Blog "Hrvatska numizmatika" posvećen je numizmatici, znanstvenoj disciplini i sakupljačkom području koje obuhvaća kovani i papirni novac, žetone, medalje i slične predmete.
Budući da u Hrvatskoj ne možete normalno zamijeniti ruski rubalj u kune, postoji jedino mogućnost da novčanice navedene valute prodate nekoj numizmatičkoj firmi.
Budući da u Hrvatskoj ne možete normalno zamijeniti tursku liru u kune, postoji jedino mogućnost da novčanice navedene valute prodate nekoj numizmatičkoj firmi.
Novčanice gradova u Kraljevstvu Srba, Hrvata i Slovenaca
U mjesecima neposredno nakon formiranja nove države, Kraljevstva Srba, Hrvata i Slovenaca, između ostalih, postavilo se i pitanje stvaranja jedinstvenog monetarnog tržišta.
Praktično je to bio i jedan od prvih koraka ka uspostavljanju mehanizama jedinstvene države. Budući daje na tlu novonastalog Kraljevstva zatečena situacija sa mnoštvom valuta koje su se nalazile u opticaju (novac Austrougarske i više okupacijskih valuta) to se planski i hitno pristupilo njihovoj zamjeni. Tom prilikom se štampaju i novčanice sa jedinstvenim označavanjem vrjednosti u dvije valute (dinarima i krunama) a formirani su i fiksni kursevi za zamjenu. Sitni apoeni od 5, 10 i 25 para kovani su kako zbog nedostatka sitnog novca, tako i zbog zarade države i oni ulaze u opticaj Zakonom od 11. XII 1920. godine. Nedostatak sitnog novca može se sagledati i u tome da su na teritoriji Kraljevstva zatečeni srpski, crnogorski i austro-ugarski novac ostali u opticaju do 1932. godine, i to u odnosu 1:1 prema apoenima nove države(1).
Red Danice hrvatske ima oblik ispupčene osmerokrake zvijezde sa srebrnim zrakama, promjera 55 mm. U sredinu zvijezde pričvršćen je pozlaćeni medaljon promjera 25 mm.
Medaljon s likom Katarine Zrinske je srcolika oblika i prikazuje suprugu Petra Zrinskog i sestru Frana Krste Frankopana. Katarina Zrinska lijevom rukom drži štit s povijesnim hrvatskim grbom, desnom rukom drži lik hrvatskog kralja iz splitske krstionice; u pozadini je more. Desno je natpis KATARINA ZRINSKA.
U ne tako davnoj povijesti njemačka marka je bila valuta u kojoj smo sve izražavali od cijene automobila do kredita za stan. Jedino je bilo bitno koliko nešto vrijedi u njemačkim markama.
Često smo ih čuvali doma, što bi se reklo u čarapama i madracima, a s prelaskom njemačke marke u eure 01.01.2002. godine počela je i zamjena njemačkih maraka u Hrvatskoj.
Većinu novca ste vjerojatno i sami promijenili no začudit će vas informacija koju je izdala Njemačka središnja banka čija je statistika pokazala kako se zamjena njemačkih maraka nije baš odvijala po planu. Riječ je o nekoliko stotina milijuna njemačkih maraka koje nisu svoj put našle do banaka.
Gdje su te silne marke?
Stručnjaci kažu da se veliki dio nalazi na području Istočne i Jugoistočne Europe, a sigurni smo da ih se također mnogo krije i u Hrvatskoj, da li se i u vašim ladicama nalaze stare njemačke marke?
Ukoliko je tome slučaj bilo da je riječ o sitnišu ili većoj količini njemačkih maraka, znajte da one nipošto nisu potpuno bezvrijedne - saznajte više o tome kako prodati njemačke marke i koliko zapravo vrijede.
Numizmatička tvrtka Monetalis d.o.o. otkupljuje njemačke marke u novčanicama i njemačke marke u kovanicama u svim iznosima.
Ako vas interesira prodaja njemačkih maraka (ili drugih numizmatičkih predmeta) slobodno nas kontaktirajte na:
Uz to otkupljujemo sve vrste kovanica, zlatnika, srebrnjaka, novčanica i odlikovanja te značaka.
Sve potencijalne klijente koji žive Rijeci, Zagrebu ili Splitu, naši stručnjaci mogu i osobno posjetiti dok nam se svi drugi mogu javiti telefonski, putem e mail-a ili društvenih mreža.
Obratite nam se s povjerenjem, sigurnost i diskrecija zajamčena. Isplata odmah!
Ono što je danas euro u Hrvatskoj, to je nekada bila njemačka marka. Novčanice ove jake svjetske valute bile su rado viđen „gost“ u svakom novčaniku i u praksi su imale prednost pred svim drugim valutama. Svi veći iznosi redovito su se izražavali u njemačkim markama (cijene nekretnina, vozila i sl.), a većina građana je štedjela u njemačkim markama.
Budući da u Hrvatskoj ne možete normalno zamijeniti singapurski dolar u kune, postoji jedino mogućnost da novčanice navedene valute prodate nekoj numizmatičkoj firmi.
Red Danice hrvatske ima oblik ispupčene osmerokrake zvijezde sa srebrnim zrakama, promjera 55 mm. U sredinu zvijezde pričvršćen je pozlaćeni medaljon promjera 25 mm.
Medaljon s likom Franje Bučara je okrugao i prikazuje znamenitog promicatelja športa i športaša, uz natpis DR. FRANJO BUČAR.
Kovani novac i medalje mađarskog narodnog muzeja u Budimpešti
Numizmatička zbirka Szechenyi sadržavala je, isključivo kovane novce i medalje ugarskih kraljeva i sedmogradskih knezova. No zbirke se iz godine u godinu stalno povećavaju. Mađarski slikar Istvan Delhaes koji je živio u Beču ostavio je 1901. godine Mađarskom narodnom muzeju svoju numizmatičku zbirku od dvadeset tisuća komada koja je u znatnoj mjeri obogatila ionako već vrijednu postojeću zbirku.
Na temelju člana 5. Zakona o ordenima i medaljama Kraljevine Srbije od 23. siječnja 1883. godine, koji je ostao djelomično na snazi i u Kraljevini Srba, Hrvata i Slovenaca odnosno Kraljevini Jugoslaviji, a na prijedlog predsjednika ministarskog savjeta i ministra unutrašnjih poslova, Aleksandar I. Karađorđević, kralj Jugoslavije, dana 5. travnja 1930. godine, pod Zak. Br. 176., donio je i proglasio Zakon o ordenu „Jugoslavenske krune“, koji je objavljen u „Službenim novinama Kraljevine Jugoslavije“ broj 79. od 6. travnja 1930. godine.
Neobični motivi na srednjovjekovnim novcima Slovenije
Poznato je da su postojale takozvane „granične“ kovnice koje su u srednjem vijeku radile na području današnje Slovenije, samo oko 40 godina. Sve ove kovnice, do sada ih poznajemo jedanaest, nastale su najedanput, kao gljive nakon kiše, kad je uslijed konjunkture u graničnoj trgovini s Ugarsko-Hrvatskom bilo potrebno mnogo omiIjenog srebrnog novca frizaškog tipa pa je kovanje tog novca donosilo tadašnjim svjetovnim i crkvenim vlastima velike koristi. U tom kratkom razdoblju iskovano je mnogo interesantnih vrsti denara, od kojih neke, najizrazitije, želim ih prikazati u ovom članku. „Granične“ kovnice u Sloveniji pretežno su podražavale novčane tipove koruških kovnica. Ali kovale su i nove originalne tipove, osobito kovnice, gdje su radili talijanski kalupari ili gdje je bio jak njihov utjecaj.
Red bana Jelačića je izrađen od srebra; ovalnog je oblika, veličine 50 x 45 mm. U sredini je krug, emajliran u bojama hrvatskog grba, na koji je položen medaljon od pozlaćenog srebra. U medaljonu je prikazano poprsje bana Jelačića u lijevom poluprofilu. Uokolo je natpis BAN JOSIP JELAČIĆ. Ispod medaljona su prekriženi mačevi. Na naličju je natpis u dva reda REPUBLIKA HRVATSKA, okružen tropletim ornamentom. Red bana Jelačića nosi se bez vrpce.
U modernoj jugoslavenskoj numizmatici posve je zapostavljeno istraživanje pokusnih otkova, oglednih medalja za natječaje raspisivane uz predviđena nova izdanja, papirnatih novčanicaaj, raznih pretisaka i drugih sličnih „mutnih područja“. U posljednje je doba otkriveno i objavljeno (na žalost, obično na nezadovoljavajući način) prilično mnogo do sada nepoznata materijala, ali ostalo je još mnogo više nerazjašnjenih pitanja. Među numizmatičarima kolaju glasine o fantomskim izdanjima, no praksa pokazuje da i u takvim šaputanjima gdjekada ima istine pa se dugotrajna i mučna istraživanja ne izjalovljuju bez iznimke. Mnogo krivnje leži na samim numizmatičarima, ali i objektivne su teškoće nesumnjive i dobro poznate svakomu tko se bavi u nas istraživačkim radom, a osobito je nezgodno što se najveći dio i materijala i podataka nalazi u inozemstvu. Tamo su pak naši numizmatičari s više razloga u neravnopravnu položaju prema stranim takmacima. Tako je prije šest godina u Beču prvi put nakon više od jednoga stoljeća iskrsao jedan primjerak Jelačićeve „cvancike“. Iskrsao, i nestao u Sjedinjene Države Amerike kupcu anonimnomu po američkome običaju. Uspjela se samo razriješiti zagonetka koja nas je golicala još od poznate Renđelove studije o Jelačićevim novcima i medaljama, tj. zašto je ipak nekoliko križara preživjelo carsku zabranu, a „cvancika“ nijedna, iako se iz poznatih podataka ne vidi razlog za to, izuzmemo li Renđelovu pretpostavku da se na njoj nije nalazio lik novoga cara. Ta se pretpostavka i potvrdila - na cvanciki iz 1849. bio je Ferdinandov lik, premda je Franjo Josip još 1848. istupio na prijestol.
Novi numizmatički katalog: Kovanice i novčanice Jugoslavije, Slovenije, Hrvatske, Bosne i Hercegovine, Srbije, Crne Gore i Makedonije – 2. izdanje, 2011. – 40 EUR + poštarina - NARUČI!
111
Budući da u Hrvatskoj ne možete normalno zamijeniti hongkonški dolar u kune, postoji jedino mogućnost da novčanice navedene valute prodate nekoj numizmatičkoj firmi.
O novcima koji su u povijesnim izvorima označeni kao „hrvatski novci“ nije bilo do najnovijeg doba govora. Kada je godine 1948. u Povijesnom društvu Hrvatske održano predavanje „Denarius Croaticus“, u raspravi je izražena dvojba da bi takav novac mogao postajati u 18. stoljeću, a o tome da govori činjenica da takav novac nije bio do tada u znanosti spominjan, također, ako se u izvorima nađu pojedinačni zapisi o takvom novcu, to bi mogli biti samo lokalno ograničeni slučajevi koji nisu od većeg značenja za povijest Hrvatske.
Red kneza Domagoja s ogrlicom izrađen je od srebra, veličine 50 x 40 mm. U ovalnom polju od glatkog srebra prikazanje pozlaćeni lik strijelca koji napinje luk. Strijelac je prikazan s leđa, u veoma dinamičnom stavu; lijevom ispruženom nogom oslanja se o uporište, a desnom nogom kleči. Lijevom ispruženom rukom drži, a desnom rukom napinje luk. Ispod ovog prikaza je natpis KNEZ DOMAGOJ, te tzv. »kuke«, predromanički ukras (9-11. stoljeće) u obliku stiliziranog vala. Iznad ovalnog polja sa strijelcem je grb Republike Hrvatske s prekriženim mačevima. Na naličju je natpis REPUBLIKA HRVATSKA i redni broj odlikovanja, okruženi tropletim ornamentom. Znak Reda kneza Domagoja nosi se na 35 mm širokoj lentici od svilenog moariranog ripsa, sastavljenoj od naizmjeničnih crvenih i bijelih kvadrata hrvatskog grba.