeno najstarija politička stranka u modernom smislu na prostoru današnje Hrvatske te Bosne i Hercegovine. Utemeljena je 26. lipnja 1861., kada su u Hrvatskom saboru dr. Ante Starčević i dr. Eugen Kvaternik izložili načela i temelje pravaštva. U prva dva desetljeća stranka raste, razvija se, biva zabranjivana, prolazi Rakovički ustanak 1871. u kojemu pogiba Kvaternik, vodeći članovi bivaju potom proganjani i zatvarani.

Iz tog razdoblja treba spomenuti “Naputak članovima Stranke prava”, objavljen 1871. u pravaškom časopisu “Hrvatska”, u kojem Starčević izlaže kroz 30 točaka temeljne smjernice za političko djelovanje. No, i na području književnosti se ističu tijekom nekoliko desetljeća mnogi pisci i pjesnici pravaške orijentacije kao npr. dr. Safvet-beg Bašagić, Fran Galović, dr. August Harambašić, dr. Ante Kovačić, Silvije Strahimir Kranjčević, Eugen Kumičić i Antun Gustav Matoš. Do kraja 19. stoljeća, a napose nakon Starčevićeve smrti, stranku zahvaćaju frakcijski sukobi i raskoli. Nasljeđuje ga vrhunski stručnjak za financije, dr. Josip Frank, a ovog pak dr. Aleksandar Horvat, koji se potkraj Prvog svjetskog rata uzalud suprotstavlja jugoslavenskom ujedinjenju. Nakon tragičnog ulaska Hrvatske te Bosne i Hercegovine u državnu zajednicu sa Srbijom i Crnom Gorom 1. prosinca 1918. u sklopu Kraljevine Srba, Hrvata i Slovenaca, sve frakcije odumiru, a ostaje samo HSP.

U Zagrebu je 1. ožujka 1919. objavljen “Republikanski program” HSP-a, kojeg potpisuju predsjednik HSP-a dr. Vladimir Prebeg te glavni tajnik i budući poglavnik Nezavisne Države Hrvatske, dr. Ante Pavelić. S time započinje novo razdoblje djelovanja HSP-a i parlamentarne borbe za hrvatsku državnu neovisnost. Jedan od vodećih ideologa stranke postaje ugledni povjesničar europskog glasa, dr. Milan Šufflay, koji kao prvi dovodi pravaštvo u kontekst s tad suvremenim konzervatizmom. Proglašenjem diktature kralja Aleksandra Karađorđevića 6. siječnja 1929. zabranjuje se rad HSP-a radi čega jedan manji dio pravaša odlazi u inozemstvo, tražeći nove puteve za ostvarenje konačnog cilja. Nakon propasti Nezavisne Države Hrvatske u svibnju 1945. te tijekom idućih tragičnih 45 godina komunističke diktature u sklopu Jugoslavije, pravaška misao nastavlja živjeti u emigraciji, ali i ilegalno u domovini.

Uoči prvih višestranačkih i demokratskih izbora u Hrvatskoj, grupa državotvornih domoljuba 25. veljače 1990. obnavlja u Zagrebu HSP i donosi “Temeljna načela” – među njima i bivši studentski vođa iz Hrvatskog proljeća 1971., Ante Paradžik, koji tom prigodom bude izabran za dopredsjednika stranke. HSP u samom početku velikosrpske agresije organizira postrojbe Hrvatskih obrambenih snaga (HOS) za obranu Hrvatske, ali i Bosne i Hercegovine, gdje vrhovno zapovjedništvo preuzima Blaž Kraljević. Danas HSP djeluje kao moderna stranka desnog centra, čija se politika zasniva na konzervativnom, odnosno demokršćanskom svjetonazoru, koračajući kao i prije ponosno i dosljedno putem hrvatskog državnog prava.

Od obnove 1990. do danas na čelu stranke su bili Dobroslav Paraga (1990.-1993.), dr. Boris Kandare (1993.-1996.) i Anto Đapić (1996.-2009.), a sadašnju dužnost predsjednika HSP-a obnaša Daniel Srb (od 2009.).