| rujan, 2005 | ||||||
| P | U | S | Č | P | S | N |
| 1 | 2 | 3 | 4 | |||
| 5 | 6 | 7 | 8 | 9 | 10 | 11 |
| 12 | 13 | 14 | 15 | 16 | 17 | 18 |
| 19 | 20 | 21 | 22 | 23 | 24 | 25 |
| 26 | 27 | 28 | 29 | 30 | ||
Dnevnik.hr
Gol.hr
Zadovoljna.hr
Novaplus.hr
NovaTV.hr
DomaTV.hr
Mojamini.tv
O čemu se radi?
Na ovoj stranici moći ćete pronaći pregled svih važnijih jezičnih disciplina hrvatskog jezika što podrazumijeva veći dio gradiva iz gramatike hrvatskog jezika za srednju školu: od fonetike i fonologije (prvi razred srednje škole) preko morfologije (drugi razred) do sintakse (treći razred).
SADRŽAJ
Nepromj. vrste riječi
Atribut i apozicija
Sintagme
Glagoli po značenju
Neodređ. i određ. pridjevi
Staroslavenski jezik
Narječja hrv. jezika
Hrvatski standardni jezik
Fonemi
Grane jezikoslovlja
Mala pomoć s hrvatskim jezikom
Narječja hrvatskog jezika
- 21:49 -
Komentari (0) -
Isprintaj -
#
|
ŠTOKAVSKO Rasprostranjenost: najveći dio Dalmacije, Slavonije, Kordun, Banija, Lika, Žumberak Fonološke osobitosti (glas s gledišta funkcije): - t na kraju sloga o dat – dao bit – bio - prijedlog v prešao u - stari skup čr prelazi u cr črn – crn - staroslav. jat se refleksirao u je (jekavski govor), i (ikavski govor) i e (ekavski govor) Morfološke osobitosti: (oblici promjene riječi u jeziku): - u množini su se izjednačili D, L, I (ženama, selima) - G množine dobiva nastavak –a (žena, junaka, rebara) Leksičke osobitosti: -u nekim štokavskim govorima su česti turcizmi: pendžer, sokak, bundžija ČAKAVSKO Rasprostranjenost: Istra, Hrv. primorje, otoci do Lastova, dalm. Obala (Split, Zadar), Lika, Gorski Kotar, Žumberak… Fonološke osobitosti: - razlikuju č, ć – ć se izgovara tj (Pazin) - na mjestu glasa đ je glas j ili dj (meja – posuđe) - lj se često zamjenjuje glasom j (judi) - refleks jata je raznolik - m se na kraju riječi zamjenjuje sa n – adriatizam (jesan, nisan, volin…) Morfološke osobitosti: - čuvaju se stari padežni nastavci - gubi se završno –i u infinitivu: kopat, činit, radit Leksičke osobitosti: - za živo upotrebljava se zamjenica ki, a za neživo ča ili ca: Ki je bio? Ča je bilo? - puno riječi talijanskog podrijetla: kantat – pjevati; ponistra – prozor…. KAJKAVSKO Rasprostranjenost: Hrv. zagorje, Prigorje, Međimurje, zapadna Podravina, Posavina, Turopolje, Pokuplje, Gorski Kotar, dio sjeverne Istre Fonološke osobitosti: - ne razlikuju se glasovi č i ć: kuča, noč; te dž i đ - umjesto lj i nj dolaze l, jn zemla, kojn - jat ima uglavnom ekavski i ikavski odraz: mleko, mliko Morfološke osobitosti: - ne provodi se sibilarizacija: duhi, ruki, vragi - buduće vrijeme se izražava futurom II.: bum videl Leksičke osobitosti: - za živo zamjenice: gdo, do, što, kteri, ki - za neživo: kaj, kej, ke - dosta germanizama: cajt – vrijeme; švicati se – znojiti se - dosta riječi mađarskog podrijetla: betežen – bolestan; pajdaš – prijatelj… |