Danas je u zagrebačkom hotelu "Internacional" održan izborni Sabor Hrvatske stranke prava.
Više od 250 izaslanika iz cijele Hrvatske, uz brojne goste, sudjelovali su u izboru novog vodstva stranke. Kako je i očekivano, za novog predsjednika najstarije stranke u Hrvata jednoglasno je izabran gospodin Karlo Starčević, a uz njega je izabrano još i deseteročlano predsjedništvo.
Izaslanstvo naše podružnice činili su Lucijan Maslać, Ivica Gašpar i Robert Bodružić.
Naši gosti na Saboru su bili predstavnici mladeži Ivan Lerotić, Karlo Blagaj i Antonio Fukat.

Kandidat za predsjedništvo stranke iz naše županije, gospodin Željko Vukić, unatoč velikom broju glasova koje je dobio, nije izabran.
U Veliku Goricu smo se, ipak, vratili s puno zadovoljstva jer je cjelokupno ozračje na Saboru bilo na iznimno visokom nivou, novoizabrani ljudi s dobrim referencama, a sama organizacija, također na visokoj razini.
Novi predsjednik je u nastupnom govoru najavio da će zastupati sve hrvatske strateške interese koji su danas ugroženi zbog sluganske i izdajničke politike dviju partija koje su se izmjenjivale na vlasti, a čiju je vladavinu, a ne služenje narodu, obilježila u svijetu nezapamćena pljačka javnog dobra, korupcija, nepotizam i mnoga druga zla koja su zemlju s velikim gospodarskim potencijalom doveli do ruba siromaštva i prezaduženosti.
Sabor stranke HSP-a pratili su i pozdravili predsjednik A-HSP-a Dražen Keleminec i dopredsjednik HČSP-a Ivan Ilčić uz brojne druge ugledne goste.

Na kraju, samo želimo zahvaliti dodadašnjem predsjedniku stranke, gospodinu Danielu Srbu na doprinosu koji je dao stranci, a posebno na načinu vođenja kojim je značajno digao letvicu uljuđenosti i civiliziranosti u javnom ophođenju.
To se posebno osjetilo danas, na Saboru stranke gdje je ponajviše zahvaljujući njemu, sve proteklo onako kako i dolikuje jednom ovako velikom skupu.
Možda je mogao učiniti više, možda nije, no u svakom slučaju, odlazi uzdignute glave i čista obraza.
Hvala vam, gospodine Srb!
Novom predsjedniku želimo da uz pomoć svakog pojedinog člana ove stranke afirmira pravaštvo na političkoj sceni kao hrvatsku nužnost i neminovnost. Pravaštvo je izvor s kojeg su pili mnogi naši velikani kroz povijest i mnogi čestiti puk hrvatski.
Zdrava, snažna, bogata i nacionalno svjesna Hrvatska naš je imperativ.
Predsjedniče Starčević, idemo svi skupa vratiti Hrvatsku - k izvoru! Bog i Hrvati!

Tekst i slike: I. Gašpar
Jučer je održana 9. sjednica Predsjedništva županijskog vijeća, županijskog Nadzornog odbora i županijskog Časnog suda HSP-a Zagrebačke županije na kojoj su iz Velike Gorice sudjelovali tajnik i član predsjedništva istog tijela, Lucijan Maslać i Ivica Gašpar.
Tema sjednice je bila priprema za Izborni sabor stranke.




| < | veljača, 2017 | > | ||||
| P | U | S | Č | P | S | N |
| 1 | 2 | 3 | 4 | 5 | ||
| 6 | 7 | 8 | 9 | 10 | 11 | 12 |
| 13 | 14 | 15 | 16 | 17 | 18 | 19 |
| 20 | 21 | 22 | 23 | 24 | 25 | 26 |
| 27 | 28 | |||||

Želite nam pristupiti?
Javite nam se na e-mail:
e-adresa: hsp.gorica@gmail.com
IZVRŠNI ODBOR PODRUŽNICE:
Lucijan Maslać (predsjednik)
Ivica Gašpar (tajnik)
Danijel Grbač (dopredsjednik)
Stjepan Palčić (dopredsjednik)
Šime Bačić (rizničar)
Marija Jeleković
Danko Ištvanek
Robert Bodružić
Mario Vuković
NADZORNI ODBOR:
Ivan Palčić (predsjednik N.O.)
Karlo Blagaj
Ivan Lerotić

Lucijan Maslać, mag. oec.
Predsjednik podružnice

Mladen Amstrong je bio jedan od osnivača HOS-a i HSP-a u Velikoj Gorici, te i prvi predsjednik podružnice koja danas nosi njegovo ime.
Mladen je, iako obiteljski čovjek i otac dvoje malodobne djece, na samom početku velikosrpske agresije uzeo pušku u ruke i u odori Hrvatskih obrambenih snaga (HOS) otišao braniti Vukovar koji je od samog početka bio u nezavidnom položaju i predstavljao istinski branik domovine pred velikosrpskom najezdom.
Na tom braniku, Mladen je braneći vukovarsko Sajmište, položio život, 28. listopada 1991. godine
Pravaš
Kroz stoljeća pravaš jaše
Branio je što je naše
Desnica mu sablju mije
Nikom svoje dao nije!
Domovina navijek treba
Koji mole pravdu s Neba
Koji časno služe rodu
I umiru za slobodu!
Držimo se svi ko jedan
I kliknimo: za Dom spreman!
Zbog istine zlu prkosi
Vukovar u srcu nosi
I sve sile što mu mogu
Na koljena samo Bogu!
Takve, braćo, povijest pamti
Prisegnimo i mi Anti,
Držimo se svi ko jedan
I kliknimo: za Dom spreman!
Ivica Gašpar
POVIJEST HSP-a
Hrvatska stranka prava (HSP) je nedvojbeno najstarija politička stranka u modernom smislu na prostoru današnje Hrvatske te Bosne i Hercegovine. Utemeljena je 26. lipnja 1861., kada su u Hrvatskom saboru dr. Ante Starčević i dr. Eugen Kvaternik izložili načela i temelje pravaštva. U prva dva desetljeća stranka raste, razvija se, biva zabranjivana, prolazi Rakovički ustanak 1871. u kojemu pogiba Kvaternik, vodeći članovi bivaju potom proganjani i zatvarani.
Iz tog razdoblja treba spomenuti “Naputak članovima Stranke prava”, objavljen 1871. u pravaškom časopisu “Hrvatska”, u kojem Starčević izlaže kroz 30 točaka temeljne smjernice za političko djelovanje. No, i na području književnosti se ističu tijekom nekoliko desetljeća mnogi pisci i pjesnici pravaške orijentacije kao npr. dr. Safvet-beg Bašagić, Fran Galović, dr. August Harambašić, dr. Ante Kovačić, Silvije Strahimir Kranjčević, Eugen Kumičić i Antun Gustav Matoš. Do kraja 19. stoljeća, a napose nakon Starčevićeve smrti, stranku zahvaćaju frakcijski sukobi i raskoli. Nasljeđuje ga vrhunski stručnjak za financije, dr. Josip Frank, a ovog pak dr. Aleksandar Horvat, koji se potkraj Prvog svjetskog rata uzalud suprotstavlja jugoslavenskom ujedinjenju. Nakon tragičnog ulaska Hrvatske te Bosne i Hercegovine u državnu zajednicu sa Srbijom i Crnom Gorom 1. prosinca 1918. u sklopu Kraljevine Srba, Hrvata i Slovenaca, sve frakcije odumiru, a ostaje samo HSP.
U Zagrebu je 1. ožujka 1919. objavljen “Republikanski program” HSP-a, kojeg potpisuju predsjednik HSP-a dr. Vladimir Prebeg te glavni tajnik i budući poglavnik Nezavisne Države Hrvatske, dr. Ante Pavelić. S time započinje novo razdoblje djelovanja HSP-a i parlamentarne borbe za hrvatsku državnu neovisnost. Jedan od vodećih ideologa stranke postaje ugledni povjesničar europskog glasa, dr. Milan Šufflay, koji kao prvi dovodi pravaštvo u kontekst s tad suvremenim konzervatizmom. Proglašenjem diktature kralja Aleksandra Karađorđevića 6. siječnja 1929. zabranjuje se rad HSP-a radi čega jedan manji dio pravaša odlazi u inozemstvo, tražeći nove puteve za ostvarenje konačnog cilja. Nakon propasti Nezavisne Države Hrvatske u svibnju 1945. te tijekom idućih tragičnih 45 godina komunističke diktature u sklopu Jugoslavije, pravaška misao nastavlja živjeti u emigraciji, ali i ilegalno u domovini.
Uoči prvih višestranačkih i demokratskih izbora u Hrvatskoj, grupa državotvornih domoljuba 25. veljače 1990. obnavlja u Zagrebu HSP i donosi “Temeljna načela” – među njima i bivši studentski vođa iz Hrvatskog proljeća 1971., Ante Paradžik, koji tom prigodom bude izabran za dopredsjednika stranke. HSP u samom početku velikosrpske agresije organizira postrojbe Hrvatskih obrambenih snaga (HOS) za obranu Hrvatske, ali i Bosne i Hercegovine, gdje vrhovno zapovjedništvo preuzima Blaž Kraljević. Danas HSP djeluje kao moderna stranka desnog centra, čija se politika zasniva na konzervativnom, odnosno demokršćanskom svjetonazoru, koračajući kao i prije ponosno i dosljedno putem hrvatskog državnog prava.
Od obnove 1990. do danas na čelu stranke su bili Dobroslav Paraga (1990.-1993.), dr. Boris Kandare (1993.-1996.) i Anto Đapić (1996.-2009.), a sadašnju dužnost predsjednika HSP-a obnaša Daniel Srb (od 2009.).