Rasprostranjenost: najveći dio Dalmacije, Slavonije, Kordun, Banija, Lika, Žumberak Fonološke osobitosti (glas s gledišta funkcije):
- t na kraju sloga o dat – dao bit – bio
- prijedlog v prešao u
- stari skup čr prelazi u cr črn – crn
- staroslav. jat se refleksirao u je (jekavski govor), i (ikavski govor) i e (ekavski govor) Morfološke osobitosti: (oblici promjene riječi u jeziku):
- u množini su se izjednačili D, L, I (ženama, selima)
- G množine dobiva nastavak –a (žena, junaka, rebara) Leksičke osobitosti:
-u nekim štokavskim govorima su česti turcizmi: pendžer, sokak, bundžija
ČAKAVSKO
Rasprostranjenost: Istra, Hrv. primorje, otoci do Lastova, dalm. Obala (Split, Zadar), Lika, Gorski Kotar, Žumberak… Fonološke osobitosti: - razlikuju č, ć – ć se izgovara tj (Pazin)
- na mjestu glasa đ je glas j ili dj (meja – posuđe)
- lj se često zamjenjuje glasom j (judi)
- refleks jata je raznolik
- m se na kraju riječi zamjenjuje sa n – adriatizam (jesan,
nisan, volin…) Morfološke osobitosti:
- čuvaju se stari padežni nastavci
- gubi se završno –i u infinitivu: kopat, činit, radit Leksičke osobitosti:
- za živo upotrebljava se zamjenica ki, a za neživo ča ili ca: Ki je bio? Ča je bilo?
- puno riječi talijanskog podrijetla: kantat – pjevati; ponistra – prozor….
KAJKAVSKO
Rasprostranjenost: Hrv. zagorje, Prigorje, Međimurje, zapadna Podravina, Posavina, Turopolje, Pokuplje, Gorski Kotar, dio sjeverne Istre Fonološke osobitosti:
- ne razlikuju se glasovi č i ć: kuča, noč; te dž i đ
- umjesto lj i nj dolaze l, jn zemla, kojn
- jat ima uglavnom ekavski i ikavski odraz: mleko, mliko Morfološke osobitosti:
- ne provodi se sibilarizacija: duhi, ruki, vragi
- buduće vrijeme se izražava futurom II.: bum videl Leksičke osobitosti:
- za živo zamjenice: gdo, do, što, kteri, ki
- za neživo: kaj, kej, ke
- dosta germanizama: cajt – vrijeme; švicati se – znojiti se
- dosta riječi mađarskog podrijetla: betežen – bolestan; pajdaš – prijatelj…