Građevine na kovanom novcu
Rimljani su bili veoma ponosni svojim vrsnim arhitektima i njihovim mnogobrojnim izgrađenim građevinama. Svoj ponos na njih često su i posvuda isticali. Njihova najbolja znamenita ostvarenja s ponosom su prikazivali i na svojem novcu. Na taj su ih način veličali ali i ovjekovječili za povijest umijeća građenja, pa su ostala dostupna i našem divljenju.
Na rimskom brončanom novcu susrećemo slavoluke Augusta, Druza, Klaudija, Galbe, Domicijana, Severa i drugih rimskih careva. Upoznajemo izgled amfiteatra Flavijevaca - Koloseum, Macellum Nerona, zatvoreni hram Janusa te veći broj vodovoda i mostova otisnutih na novcu. Od mostova su prikazani most na Dunavu pod Trajanom, Meandrin most u Antiohiji pod Filipom I., most na Rajni kod Mainza pod Maksimijanom Herkulijem. Ostavljene su nam numizmatički veličane građevine na vodi: luka Ostije posvećena pod Neronom i svetionik kod Aleksandrije u Egiptu, jedno od tadašnjih sedam svjetskih čuda. Mnogobrojni mauzoleji i gradska vrata prikazani su na novcu Dioklecijana i Konstantina.
Naročiti biljeg u tome dali su grčki gradovi u vrijeme rimskih careva, koji su na svojem novcu ostavili u naslijeđe izglede raznih građevina: gradskih vrata, slavoluka, hramova i svetišta.
Uz prikaze na brončanom novcu, Rimljani su građevine prikazivali i na srebrenom i zlatnom novcu. No, s obzirom daje rimski srebreni (denari, antoninijani, argenteusi) i zlatni novac (aureusi) bio promjera 17 do 21 mm, prostora za prikazivanje monumentalnih rimskih građevina nije bilo. Zato se na tim novcima uglavnom mogu vidjeti hramovi, vrata s dijelom zida logora rimske vojske, a i trijumfalna vrata, ako je graver bio iznimno nadaren.
Najčešće su prikazivani Jupiterov hram na Kapitolu, nedaleka govornica na Forumu te oltar Augusta u Efezu.
U srednjem vijeku tu i tamo se vide građevine oblikovane na novcu, ali redovito u tako shematiziranom prikazu, da se iz tih prikaza nisu mogle raspoznavati. Ipak se pojedini prikazi mogu prepoznati, kao Kristov grob u Jeruzalemu na novcu vladara koji su sudjelovali u križarskim ratovima.
Od XVI. stoljeća reproduciraju se izgledi cijelih gradova na većim vrstama novca, najčešće na talirima, polu-talirima i četvrt-talirima.
U XVII. i XVIII. stoljeću proširilo se prikazivanje pogleda na gradove, naročito na njemačke i švicarske gradove: Basel, Zurich, Augsburg, Danzig, Frankfurt, Hamburg, Miinster, Miinchen, Niirnberg, Regensburg, Ulm i drugi dočaravaju nam izglede tih gradova iz toga vremena.
Od renesanse građevine su često prikazivane na medaljama, tako most na Tiberu u doba pape Siksta IV, crkva sv. Petra u Rimu u doba pape Julija II., zatim mnoge utvrde i utvrđeni gradovi te pogledi na cijele gradove prilikom uspjeha na vojnim pohodima Leopolda I. krajem XVIII. i Napoleona Bonaparte početkom XIX. stoljeća.
Zahvaljujući velikom napretku tehnike izrade kovanog novca, u XIX. i naročito u XX. stoljeću lepeza građevina koje se prikazuju na kovanom novcu veoma se proširila. Prikazuju se kapele, crkve, bazilike i hramovi, utvrde, tvrđave i utvrđeni gradovi, terme i toplice, kraljevske zgrade, dvorci, sveučilišta, muzeji, vijećnice, mostovi, sportski objekti, stadioni i razne druge javne građevine.
Takva eksplozija prikazivanja građevina na kovanom novcu pospješila je stvaranje nove teme skupljanja među numizmatičarima: građevine na kovanom novcu. Nakon najraširenije teme, portreti na kovanom novcu, pa portreti na talirima, nakon sportske teme na kovanicama, koja je usput rečeno ipak ograničena i vrstama sporta i sportskim priredbama, trend skupljanja građevina na kovanom novcu nalazi se u usponu.
Autor: Irislav Dolenec
Izvor: Obol, br. 51, Zagreb, 1999.
Ključne riječi: kovani novac, građevine, antički novac
Keywords: coins, buildings, antic coins
English title: Buildings on Coins
Translate this article on English with Translate Google.
|
