HSP Velika Gorica - Mladen Amstrong Grof

subota, 11.05.2013.

Sveta Lucijo, zaštitnice Turopolja - podrži našeg Lucijana!

Poštovani pravaši i pravašice,

objavljujemo po prvi put službeni plakat Lucijana Maslaća Maslaća, kandidata za gradonačelnika Velike Gorice kojeg podupiru HSP i HRAST.
Pod sloganom "U gradu svete Lucije birajte Lucijana" i "POKAŽIMO STAV!" ovaj plakat ugledat će svjetlo dana u Velikoj Gorici i svima dati do znanja da je pravaška scena u Velikoj Gorici itekako živa i mobilna, barem što se tiče onog istinskog pravaštva.

Budući je sveta Lucija poznata i kao zaštitnica slijepih i slabovidnih, utječemo se njoj u ovo predizborno vrijeme "da otvori oči" svima onima koji su do sada birali krive osobe i krive stranke, da sada "progledaju" i

IZABERU ONE KOJI SU NAJPOTREBNIJI OVOME GRADU, KOJI ĆE DOPRINOSITI BOLJITKU SVIJU I KOJI ĆE SLIJEDITI SVOJ KRŠĆANSKI, KATOLIČKI SVJETONAZOR U SVAKOM TRENUTKU I NEĆE NIKADA OKRENUTI LEĐA NIJEDNOM SVOM SUGRAĐANINU, A POGOTOVO NE ONIMA KOJI SU IM DAROVALI SVOJE POVJERENJE NA OVIM IZBORIMA!


Zato, dragi naši sugrađani, slijedite svoje srce i svoju savjest i poduprite HSP i HRAST!







Sveta Lucija od Sirakuze (284. – 303.) također znana kao i sveta Lucija kršćanska je mučenica koja je zbog svoje vjere podnijela mučeništvo 303. godine; ona je i zaštitnica vida, krojača i kovača.

Progonitelji kršćana mačem su joj odrubili glavu nakon dužeg mučenja. Kroz svu kršćansku povijest štuje se među kršćanima kao mnogostruka zaštitnica – slijepih (tjelesno i duhovno), ratara, lađara, staklara, krojača, tkalaca, pisara, vratara i kovača.


Postoji malo pouzdanih podataka o njezinu životu ali kako predaja kaže, dok je još bila djevojčica, otac ju je obećao nekom bogatom mladiću za ženu. Otac je ubrzo umro, a i majka Eutihija joj se teško razboljela. Velik dio imetka potrošile su na liječnike, ali joj nitko nije mogao pomoći. Bolest nije prestajala. Tada su Lucija i njezina majka krenule na grob svete Agate u Kataniju.

Došavši tamo, Luciji se ukazala sveta Agata i rekla joj: ”Zašto tražiš moj zagovor za ozdravljenje svoje majke, kad i sama možeš isprositi zdravlje za svoju majku. Vjera joj je tvoja pomogla. Već je ozdravila, zato što si ti svojom čistoćom u svom srcu pripremila dragi stan za Gospodina. Kao što je Krist po meni proslavio Kataniju, tako će po tebi proslaviti Sirakuzu.” Lucijina majka je zaista ozdravila.


Bitno.net


11.05.2013. u 19:46 • 0 KomentaraPrint#

<< Arhiva >>

Creative Commons License
Ovaj blog je ustupljen pod Creative Commons licencom Imenovanje-Bez prerada.

< svibanj, 2013 >
P U S Č P S N
    1 2 3 4 5
6 7 8 9 10 11 12
13 14 15 16 17 18 19
20 21 22 23 24 25 26
27 28 29 30 31    



Želite nam pristupiti?

Javite nam se na e-mail:
e-adresa: hsp.gorica@gmail.com


IZVRŠNI ODBOR PODRUŽNICE:

Lucijan Maslać (predsjednik)
Ivica Gašpar (tajnik)
Danijel Grbač (dopredsjednik)
Stjepan Palčić (dopredsjednik)
Šime Bačić (rizničar)
Marija Jeleković
Danko Ištvanek
Robert Bodružić
Mario Vuković

NADZORNI ODBOR:

Ivan Palčić (predsjednik N.O.)
Karlo Blagaj
Ivan Lerotić

IMG_20201027_223357.jpg

Lucijan Maslać, mag. oec.
Predsjednik podružnice







IMG-20201027-191517-resize-24

Mladen Amstrong je bio jedan od osnivača HOS-a i HSP-a u Velikoj Gorici, te i prvi predsjednik podružnice koja danas nosi njegovo ime.

Mladen je, iako obiteljski čovjek i otac dvoje malodobne djece, na samom početku velikosrpske agresije uzeo pušku u ruke i u odori Hrvatskih obrambenih snaga (HOS) otišao braniti Vukovar koji je od samog početka bio u nezavidnom položaju i predstavljao istinski branik domovine pred velikosrpskom najezdom.

Na tom braniku, Mladen je braneći vukovarsko Sajmište, položio život, 28. listopada 1991. godine






Pravaš


Kroz stoljeća pravaš jaše
Branio je što je naše
Desnica mu sablju mije
Nikom svoje dao nije!

Domovina navijek treba
Koji mole pravdu s Neba
Koji časno služe rodu
I umiru za slobodu!

Prisegnimo i mi Anti,
Držimo se svi ko jedan
I kliknimo: za Dom spreman!

Zbog istine zlu prkosi
Vukovar u srcu nosi
I sve sile što mu mogu
Na koljena samo Bogu!

Takve, braćo, povijest pamti
Prisegnimo i mi Anti,
Držimo se svi ko jedan
I kliknimo: za Dom spreman!

Ivica Gašpar




POVIJEST HSP-a

Hrvatska stranka prava (HSP) je nedvojbeno najstarija politička stranka u modernom smislu na prostoru današnje Hrvatske te Bosne i Hercegovine. Utemeljena je 26. lipnja 1861., kada su u Hrvatskom saboru dr. Ante Starčević i dr. Eugen Kvaternik izložili načela i temelje pravaštva. U prva dva desetljeća stranka raste, razvija se, biva zabranjivana, prolazi Rakovički ustanak 1871. u kojemu pogiba Kvaternik, vodeći članovi bivaju potom proganjani i zatvarani.

Iz tog razdoblja treba spomenuti “Naputak članovima Stranke prava”, objavljen 1871. u pravaškom časopisu “Hrvatska”, u kojem Starčević izlaže kroz 30 točaka temeljne smjernice za političko djelovanje. No, i na području književnosti se ističu tijekom nekoliko desetljeća mnogi pisci i pjesnici pravaške orijentacije kao npr. dr. Safvet-beg Bašagić, Fran Galović, dr. August Harambašić, dr. Ante Kovačić, Silvije Strahimir Kranjčević, Eugen Kumičić i Antun Gustav Matoš. Do kraja 19. stoljeća, a napose nakon Starčevićeve smrti, stranku zahvaćaju frakcijski sukobi i raskoli. Nasljeđuje ga vrhunski stručnjak za financije, dr. Josip Frank, a ovog pak dr. Aleksandar Horvat, koji se potkraj Prvog svjetskog rata uzalud suprotstavlja jugoslavenskom ujedinjenju. Nakon tragičnog ulaska Hrvatske te Bosne i Hercegovine u državnu zajednicu sa Srbijom i Crnom Gorom 1. prosinca 1918. u sklopu Kraljevine Srba, Hrvata i Slovenaca, sve frakcije odumiru, a ostaje samo HSP.

U Zagrebu je 1. ožujka 1919. objavljen “Republikanski program” HSP-a, kojeg potpisuju predsjednik HSP-a dr. Vladimir Prebeg te glavni tajnik i budući poglavnik Nezavisne Države Hrvatske, dr. Ante Pavelić. S time započinje novo razdoblje djelovanja HSP-a i parlamentarne borbe za hrvatsku državnu neovisnost. Jedan od vodećih ideologa stranke postaje ugledni povjesničar europskog glasa, dr. Milan Šufflay, koji kao prvi dovodi pravaštvo u kontekst s tad suvremenim konzervatizmom. Proglašenjem diktature kralja Aleksandra Karađorđevića 6. siječnja 1929. zabranjuje se rad HSP-a radi čega jedan manji dio pravaša odlazi u inozemstvo, tražeći nove puteve za ostvarenje konačnog cilja. Nakon propasti Nezavisne Države Hrvatske u svibnju 1945. te tijekom idućih tragičnih 45 godina komunističke diktature u sklopu Jugoslavije, pravaška misao nastavlja živjeti u emigraciji, ali i ilegalno u domovini.

Uoči prvih višestranačkih i demokratskih izbora u Hrvatskoj, grupa državotvornih domoljuba 25. veljače 1990. obnavlja u Zagrebu HSP i donosi “Temeljna načela” – među njima i bivši studentski vođa iz Hrvatskog proljeća 1971., Ante Paradžik, koji tom prigodom bude izabran za dopredsjednika stranke. HSP u samom početku velikosrpske agresije organizira postrojbe Hrvatskih obrambenih snaga (HOS) za obranu Hrvatske, ali i Bosne i Hercegovine, gdje vrhovno zapovjedništvo preuzima Blaž Kraljević. Danas HSP djeluje kao moderna stranka desnog centra, čija se politika zasniva na konzervativnom, odnosno demokršćanskom svjetonazoru, koračajući kao i prije ponosno i dosljedno putem hrvatskog državnog prava.

Od obnove 1990. do danas na čelu stranke su bili Dobroslav Paraga (1990.-1993.), dr. Boris Kandare (1993.-1996.) i Anto Đapić (1996.-2009.), a sadašnju dužnost predsjednika HSP-a obnaša Daniel Srb (od 2009.).