Novčanice "British Military Authority" - legalno sredstvo plaćanja u Hrvatskoj 1944.-1945.
U inače oskudnoj literaturi o povijesti papirnog novca u Hrvatskoj nigdje se ne spominje činjenica daje od proljeća 1944. na obalnom području Nezavisne Države Hrvatske koje je nadzirala partizanska vojska, u prisilnom optjecaju uz kunu bio i specijalni novac u izdanju Britanske vojske, koja je u to vrijeme bojno djelovala po Hrvatskoj protiv združenih njemačko-hrvatskih postrojbi iz svojih baza u Italiji te vojno potpomagala partizanske snage.
To su novčanice specijalnog, britanskog vojnog izdanja, na kojima je kao izdavatelj označena „British military authority“, dakle „Britanska vojna vlast“. Novčanice su izrađene u šest nominalnih vrijednosti: 6 penija, 1 šiling, 2 šilinga / 6 penija, 5 šilinga, 10 šilinga i 1 funta. Nemaju datum, ali poznato je da ih je Britanska vojska emitirala prvi put u prosincu 1942. u sjevernoj Africi. Vrijednost im je bila al pari s novčanicama Bank of England, dakle 1 „BMA“ funta = 1 britanska funta. Međutim, „BMA“ novčanice nisu bile zakoniti novac na teritoriju Velike Britanije i služile su isključivo za britanska vojna plaćanja u zaposjednutim zemljama. Osim u sjevernoj Africi, emitirane su i u srpnju 1943. prigodom invazije na Italiju, te u studenome 1944. u Grčkoj. Za nas je najzanimljiviji njihov optjecaj u Italiji, jer je on bio i polazišna osnova za optjecaj i napose za određivanje njihove vrijednosti na našoj obali. Vrijednost „BMA“ funte utvrđena je u Italiji fiksno na 400 talijanskih lira, što je Britanska vojna uprava za Italiju službeno oglasila i što se prisilno moralo poštovati. Novčanice „BMA“ nisu bile zamjenjive u novčanice „Bank of England“, a morali su ih primati svi građani Italije.
Nigdje nisam pronašao podatak o tome koliko je po naredbi Britanske vojne uprave „BMA“ funta vrijedila u kunama. Međutim, uvažavajući kretanje vrijednosti talijanske lire, koja je uz kunu (neslužbeno) bila u optjecaju u znatnim iznosima, možemo procijeniti da je u listopadu 1944., kada su brojnije britanske snage osnovale uporišta na našoj obali (npr. u pomorskoj bazi u Dubrovniku bilo je već od kraja listopada 1944. oko 1000 vojnika koji su se s flotnim sastavom zadržali sve do sredine lipnja 1945.), omjer vrijednosti valuta bio oko 6000 kn za 1 „BMA“ funtu (odnosno 15 kn za 1 liru). Takav paritet zadržao se do veljače 1945., kad dolazi do znatne deprecijacije kune, pa bi se moglo reći daje u tom razdoblju omjer bio 8000 kn za 1 „BMA“ funtu (odnosno 20 kn za 1 liru). Početkom travnja 1945. Narodna banka Jugoslavije određuje svoju prvu tečajnu listu u dinarima, pa možemo procijeniti daje „BMA“ funta utvrđena na 120 dinara (odnosno 30 para za 1 liru). Ali budući daje dinar najprije emitiran u Srbiji i Crnoj Gori, a da je na području Nezavisne Države Hrvatske u optjecaju do početka srpnja 1945. zadržana kuna, to je značilo daje vrijednost „BMA“ funte bila 17.142 kn (uvažavajući odluku Beograda da će se 1000 kn mijenjati za 7 dinara).
Novčanice „BMA“ povučene su do sredine srpnja 1945. u Jugoslaviji, do rujna 1945. u Italiji i Grčkoj.
U optjecaju je bilo 6 nominalnih vrijednosti, najmanja 6 penija, a najveća 1 funta. U to vrijeme u Britaniji na snazi nije bio decimalni monetarni sustav, pa je 1 funta vrijedila 20 šilinga, a šiling 12 penija (1 funta vrijedila je 240 penija).
Nije poznato koliko je novčanica „BMA“ emitirano. Nominala 6 penija nema nikakvu oznaku numeracije, nominale 1, 2/6 i 5 šilinga imaju samo slovnu oznaku bloka serije, a samo 10 šilinga i 1 funta imaju uobičajenu numeraciju. Slovne oznake identične su za sve novčanice: pojavljuju se blokovi A, B, C, D, E, F, K, L, R i S, a samo vrlo rijetko X. Ne postoji službeni podatak što slova blokova znače, iako postoje pretpostavke da su samo određeni slovni blokovi emitirani na pojedinim područjima da bi se nadzirao optjecaj, ali te pretpostavke nisu potvrđene, a i novčanice koje se pojavljuju u nalazima po našoj obali danas nose različita slova ...
Uredbom Britanske vojne vlasti bilo je propisano da britanski vojnik mora obavljati plaćanja isključivo novčanicama „BMA“, a nikako novčanicama Bank of England. Time se željelo onemogućiti odljev novčanica Bank of England s teritorija Velike Britanije (prethodno je i Njemačka donijela analogni propis: u okupiranim zemljama stavljala je u optjecaj novčanice izdanja „Reichskredikasse“, a unutar Reicha optjecale su novčanice Reichsbank i Rentenbank).
Britanci su propisali i da vojnik ne smije građanima razmjenjivati domaće novčanice (kune) za novčanice „BMA“, te da domaćih novčanica može posjedovati najviše do protuvrijednosti dvije „BMA“ funte. Država u kojoj su emitirane „BMA“ novčanice bila je dužna primati novčanice „BMA“ na teret svog proračuna. U tadašnjim okolnostima, „BMA“ funta emitirana je uz kunu, ali u optjecaju je bila samo na teritoriju izvan vlasti NDH, a partizanska vlast često nije bila ustrojena, osim kao vojna, pa je teret kasnije zamjene (nekonvertibilnih) „BMA“ funti zapravo morala snositi DF Jugoslavija, kao svoju participaciju u lokalnim troškovima Britanske vojne vlasti. Za dinare koje je Narodna banka Jugoslavije isplatila povlačeći „BMA“ novčanice nije bilo nikakve naknade, a preuzete „BMA“ novčanice nisu se mogle nigdje „potrošiti“.
Za razliku od Italije i Grčke, Hrvatska nema katalog nacionalnog novca koji bi obuhvatio i okupacijska izdanja. Tamo bi trebalo svrstati i ove novčanice (kao i njemačke i talijanske novčanice iz toga razdoblja), kao što su to učinili Talijani i Grci. Svaki ozbiljan
talijanski ili grčki skupljač nacionalnog papirnog novca u svojoj kolekciji ima i „BMA“ novčanice. Današnja vrijednost primjeraka različito kotira, ovisno o katalogu.
Kao referentna vrijednost može se promatrati njihova kotacija u najbližoj nam Italiji, gdje su primjerci vrlo traženi i cijenjeni. Tako se za prvu kvalitetu (UNC) plaća: oko 170-180 € za novčanicu 6 penija, po oko 50-60 € za novčanice 1 šiling, 2/6 šilinga i 5 šilinga, oko 120-150 € za novčanicu 10 šilinga, te čak do 230-250 € za novčanicu 1 funte.
Ozbiljni kolekcionari papirnog novca hrvatske nacionalne povijesti ne bi u svojim kolekcijama smjeli zaobići ovaj činjenični, ali manje poznati dio hrvatske monetarne povijesti.
Autor: Ivan Škrabo
Izvor: Numizmatičke vijesti, br. 58, Zagreb, 2005.
Slike: Ron Wise's World Paper Money Homepage, Numismondo.com, BanknoteBank.com
Ključne riječi: papirni novac, novčanice, Hrvatska, Britanska vojna vlast
Keywords: paper money, banknotes, Croatia, British Military Authority
English title: Some Design Concepts for Croatian Banknotes
Rasprava na forumu "Hrvatska numizmatika".
|
