Problematika proučavanja slovenskih i hrvatskih srednjovjekovnih "frizatika"
Vjerojatno nema drugog numizmatičkog područja, koje bi imalo još danas toliko nejasnosti i tajni, baš kao numizmatika srednjovjekovnog "frizaškog" područja u Sloveniji i Hrvatskoj. Od Luschina "oca" frizaške numizmatike, koji je izradio temeljnu katalogizaciju i popis frizatika - preko Baumgartnera, kojega je najveća zasluga, da nam je s popisom tog numizmatičkog materijala u muzejima i privatnim zbirkama i podjelom na granične kovnice u nekadašnjoj Kranjskoj, izvanredno proširio poznavanje toga novca. Htio je objaviti još opširniji i točniji katalog frizatika, radio je i dalje na tome, analitički je obradio svaki frizatik sa svim varijantama, čak i s analizom pojedinačnih slova na novcima. Zbog prerane smrti nije mogao završiti svoj veliki rad - pa su ostala njegova posljednja ispitivanja u rukopisu. Baumgartnerov rad su zatim nadopunjavali Austrijanci Wilhelm Fritsch i Hcrbert Ban. Na kraju je izišao monumentalni rad Bernharda Kocha Corpus Nummorum Austriacorum. U njemu je obuhvaćeno sveukupno "frizaško" područje. Ali on je opet napravio dosta promjena, osobito pri neobičnim dodjeljivanjima frizatika pojedinačnim kovnicama, i to bez nekog obrazloženja. Tako su ostala još mnoga pitanja neriješena.
Navodim jedan primjer, kojega je razjasnio u posljednje vrijeme Herbert Ban:
Kod frizaške kovnice Kamnik (Stain) nama do nedavno nije bilo jasno, koji je crkveni dostojanstvenik dao kovati frizatike sa svojim stojećim likom između 1210.-1220. Ovi novci nose na licu natpis MARCHIO V i ERDVAREVS, a na naličju STEIN ili STEINE i slično. (Luschin br. 144 i 145, CNA br. C 7 - 13.) Ime je kovnice, dakle, na novcima jasno zabilježeno, ostaje samo pitanje, koji crkveni dostojanstvenik je na njima. Akvilejski patrijarh Bertold ne dolazi u obzir, pošto je preuzeo vlast tek godine 1218. Njegov predak, patrijarh Volfker (1204.-1218.), koji se potpisivao kao granični grof Furlanije, Istre i Kranjske jedini dolazi u obzir. On je imao pravo kovati frizatike u Kamniku, zajedno s Henrikom IV. Andechs Meranskom.
U Vjesnicima Numizmatičkog društva Slovenije objavili smo katalog frizatika iz srednjovjekovnih kovnica s područja današnje Slovenije, koji je dosta popunjen. Nakon toga još je dopunjen taj katalog s dosad nepoznatim frizaticima iz kolekcije Franca Oražma. Zbog toga je u Sloveniji dosta poraslo zanimanje medu članovima za ovo numizmatičko područje. Sada ima više oduševljenih kolekcionara, pa se možemo nadati, da će i u budućnosti studij frizatika donijeti još nove zanimljive rezultate. U "zlatnom razdoblju" kovanja frizatika, u prvoj polovici 13. stoljeća, radilo je na slovenskom području 17 kovnica novca, za svaki tip frizatika bilo je potrebno izraditi više žigova, pa ima bezbroj varijanata, a to čini sabiranje i studiju toga područja osobito zanimljivim.
Nakon rasprave o srednjovjekovnoj numizmatici u Sloveniji, želim izraziti još i moje mišljenje o hrvatskim "frizaticima".
Ivan Rengjeo prije 40 godina objavio je svoj Corpus srednjevjekovnih novaca Hrvatske, Slavonije, Dalmacije i Bosne. On je iz Luschinovog i Rethvjevog kataloga izdvojio one komade, koje je prema prikazanim simbolima rasporedio u hrvatske frizatike. Poslije njega u svojim su katalozima isto objavili Dolenec i Mimica. Prije mnogo godina slučajno sam imao priliku nabaviti u Zagrebu bečki Numismatische Zeitschrift iz godine 1923., koji je prije pripadao biblioteci Ivana Rengjela. U toj knjizi bio je objavljen Luschinov katalog i studija o srednjovjekovnim trizaticima. Rengjeo je u tom katalogu na tabelama ilustracija načinio svoje primjedbe olovkom, kad je studirao, koje bi se frizatike moglo ubrojiti u hrvatske. Kod Lu. br. 336 napisao je npr. "Neće biti naš frizatik! (V. T. 22 i 25)". To znači, da je kod frizaških "Zwittcra", koji su na tim tabelama, vidio pod brojem 22 - 1-6 i 25F.W., da u frizatika s okrunjenom glavom medu dva tornja postoji i naličje, na kojem je lav nalijevo i natpis LANDESTROS (Kostanjevica na Krki). Zašto je usprkos tome uvrstio taj komad u hrvatske frizatike pod brojem 11 ne znam. Poznati austrijski numizmatičar Wilhelm Fritsch već mi je prije obratio pozornost na činjenicu, da iz knjige Rengjela br. 11 i 23 nisu hrvatski frizatici. Kad sam prije 40 godina posljednji put razgovarao s Rengjelom u Zagrebu, bilo je samo pitanje, tko će tiskati njegov Corpus - nisam još znao za problem hrvatskih frizatika br. 11 i 23. Sada moram napisati još nekoliko redaka o frizatiku akvilejskog patrijarha Betolda Andeškog, Rengjeo br. 23. U Numizmatičkim vijestima HND br. 34 (1980.) napisao sam, zašto taj novac ne možemo držati hrvatskim frizatikom. Tog mišljenja sam još danas. U svezi s tim u Numizmatičkim je vijestima br. 1 (50) Aleksandar Benažić objavio odličan i opširan znanstveni rad: Polumjesec sa zvijezdom kao zemaljski simbol na hrvatskom novcu. Slažem se s njegovom konstatacijom: "Bez obzira gdje je ovaj novac kovan i kad je kovan, ipak je dio hrvatske numizmatike." Ja bih samo dodao, da je i dio slovenske numizmatike, pošto je kovan u Otoku na Dobravi (Gutenwertu). Koch je također stavio taj novac u svom CNA pod br. Cj 57 i 58.
Da se vratim opet na Kochov Corpus. On je u njemu objavio popis 27 komada hrvatsko-slavonskih novaca, kojih nema u Rengjelovom Corpusu. To su Cv 10, Cv 11, Cv 12, Cv 12A, Cv 13, Cv 14, Cv 15, Cv 16, Cv 17, Cv 18, Cv 19, Cv 22, Cv 23, Cv 24, Cv 24a, Cv 31, Cv 32, Cv 33, Cv 34, Cv 35, Cv 36 i Cv 37. Iz svega, što sam napisao, jasno je da je potrebno čitavu skupinu "hrvatskih frizatika" - kako je napisao u svom radu Benažić, preispitati i nanovo katalogizirati.
Jedan primjerak analize frizatika iz Kostanjevice (Landstrass) Luschin br. 161, kakve je nacrtao Egon Baumgartner za sve frizatike.
Literatura
1. Luschin, Arnold, Friesacher Pfennige, Numismatische Zeitschrift Wien 1922., 1923.
2. Baumgartner, Egon, Die Friesacher Granzlandmunzung, Numismatische Zeitschrift, Wien 1959., 1961.
3. Rethy, Laszlo, Corpus Nommorum Hungariae, Budapest 1899-1907.
4. Rengjeo, Ivan, Corpus der mittelalterichen Munzen von Croatien, Slavonien, Dalmatien und Bosnien, Graz 1959.
5. Koch, Bemhard, Corpus Nummorum Austriacorum (CNA), Wien 1994.
6. Pogačnik, Albin, Srednjeveške kovnice na Slovenskem, Numizmatični vestnik NDS, Ljubljana, št. 17-21 (1990-1993).
Summary
The Problems of Studying Slovenian and Croatian Medieval Friesachs
The author first explains how medieval numismatic material from Slovenia and Croatia was studied in the past, in the work of Luschina and Baumgartner to Rengjel and Koch. Slovenia has a catalogue of friesachs minted in the former Kranjska, which was published in Numizmatički vestnik of the Numismatic Society of Slovenia, Nos. 17-21 (quoted by Koch in his Corpus). This provides a good foundation for the further study of friesachs. In his work Koch also referred to 27 Croatian-Slavonian friesachs, which is a challenge for Croatian numismatists to re-examine and re-catalogue "Croatian friesachs".
Autor: Albin Pogačnik (Kranj, Slovenija)
Izvor: Numizmatičke vijesti, god. 40, 1998.
Ključne riječi: numizmatika, kovani novac, Hrvatska, Slovenija, frizatici
Keywords: numismatics, coins, Croatia, Slovenia, friesachs
|
