Područje numizmatike kao nauke
Polemičnost koncepcije numizmatičkih zbirki u našim muzejima kao i krivo tretiranje numizmatike kao specifične naučne discipline proizlazi gotovo redovito iz krivih i nestručnih gledanja i nepoznavanja osnovnih suvremenih zadataka numizmatike kao nauke.
Numizmatika kao i svaka druga grana nauke, imala je svoju genezu, od zbirki kovanog novca, koje datiraju još iz vremena klasične antike, pa do suvremenih sistematski sakupljenih zbirki platežnih sredstava koje služe kao solidna baza naučnih studija. Kroz tu genezu formirala se je koncepcija i numizmatika kao nauka.
Da bi numizmatičke zbirke postavili sa točno određenim naučnim principima koji smiju i moraju biti jedini kriterij za određivanje zadataka numizmatičkih zbirki u našim muzejima — potrebno je postaviti određeni opseg zadataka numizmatike kao nauke. Stoga je kao uvodni referat ovom Simpoziju postavljena tema »što je numizmatika, koji su zadaci numizmatike kao nauke, što numizmatika nauci pruža i što je područje sabiranja numizmatičkih zbirki, posebno numizmatičkih zbirki u našim muzejima«.
Numizmatika je samostalni dio nauke o materiji jednoj, kulturi čovjeka. Osnovni zadatak numizmatike kao nauke je proučavanje novca. U srcu numizmatike spadaju sva platežna sredstva od najstarijih formi do suvremenih platežnih sredstava. Svi predmeti te vrste bez obzira na formu, oblik, značenje, osnovni su predmet studije numizmatike kao nauke. Novac znači u prvom redu platežno sredstvo za izmjenu dobara, novac je povijesni, politički i ekonomski dokument vremena, ali je on uglavnom i važan datirani umjetnički i kulturni spomenik. Novac je ujedno i dokument pisma i jezika. Neposredno uz kovanice prate nas i medalje, koje su po formi gotovo redovito identične sa kovanicama. Ove medalje, odnosno u klasičnoj antici nazvani »medaljoni«, još više nadopunjuju podatke, koje nam daje proučavanje samih kovanica.
Numizmatika kao nauka afirmirala se na naučnim publikacijama već u 16. stoljeću kao rezultat praktičnog rada na obrađivanju numizmatičkih zbirki. Ovo je bilo u prvom redu usmjereno na numizmatiku klasične antike, na grčke i rimske novce. U 17. stoljeću proširio se interes na ostala područja numizmatike, na srednji vijek i suvremeni novac. U područje suvremene numizmatike kao nauke uklopljen je čitavi ostali kompleks, koji po svojoj biti ovamo i spada. Ovamo spada ne samo metalna kovanica iz zlata, srebra, bronce i bakra, nego i sav ostali materijal toga karaktera, u prvom redu papirnati novac, novčani papiri i ostala sredstva i vrijednosti, koji služe ili su služili novčanom poslovanju.
Ovako po suvremenim principima postavljena numizmatička zbirka, nije više samo zbirka zlatnih i srebrnih novaca — to je ustanova naučnog karaktera, sa precizno i jasno određenim zadatkom i ciljem. Koliki je doprinos našoj nauci dao studij numizmatike, i koliko je obilje novih priloga, dovoljan je samo letimični uvid u publikacije koje su izašle samo posljednjih desetljeća, koje su izašle kod nas i u inozemstvu. Koliko je značenje naših sredovječnih novaca i koliki je interes za ovaj period naše numizmatike i u stranom svijetu dokazuje nedavno publicirani Corpus nuzmorum croatomus, corpus našeg srednjovjekovnog novca koji je izdan u Austriji, kojeg se sprema već drugo izdanje. Ova činjenica daje nam naslutiti koliki zadaci još stoje pred našom domaćom numizmatikom i koliki prilog našoj kulturnoj, političkoj i ekonomskoj povijesti numizmatika još može i treba da dade. Iz ove osnovne koncepcije numizmatika kao nauka postavlja i zadatak numizmatičkih zbirki u muzejima. Numizmatička zbirka, kao muzeološki problem tretirana je već na Prvom međunarodnom kongresu muzeologa u Madridu 1934. godine pa kasnije na niz stručnih foruma, i stručnih muzejskih savjetovanja.
Rezimirajući koncepcije naših muzeja, prema suvremenim muzeološkim principima, zatim historijat naših numizmatičkih zbirki i potrebe i zadatke numizmatike za našu nauku, možemo doći i do konkretnih zaključaka o zadacima i koncepcijama muzeoloških zbirki unutar naših muzeja koje se mogu fiksirati u dvije kategorije:
Centralne numizmatičke zbirke odnosno numizmatički kabineti moraju biti glavni nosioci proučavanja numizmatike, jer za to već postoje bogati fundusi u zbirkama, koje obuhvaćaju cijelo područje numizmatike kao nauke i cijelo područje sabiranja numizmatike kao zbirke. Ovakve numizmatičke zbirke u općoj suvremenoj muzeologiji imaju svoju točno određenu i preciznu svrhu i zadaću. Posebni problem je koncepcija numizmatičke zbirke lokalnih i manjih pokrajinskih muzeja. Numizmatičke zbirke u takvim muzejima nemaju i ne mogu imati opći karakter. Zadatak ovakve numizmatičke zbirke uklapa se u osnovni zadatak samog muzeja koji se ograničava na područje svoga djelovanja. Prema tome takav muzej mora u okviru svoje numizmatičke zbirke sabirati novac i platežna sredstva koja su bila u upotrebi na području toga grada odnosno područja djelovanja muzeja sa naročitim akcentom na lokalne specifičnosti i karakteristike. To treba da je osnovni princip za numizmatičke zbirke lokalnih muzeja. Na taj način će i numizmatičke zbirke lokalnih muzeja dati svoj značajni doprinos numizmatici a time nacionalnoj i općoj kulturi i povijesti.
Autor: Antun Bauer
Izvor: Numizmatičke vijesti, broj 24, 1966.godine
Otkup kovanica, otkup novčanica, otkup odlikovanja - isplata odmah!
Otkup zlatnika, otkup srebrnjaka, otkup ordena i medalja - isplata odmah!
|
