Održan je Izborni sabor Hrvatske stranke prava na kojem su kao izaslanici sudjelovali predsjednik naše podružnice Lucijan Maslać i tajnik Ivica Gašpar.
Saboru HSP-a su kao gosti nazočili saborski zastupnik HDSSB-a Branimir Glavaš s izaslanstvom, Denis Bevanda ispred HKS-a, Željko Fiolić ispred HDZ-a, Ivica Ledenko ispred NL Loza. Brzojave potpore Saboru HSP-a uputili su saborski zastupnik Stipe Petrina i Frano Čirko v.d. predsjednika HČSP-a.
Za predsjednika HSP-a ponovno je izabran Daniel Srb, uz samo jedanaest glasova protiv, među kojima su i dva naša glasa.


Pred vama je titlovani videozapis obećanja velikogoričkog gradonačelnika Dražena Barišića gdje se pred oko 400 sugrađana u kinu POU Velike Gorice javno obvezao prihvatiti zahtjev naše podružnice iz 2014. godine kada je traženo da se dvije ulice u gradu imenuju po dvojici poginulih branitelja Vukovara, pripadnika HOS-a, Mladenu Amstrongu Grofu i Tihomiru Tomašiću Tihici.
Svojevremeno je taj prijedlog skinut s dnevnog reda sjednice Gradskog vijeća, tako da je ovo obećanje svojevrsno iskupljenje za prijašnji propust.
Valja napomenuti da je obećanju prethodio oštar javni zahtjev Damira Markuša Kutine, suborca poginulih, na istom događaju, promociji dviju knjiga o vukovarskim braniteljima.
Treba li uopće sumnjati da će naš cijenjeni gradonačelnik ispuniti svoje obećanje?!
VG DANAS: http://www.vgdanas.hr/Info/Clanak/8487/hsp-zatrazio-imenovanje-ulica-po-grofu-i-tihici.aspx


Nezaboravna večer u kinu POU Velike Gorice!
Iako već danima u ovom kraju vladaju amazonski klimatski uvjeti, Velikogoričani su u velikom broju došli na predstavljanje dviju knjiga, hrvatskih ratnika, branitelja Vukovara - Damira Markuša Kutine i Damira Plavšića.
Najprije smo mogli vidjeti glazbenoscenski prikaz na temu obrane Vukovara, uz sudjelovanje KUD-a "Čiče", a potom su nam autori predstavili sadržaj i motive svojih knjiga.


Na 16. sjednici izvršnog i Nadzornog odbora podružnice ključna točka dnevnog reda bila je Priprema Sabora stranke i odabir izaslanika.
Dakako, predsjednik podružnice Lucijan Maslać je podnio izvješće sa nedavne sjednice Glavnog stana kao i sa sjednice Županijskog vijeća.
Nakon toga, predložio je biranje drugog izaslanika podružnice za Sabor stranke, budući on kao član Glavnog stana ima zajamčen status izaslanika.
Za drugog izaslanika je predložen i jednoglasno izabran tajnik podružnice Ivica Gašpar.

Večeras smo prisustvovali 5. sjednici Predsjedništva županijskog vijeća, županijskog Nadzornog odbora i županijskog Časnog suda HSP-a Zagrebačke županije koja je održana u Primorskoj ulici.
Iz Velike Gorice, na sjednici su sudjelovali Lucijan Maslać, u svojstvu tajnika županijskog vijeća i Ivica Gašpar kao član predsjedništva.
U ugodnom ozračju raspravljali smo pripremama za Sabor stranke, kriterijima i postupcima kandidiranja za izbor dužnosnika koji će se birati na Saboru HSP-a 28.02.2016, te o prijedlozima izaslanika na Saboru HSP-a.
| < | veljača, 2016 | > | ||||
| P | U | S | Č | P | S | N |
| 1 | 2 | 3 | 4 | 5 | 6 | 7 |
| 8 | 9 | 10 | 11 | 12 | 13 | 14 |
| 15 | 16 | 17 | 18 | 19 | 20 | 21 |
| 22 | 23 | 24 | 25 | 26 | 27 | 28 |
| 29 | ||||||

Želite nam pristupiti?
Javite nam se na e-mail:
e-adresa: hsp.gorica@gmail.com
IZVRŠNI ODBOR PODRUŽNICE:
Lucijan Maslać (predsjednik)
Ivica Gašpar (tajnik)
Danijel Grbač (dopredsjednik)
Stjepan Palčić (dopredsjednik)
Šime Bačić (rizničar)
Marija Jeleković
Danko Ištvanek
Robert Bodružić
Mario Vuković
NADZORNI ODBOR:
Ivan Palčić (predsjednik N.O.)
Karlo Blagaj
Ivan Lerotić

Lucijan Maslać, mag. oec.
Predsjednik podružnice

Mladen Amstrong je bio jedan od osnivača HOS-a i HSP-a u Velikoj Gorici, te i prvi predsjednik podružnice koja danas nosi njegovo ime.
Mladen je, iako obiteljski čovjek i otac dvoje malodobne djece, na samom početku velikosrpske agresije uzeo pušku u ruke i u odori Hrvatskih obrambenih snaga (HOS) otišao braniti Vukovar koji je od samog početka bio u nezavidnom položaju i predstavljao istinski branik domovine pred velikosrpskom najezdom.
Na tom braniku, Mladen je braneći vukovarsko Sajmište, položio život, 28. listopada 1991. godine
Pravaš
Kroz stoljeća pravaš jaše
Branio je što je naše
Desnica mu sablju mije
Nikom svoje dao nije!
Domovina navijek treba
Koji mole pravdu s Neba
Koji časno služe rodu
I umiru za slobodu!
Držimo se svi ko jedan
I kliknimo: za Dom spreman!
Zbog istine zlu prkosi
Vukovar u srcu nosi
I sve sile što mu mogu
Na koljena samo Bogu!
Takve, braćo, povijest pamti
Prisegnimo i mi Anti,
Držimo se svi ko jedan
I kliknimo: za Dom spreman!
Ivica Gašpar
POVIJEST HSP-a
Hrvatska stranka prava (HSP) je nedvojbeno najstarija politička stranka u modernom smislu na prostoru današnje Hrvatske te Bosne i Hercegovine. Utemeljena je 26. lipnja 1861., kada su u Hrvatskom saboru dr. Ante Starčević i dr. Eugen Kvaternik izložili načela i temelje pravaštva. U prva dva desetljeća stranka raste, razvija se, biva zabranjivana, prolazi Rakovički ustanak 1871. u kojemu pogiba Kvaternik, vodeći članovi bivaju potom proganjani i zatvarani.
Iz tog razdoblja treba spomenuti “Naputak članovima Stranke prava”, objavljen 1871. u pravaškom časopisu “Hrvatska”, u kojem Starčević izlaže kroz 30 točaka temeljne smjernice za političko djelovanje. No, i na području književnosti se ističu tijekom nekoliko desetljeća mnogi pisci i pjesnici pravaške orijentacije kao npr. dr. Safvet-beg Bašagić, Fran Galović, dr. August Harambašić, dr. Ante Kovačić, Silvije Strahimir Kranjčević, Eugen Kumičić i Antun Gustav Matoš. Do kraja 19. stoljeća, a napose nakon Starčevićeve smrti, stranku zahvaćaju frakcijski sukobi i raskoli. Nasljeđuje ga vrhunski stručnjak za financije, dr. Josip Frank, a ovog pak dr. Aleksandar Horvat, koji se potkraj Prvog svjetskog rata uzalud suprotstavlja jugoslavenskom ujedinjenju. Nakon tragičnog ulaska Hrvatske te Bosne i Hercegovine u državnu zajednicu sa Srbijom i Crnom Gorom 1. prosinca 1918. u sklopu Kraljevine Srba, Hrvata i Slovenaca, sve frakcije odumiru, a ostaje samo HSP.
U Zagrebu je 1. ožujka 1919. objavljen “Republikanski program” HSP-a, kojeg potpisuju predsjednik HSP-a dr. Vladimir Prebeg te glavni tajnik i budući poglavnik Nezavisne Države Hrvatske, dr. Ante Pavelić. S time započinje novo razdoblje djelovanja HSP-a i parlamentarne borbe za hrvatsku državnu neovisnost. Jedan od vodećih ideologa stranke postaje ugledni povjesničar europskog glasa, dr. Milan Šufflay, koji kao prvi dovodi pravaštvo u kontekst s tad suvremenim konzervatizmom. Proglašenjem diktature kralja Aleksandra Karađorđevića 6. siječnja 1929. zabranjuje se rad HSP-a radi čega jedan manji dio pravaša odlazi u inozemstvo, tražeći nove puteve za ostvarenje konačnog cilja. Nakon propasti Nezavisne Države Hrvatske u svibnju 1945. te tijekom idućih tragičnih 45 godina komunističke diktature u sklopu Jugoslavije, pravaška misao nastavlja živjeti u emigraciji, ali i ilegalno u domovini.
Uoči prvih višestranačkih i demokratskih izbora u Hrvatskoj, grupa državotvornih domoljuba 25. veljače 1990. obnavlja u Zagrebu HSP i donosi “Temeljna načela” – među njima i bivši studentski vođa iz Hrvatskog proljeća 1971., Ante Paradžik, koji tom prigodom bude izabran za dopredsjednika stranke. HSP u samom početku velikosrpske agresije organizira postrojbe Hrvatskih obrambenih snaga (HOS) za obranu Hrvatske, ali i Bosne i Hercegovine, gdje vrhovno zapovjedništvo preuzima Blaž Kraljević. Danas HSP djeluje kao moderna stranka desnog centra, čija se politika zasniva na konzervativnom, odnosno demokršćanskom svjetonazoru, koračajući kao i prije ponosno i dosljedno putem hrvatskog državnog prava.
Od obnove 1990. do danas na čelu stranke su bili Dobroslav Paraga (1990.-1993.), dr. Boris Kandare (1993.-1996.) i Anto Đapić (1996.-2009.), a sadašnju dužnost predsjednika HSP-a obnaša Daniel Srb (od 2009.).