Hrvatska numizmatika

Francusko označavanje papirnih novčanica krune

Nakon pada Austro-Ugarske Monarhije sve države bivše Monarhije koristile su papirne novčanice - krunu Banke Austro-Ugarske, ali s oznakama odnosno s nalijepljenim markicama, čime su zapravo osigurale promet novčanica na svom području. U Mađarskoj, Rumunjskoj odnosno Austriji stavljali su na novčanice žig s oznakom države te je na sva tri mjesta žig koji je upotrebljen za te svrhe bio isti. Nova jugoslavenska država u dvije je faze nostrificirala novčanice koje su bile u prometu na području Jugoslavije. Prvi put u siječnju i veljači 1919. stavljali su na novčanice žig. To je bilo tzv. statističko pečaćenje jer je nakana tog poduhvata bilo statističko mjerenje papirnih novčanica u prometu. Stvarnu nostrifikaciju obavili su kasnije, i to u jedanaestom mjesecu 1919., kad su na novčanice nalijepili markice što je inače napravljeno i u Čehoslovačkoj. Markice koje su označavale funkcioniranje novčanica dobile su samo novčanice koje su priznate od države SHS, tzv. jednom pečaćene novčanice. Zbog toga je prvo pečaćenje značilo istodobno i nostrifikaciju. Prvo pečaćenje obavljale su uglavnom građanske ili vojne vlasti, najviše sa žigom koji im je bio pri ruci. Zbog toga na tim novčanicama ima jako puno raznovrsnih žigova, i to na raznim jezicima, na gotovo svim jezicima nove države. Medu te jezike francuski jezik nikako nije bilo moguće uvrstiti. No moramo napomenuti da g. Keller u svom katalogu o označavanju papirnih novčanica krune u posebnom poglavlju govori o francuskom pečaćenju, ali uspio je prikazati samo dvije francuske verzije, dva francuska žiga. Jedan je žig: BANQUE VOIVODINA / SOCIETE ANONYME NOVI SAD. A drugi je pak žig: BANQUE GENERALE DE CREDIT CROATE / SOCIETE ANONYME. vidi cijeli članak.

Autor: Janos Rayman
Izvor: Numizmatičke vijesti, br. 1(52), Zagreb, 1999.

Ključne riječi: novčanice, Hrvatska, krune, nostrifikacija
Keywords: banknotes, Croatia, krone, nostrification