Kratka povijest tiskanja albanskih novčanica
Mjesto tiskanja albanskih novčanica često se mjenjalo u skladu s burnim političkim promjenama u toj zemlji. Albanija je bila dio Osmanskog carstva skoro 500 godina, do stjecanja samostalnosti 1912. Prve novčanice koje nose naziv „Shqiperia“ (Albanija) bile su „željezničke“ novčanice od 5 Para, 10 Para, 1/2 kuruša i 1 kuruša izdane od strane Esat paše 1913. Esat Paša je po činu bio general i predstavljao je Albaniju kao zastupnik u parlamentu Osmanskog carstva. Tijekom I. svjetskog rata bio je postavljen na mjesto premijera Albanije od strane Nijemaca.
Nakon I. svjetskog rata Albanija je bila okupirana od strane srpske vojske do 1925. Kasnije je Ahmet Zogu ujedinjenio većinu Albanaca i postao kralj Kraljevine Albanije. Zogu je gradio bliske odnose s Italijom i od nje primao financijsku potporu. U skladu s time Talijansko društvo za ekonomski razvoj Albanije (Societa per lo Sviluppo Economico dell’Albania) osnovalo je Narodnu banku Albanije (Banka Kombëtare e Shqipnis, Banca Nazionale d’Albania). Predsjednici te banke su svi redom bili Talijani: Mario Alberti, Giuseppe Bianchini i Antonio Mosconi. Ovoj banci je dano pravo izdavanje novčanica, pa stoga prve albanske novčanice nose potpise njenih talijanskih predsjednika.
Mussolinijeva Italija zauzima Albaniju 1939. i ona postaje dio talijanskog carstva. Sve novčanice izdane između 1925. i 1944. su tiskane u Rimu. Nakon II. svjetskog rata, antifašistički partizanski vođa Enver Hoxha proglašava Albaniju socijalističkom državom i zemlja dobiva novo ime: Narodna Republika Albanija. Kao privremeno rješenje, novi režim koristi ranije otisnute „talijanske“ novčanice na koje stavlja svoj pretisak.
Prve novčanice socijalističke Albanije s datumom 1945. Tiskane su u Berlinu 1946. Na novčanicama se kao izdavatelj navodi Državna banka Albanije (Banka e Shtetit Shqiptar). Sljedeće izdanje iz 1947. bilo je tiskano u Jugoslaviji, budući da je Hoxha gajio dobre političke odnose s Titom. Nakon rezolucije Informbiroa 1948. dolazi do sukoba između Tita i Staljina, a Hoxha staje na Staljinovu stranu. Kao posljedica tog događaja, izdanje iz 1947. bilo je kratko u optjecaju i povučeno je već 1949.
SSSR je pružao političku i gospodarsku potporu Albaniji i pomagao u razvoju infrastrukture za vrijeme Staljinove vladavine. Nova serija novčanica tiskana je u SSSR-u 1949. Kasnije je ista serija doživjela reizdanje, ali s novim datumom 1957. Staljin je umro u 1953., nakon njega na vlast dolazi Nikita Hruščov i počinje s reformama i liberalizacijom sovjetskog sustava. Enver Hoxha koji je bio na političkoj liniji Mao Ce Tunga (kineski komunistički vođa), optužio je Hruščova za izdaju marksističko-lenjinističke ideje i okarakterizirao novog sovjetskog vođu kao "revizionista".
Hoxha, vođa koji je vladao svojim narodom „željeznom šakom“, a istovremeno živio u luksuznim vilama u Tirani, raskinuo je političke veze sa SSSR-om i postao krajem 1950ih bliski saveznik Narodne Republike Kine. Izdanja novčanica iz 1964. i prvi tipovi većine novčanica iz 1976. tiskane su u Narodnoj Republici Kini. Mao Ce Tung umire 1976. i Deng Xiaoping dolazi na vlast 1978. Ubrzo dolazi do radikalnih reformi ekonomskog sustava u Kini. Hoxha, koji je uživao apsolutnu moć u Albaniji, bio je odlučno protiv takvog "revizionizma" i nije gubio vrijeme da prekine odnose s Narodnom Republikom Kinom. Albanija je ostala sama kao jedinstven, izoliran staljinistički sustav u svijetu.
Zbog izolacije, Albanija je bila prisiljena samostalno tiskanje vlastitih novčanica. Prve novčanice koje su izrađene, bile su probne novčanice od 100 leka iz 1985., otisnute u plavoj (P46Aa) i smeđoj (P46Ab) boji, ali bez datuma. Ove novčanice nisu bile odobrene, pa niti jedna nije izdana.
Nepoznate probe novčanica
Druge probe bile su za novčanice od 20 leka iz 1985. Ove probe nisu uključene u knjigu izdanu od Banke Albanije: Albanske kovanice i novčanice, budući da se te probe ne nalaze u arhivu banke. Naime, probe tih novčanica nije naručila banka, već ih je na vlastitu incijativu izradila skupina dizajnera iz tiskare. Kada su novčanice predstavljene guverneru banke, nacrt je odbijen. Probe ove novčanice izrađene su u dvoje boje: smeđoj i zelenoj. Navodno postoje samo 4 primjerka smeđe i samo jedan primjerak zelene probe.
Probe novčanica imaju isti vodoznak kao i izdanje iz 1976. – B.SH.SH. i zvijezdu. Lice prikazuje Skenderbegov trg u Tirani. S lijeva na desno su Nacionalni muzej albanske povijesti, Hotel Tirana i Nacionalna opera i zamišljeni most u izgradnji. U pozadni su planine koje okružuju Tiranu. Na naličju je kuća Envera Hoxhe u Gjirokastri.
Enver Hoxha umire 1985. i njegovu funkciju preuzima Ramiz Aliya kao tek drugi socijalistički lider u 40 godina. Do pada „željezne zavjese“ dolazi 1990ih. i Aliya odlučuje otvoriti albanske granice. Prvi stranci ušli su u zemlju kao "turisti" u kolovozu 1990, a srećom ja sam bio je jedan od njih.
Albanija još uvijek nije bila spremna za proizvodnju vlastitih novčanica i drugi tip novčanica od 50 i 100 leka 1976. otisnut je u Švicarskoj 1991. U Standard Catalog of World Paper Money (SCWPM) se opetovano pojavljuju greške koje bi trebalo ispraviti.
SCWPM daje sljedeće podatke:
P45 50 Leke 1976
a. Prefiks u serijskom broju bez ukrasa. Kinesko izdanje.
b. Prefiks u serijskom broju s ukrasima. Horizontalna crta u „4“ je deblja od crtice na dnu (prvo europsko izdanje).
c. Prefiks u serijskom broju s ukrasima. Horizontalna crta u „4“ je iste debljine kao i crtica na dnu (drugo europsko izdanje).
Prefiks u serijskom broju bez ukrasa je pogrešno identificiran kao kinesko izdanje. Tipovi b. i c. su prikazani kao prvo i drugo europsko izdanje bez navođenja zemlje u kojoj su tiskani.
Ovaj unos bi trebao biti ispravljen i glasiti:
 P45 50 Leke 1976
a. Prefiks u serijskom broju s ukrasima. Manji prefiksi i serijski
brojevi. Ukupna dužina serijskog broja, uključujući prefiks je 24 mm. Tiskano u Narodnoj Republici Kini.
b. Prefiks u serijskom broju s ukrasima. Veći prefiksi i serijski
brojevi. Ukupna dužina serijskog broja, uključujući prefiks je 27 mm. Tiskano u Švicarskoj.
c. Prefiks u serijskom broju bez ukrasa, tanji brojevi i slova. Ukupna dužina serijskog broja, uključujući prefiks je 23 mm. Možda tiskano u Albaniji, ali nije potvrđeno. Tiskara je nepoznata.
Za P46 100 leka iz 1976., SCWPM ne prikazuje dva različita tipa. Ovaj unos bi trebao biti ispravljen i glasiti:
 P46 100 Leke 1976
a. Prefiks u serijskom broju s ukrasima. Manji prefiksi i serijski
brojevi. Ukupna dužina serijskog broja, uključujući prefiks je 25 mm. Tiskano u Narodnoj Republici Kini.
b. Prefiks u serijskom broju s ukrasima. Veći prefiksi i serijski
brojevi. Ukupna dužina serijskog broja, uključujući prefiks je 28 mm. Tiskano u Švicarskoj.
SCWPM ne prikazuje ove dvije varijante. Kod ovih novčanica ne postoje prefiksi bez ukrasa. Prethodni podaci potvrđeni su od strane Banke Albanije novčanica i njihovog stručnjaka Shprese Lubonje, koja je također koautor Kataloga albanskog novca objavljenog 2002.
Posljednje izdanje socijalističke Albanije bile su novčanice Lek Valutë, tiskane u Albaniji 1992. Novčanica od 1 lek valutë nikada nije izdana, a 10 i 50 leke valutë korištene su u vrlo kratkom vremenu. Socijalistički režim se raspao i zemlji je promjenjeno ime u Republika Albanija 1992. Središnja banka je preimenovana u Banka e Shqiperise (Banke Albanije).
Mjesto tiskanja i godine izdavanja novčanica nakon 1991. prikazani su u nastavku. Kratice: TDLR (Thomas De La Rue) i FCOF (François Charles Oberthur Fiduciaire).
Autor: Omer Yalcinkaya
Izvor: The IBNS Jurnal, 49.3, 2010.
Ključne riječi: papirni novac, novčanice, Albanija, tiskanje
Keywords: paper money, banknotes, Albania, printing
English title: SA Curious Story of Albanian Banknote Printing
|
