HSP Velike Gorice održao Zbor podružnice: Lucijan Maslać i dalje predsjednik!
Sukladno Statutu stranke održali smo Izborni Zbor naše Podružnice u prostorijama Vijeća Gradske četvrti Miljenko Granić na Podbrežnici i na njemu izabrali Predsjednika, te Izvršni i Nadzorni odbor Podružnice.
Za predsjednika podružnice novi mandat je jednoglasno dobio dosadašnji predsjednik Lucijan Maslać koji ujedno obnaša i dužnosti člana Glavnog stana, te dužnost tajnika županijske organizacije HSP-a.
U zahvalnom govoru, Lucijan je kronološki naveo sve najbitnije događaje u kojima je podružnica sudjelovala za vrijeme njegova mandata.
U neravnopravnoj borbi s političkim vjetrenjačama Lucijan je zajedno sa cijelim vodstvom i članstvom u protekle četiri godine nastojao dosljedno, beskompromisno i pravaški djelovati na svim razinama.
Sa žaljenjem je istaknuo kako se unatoč gorljivom stranačkom zauzimanju za vrijednosti iz Domovinskog rata, nisu ispunila njegova nadanja da se ulice u Velikoj Gorici imenuju po velikogoričkim bojovnicima koji su braneći Vukovar, poginuli u odorama hrvatskih obrambenih snaga (HOS).
Jedan od njih je bio i Mladen Amstrong Grof, prvi velikogorički predsjednik podružnice u neovisnoj Hrvatskoj, čije ime, zaslugom dosadašnjeg vodstva, podružnica danas s ponosom nosi.
Moramo istaknuti i to da je imenovanja ulica, po našim službenim prijedlozima, opstruirala stranka na vlasti (HDZ) koja se naziva domoljubnom i koja se ni danas, dva i pol desetljeća od samostalnosti, ne želi odreći Trga Maršala Tita u središtu grada. Nek im je na diku i ponos!
Evo i imena svih novoizabranih dužnosnika podružnice "Mladen Amstrong Grof" u Velikoj Gorici:
IZVRŠNI ODBOR - Predsjednik: Lucijan Maslać, dopredsjednici: Stjepan Palčić i Tomislav Omerzo, rizničar: Šime Bačić, tajnik: Ivica Gašpar, članovi: Danko Ištvanek i Robert Bodružić.
NADZORNI ODBOR - Predsjednik: Krešimir Beljo, članovi: Mario Vuković i Ivan Palčić.
Čestitke svima koji su izabrani, uz želju da u suradnji sa bratskim pravaškim strankama u narednom razdoblju, učine pravaštvo prepoznatljivim i snažnim kakvog je zamislio i stvarao "otac domovine" dr. Ante Starčević!
Bog i Hrvati!
Na slici: Novoizabrani dužnosnici podružnice "Mladen Amstrong Grof"
Javite nam se na e-mail: e-adresa: hsp.gorica@gmail.com
IZVRŠNI ODBOR PODRUŽNICE:
Lucijan Maslać (predsjednik)
Ivica Gašpar (tajnik)
Danijel Grbač (dopredsjednik)
Stjepan Palčić (dopredsjednik)
Šime Bačić (rizničar)
Marija Jeleković
Danko Ištvanek
Robert Bodružić
Mario Vuković
NADZORNI ODBOR:
Ivan Palčić (predsjednik N.O.)
Karlo Blagaj
Ivan Lerotić
Lucijan Maslać, mag. oec.
Predsjednik podružnice
Mladen Amstrong je bio jedan od osnivača HOS-a i HSP-a u Velikoj Gorici, te i prvi predsjednik podružnice koja danas nosi njegovo ime.
Mladen je, iako obiteljski čovjek i otac dvoje malodobne djece, na samom početku velikosrpske agresije uzeo pušku u ruke i u odori Hrvatskih obrambenih snaga (HOS) otišao braniti Vukovar koji je od samog početka bio u nezavidnom položaju i predstavljao istinski branik domovine pred velikosrpskom najezdom.
Na tom braniku, Mladen je braneći vukovarsko Sajmište, položio život, 28. listopada 1991. godine
Pravaš
Kroz stoljeća pravaš jaše
Branio je što je naše
Desnica mu sablju mije
Nikom svoje dao nije!
Domovina navijek treba
Koji mole pravdu s Neba
Koji časno služe rodu
I umiru za slobodu!
Prisegnimo i mi Anti,
Držimo se svi ko jedan
I kliknimo: za Dom spreman!
Zbog istine zlu prkosi
Vukovar u srcu nosi
I sve sile što mu mogu
Na koljena samo Bogu!
Takve, braćo, povijest pamti
Prisegnimo i mi Anti,
Držimo se svi ko jedan
I kliknimo: za Dom spreman!
Ivica Gašpar
POVIJEST HSP-a
Hrvatska stranka prava (HSP) je nedvojbeno najstarija politička stranka u modernom smislu na prostoru današnje Hrvatske te Bosne i Hercegovine. Utemeljena je 26. lipnja 1861., kada su u Hrvatskom saboru dr. Ante Starčević i dr. Eugen Kvaternik izložili načela i temelje pravaštva. U prva dva desetljeća stranka raste, razvija se, biva zabranjivana, prolazi Rakovički ustanak 1871. u kojemu pogiba Kvaternik, vodeći članovi bivaju potom proganjani i zatvarani.
Iz tog razdoblja treba spomenuti “Naputak članovima Stranke prava”, objavljen 1871. u pravaškom časopisu “Hrvatska”, u kojem Starčević izlaže kroz 30 točaka temeljne smjernice za političko djelovanje. No, i na području književnosti se ističu tijekom nekoliko desetljeća mnogi pisci i pjesnici pravaške orijentacije kao npr. dr. Safvet-beg Bašagić, Fran Galović, dr. August Harambašić, dr. Ante Kovačić, Silvije Strahimir Kranjčević, Eugen Kumičić i Antun Gustav Matoš. Do kraja 19. stoljeća, a napose nakon Starčevićeve smrti, stranku zahvaćaju frakcijski sukobi i raskoli. Nasljeđuje ga vrhunski stručnjak za financije, dr. Josip Frank, a ovog pak dr. Aleksandar Horvat, koji se potkraj Prvog svjetskog rata uzalud suprotstavlja jugoslavenskom ujedinjenju. Nakon tragičnog ulaska Hrvatske te Bosne i Hercegovine u državnu zajednicu sa Srbijom i Crnom Gorom 1. prosinca 1918. u sklopu Kraljevine Srba, Hrvata i Slovenaca, sve frakcije odumiru, a ostaje samo HSP.
U Zagrebu je 1. ožujka 1919. objavljen “Republikanski program” HSP-a, kojeg potpisuju predsjednik HSP-a dr. Vladimir Prebeg te glavni tajnik i budući poglavnik Nezavisne Države Hrvatske, dr. Ante Pavelić. S time započinje novo razdoblje djelovanja HSP-a i parlamentarne borbe za hrvatsku državnu neovisnost. Jedan od vodećih ideologa stranke postaje ugledni povjesničar europskog glasa, dr. Milan Šufflay, koji kao prvi dovodi pravaštvo u kontekst s tad suvremenim konzervatizmom. Proglašenjem diktature kralja Aleksandra Karađorđevića 6. siječnja 1929. zabranjuje se rad HSP-a radi čega jedan manji dio pravaša odlazi u inozemstvo, tražeći nove puteve za ostvarenje konačnog cilja. Nakon propasti Nezavisne Države Hrvatske u svibnju 1945. te tijekom idućih tragičnih 45 godina komunističke diktature u sklopu Jugoslavije, pravaška misao nastavlja živjeti u emigraciji, ali i ilegalno u domovini.
Uoči prvih višestranačkih i demokratskih izbora u Hrvatskoj, grupa državotvornih domoljuba 25. veljače 1990. obnavlja u Zagrebu HSP i donosi “Temeljna načela” – među njima i bivši studentski vođa iz Hrvatskog proljeća 1971., Ante Paradžik, koji tom prigodom bude izabran za dopredsjednika stranke. HSP u samom početku velikosrpske agresije organizira postrojbe Hrvatskih obrambenih snaga (HOS) za obranu Hrvatske, ali i Bosne i Hercegovine, gdje vrhovno zapovjedništvo preuzima Blaž Kraljević. Danas HSP djeluje kao moderna stranka desnog centra, čija se politika zasniva na konzervativnom, odnosno demokršćanskom svjetonazoru, koračajući kao i prije ponosno i dosljedno putem hrvatskog državnog prava.
Od obnove 1990. do danas na čelu stranke su bili Dobroslav Paraga (1990.-1993.), dr. Boris Kandare (1993.-1996.) i Anto Đapić (1996.-2009.), a sadašnju dužnost predsjednika HSP-a obnaša Daniel Srb (od 2009.).
