Hrvatski domoroci u borbi za preživljavanje

Ekonomija je zapravo vrlo jednostavna. U ovim kriznim vremenima čuti ćete nebrojene teorije zašto smo u krizi, i kako iz nje izaći i ponekad mi se čini da ti ljudi zapravo više uživaju u zvuku svoga glasa nego u stvaranju ideja.

Ono što je meni osobno važnije jest prepoznati u kojem smo ciklusu trenutačno, i kako prilagoditi tom ciklusu samoga sebe. Kretanje BDP-a u cijeloj priči je indikator da li napredujemo, stojimo ili idemo na gore.

Uzmite naš BDP (bruto društveni proizvod). On se dobije tako da zbrojite četiri komponente:

BDP= potrošnja + investicije + potrošnja države + (izvoz - uvoz)

I sada pogledajte gdje smo mi trenutačno:

Potrošnja: ako sadašnjih 334.000 nezaposlenih usporedim sa 320.000 s kraja 2010. godine, jasno je očekivati da je tih 14.000 nezaposlenih dovoljno velik broj da očekujem smanjenje potrošnje na razini cijele godine (za vas dvoje koji volite brojke, ako pomnožimo 14.000 sa prosječnom plaćom u RH dobijemo cca 1 mlrd manje kuna u opticaju). Ako uzmem u obzir i smanjenje kupovne moći građana zbog porasta troškova života (struja, voda, plin, benzin) slika je još ružnija. Još kretanje tečaja jede dodatnih 300 milijuna kuna za svakih 1% pada tečaja kune u odnosu na euro (od 60 mlrd kuna stambenih kredita, 30 mlrd u eurima a 24 mlrd u švicarskim francima). Ružno.

Turistička sezona je u ovoj stavci IZRAZITO bitna, i zato svakog turista čekamo ne kao osobu, već kao novčanik sa nogama. Sa potrošnjom veličine (otprilike) 48 mlrd kuna prošle godine, jasan je utjecaj. Ipak, cijela EU je u sistemu štednje zbog recesije i realno je očekivati jako slab rast potrošnje turista. Ako rasta uopće bude.

Idem dalje, s time da investicije ostavljam za kraj da lakše shvatite sliku.

Potrošnja države: ovdje spadaju sve plaće državnim zaposlenicima te kupnja opreme za potrebe države (od olovke do tenka). S najavom smanjenja proračuna za 3,4 mlrd kuna očito je da je i ovo stavka sa predznakom "minus". Bitno je napomenuti da u ovo ne ulaze isplate naknade nezaposlenima. To je uračunato u potrošnji.

Izvoz - uvoz: ovo je najtužnija stavka, i realno nije nešto što se može ispraviti u skoroj budućnosti. Prošla je godina završena sa impresivnih 43,2 mlrd manjka izvoza u odnosu na uvoz.

Investicije: pod ovim se podrazumijeva investiranje gospodarstva u proizvodnju te kupnja stanova od strane stanovništva.

E sada, da rezimiramo: na BDP negativno utječu smanjenje potrošnje građana i države, te činjenica da u sljedećih 100 godina nećemo ostvarivati veći izvoz u odnosu na izvoz.

Jedino što može utjecati pozitivno na BDP je investicijski ciklus koji u svojim rukama drži Čačić (od građana realno ne možemo očekivati previše iz prije navedenih razloga). Evo, Čačić je da mu stavim sliku da ga svi lijepo pogledamo.

Mogao bi sada pričati o svemu što više manje svi znamo, ali novine su pune Čačića i njegovih performansi. Osobno ne volim ogovaranja, čovjeka ne poznajem.

Ali, pogledajte ga još jednom (slika stvarno govori više od 1000 riječi), i DOBRO razmislite da li možemo od tog čovjeka očekivati da će uspjeti ubaciti u gospodarstvo dovoljno veliki iznos novca da se BDP okrene u pozitivnom smjeru.

I ako kojim slučajem odlučite ipak biti optimisti (danas je teško biti optimista, ali evo trudim se) zapitajte se OTKUD MU NOVAC ZA TE INVESTICIJE!?

Iz tog razloga toliko često možemo čuti vladajuće političare kako spominju riječ "investicije". Izrazito je bitno da potaknu investicije, da bi se pokrile prije navedene stanke koje jako guraju u minus. Ali realno, nakon što su uveli nove poreze na poduzetnike i time pokazali totalnu nezainteresiranost pokretanja poduzetništva jasno vam je da investicije moraju doći iz države.

A taj proces prolazimo već dvadeset godina, i svima je jasno gdje nas je to dovelo.

Greece issues formal invitation to bondholders for debt swap.
Greece aims for 90% of bonds being tendered in debt swap.
GREECE: Coupon on bonds 2% p.a. for payment dates 2013, 2014, 2015.
GREECE: Coupon on bonds 3% p.a. for payment dates 2016, '17, '18, '19, '20.
GREECE: Coupon 3.65% p.a. for payment date in 2021.
GREECE: Coupon 4.3% for payment dates in 2022 and thereafter.
Greece says bonds have aggregate outstanding amount of 206 billion euros.

Ovako vam izgleda restrukturiranje duga u 2012. godini. Ukupno 206 mlrd EUR duga će se zamijeniti sa novim obveznicama sa gore navedenim kamatama. Gubitci su više manje poznati, dobiti će se 53,5 centa za svaki euro.

Grci očekuju da će se barem 90% imatelja duga složiti sa ovim uvjetima. Realno, nije da su se jutros probudili i izbacili ove brojeve napamet, u pitanju su tjedni pregovaranja.

Ali biti će zanimljivo. Ako se javi više od 90% imatelja onda se odluka odnosi na SVE obveznice koje su navedene u odluci. Grci su si ostavili mogućnost da odustanu od cijelog procesa ako im se ne prijavi barem 90% imatelja obveznica za koje se vrši zamjena. Naime, ako se javi više od 75% ali manje od 90% imatelja obveznica opet imaju mogućnost da odustanu od cijele transakcije i proces počinje ispočetka ILI da jednostrano proglase zamjenu obveznica i na taj način proglase bankrot. A ako se javi manje od 75% imatelja onda definitivno sve pada u vodu.

S obzirom na cijene obveznica, realno je očekivati da su kupci obveznica hedge fondovi koji se sada moraju odlučiti gdje im je (u konačnici) veća zarada. Moguće su svakakve opcije, ali s obzirom na kretanje tečaja eura u odnosu na ostale svjetske valute u posljednjih nekoliko dana, realno je očekivati da su sakupili dovoljan broj "glasova" te da će se krenuti sa bitno nižim odnosom dug/BDP u Grčkoj.

U osnovi, cijela je priča stvorena da bi se onemogućilo proglašavanje bankrota da se ne aktiviraju oni slavni CDS-ovi, koji su zapravo osiguranje od bankrota. Pošto su "osiguravatelji" u tom slučaju EU banke, aktiviranje CDS-ova bi značio raspad sistema što nikome nije u interesu.

Sad nam ostaje da pratimo dalje što će napraviti Portugal i Irska. Pa nakon njih Španjolci i Talijani. Realno, da sam Milanović i ja bi se zapitao zašto moram vratiti 47 mlrd EUR duga, kad bi mogao vratiti 23,5 mlrd i to na rok od 30 godina.

I naravno, ostaje pitanje da li će Nijemci (ako su sakupili dovoljno obveznica da blokiraju cijeli proces) iskoristiti ovu priliku da izbace Grke van EU i tako postave primjer Talijanima i Španjolcima kako bi se trebali postaviti prema cijelom procesu restrukturiranja.

Najjednostavnije objašnjeno stanje danas, hvala Zerohedge na ovom linku i stvarno mi je žao da neznam kako ubaciti titlove na ovakve filmove. Ovo je nešto što bi se trebalo u današnje vrijeme emitirati na HRT-u prije glavnog Dnevnika.

Hrvatska narodna banka intervenirala je danas na deviznom tržištu prodavši 131 milijun eura po prosječnom tečaju od 7,579264 kuna za jedan euro.

Da rezimiramo: ove godine prodano je 531 milijuna EUR. A zločesti MMF nam je već spomenuo da su nam devizne rezerve premale da bi održali stabilnost valute. I još je Rohatinski najavio da neće rasprodavati rezerve već će stisnuti banke kroz smanjenje njihove likvidnosti.

Nastavlja se sve po starom, tečaj raste a rezerve se smanjuju. Vjerojatno se nadaju da će nedavno dogovoreni spas EU (a ne Grčke) dovesti do smanjenja pritiska na naše obveznice i valutu. Ono što ne žele vidjeti jesu gubitci koji su nastali iz te akcije sa Grčkom, i iz tog razloga će strani investitori tražiti još višu premiju za držanje naših obveznica. Vlada nam je definitivno nastavila HDZ-ovu politiku stezanja remena, uz veću poreznu presiju i imaginarnu investicijsku politiku. To bi u prijevodu značilo pad BDP-a, niže porezne prihode, probleme sa rebalansom proračuna.

Hoće li netko odgovarati za gubitke ako na jesen tečaj otiđe na 7,65? ili 7,7?

Izvući ću samo dijelove originalne vijesti na Bloombergu, link je ovdje ako vas zanima u cijelosti:

"Since the end of 2008, the island’s banks have forgiven loans equivalent to 13 percent of gross domestic product, easing the debt burdens of more than a quarter of the population."

Islandske banke su od kraja 2008. godine otpisale kredite u vrijednosti 13% BDP-a, na taj način spašavajući jednu četvrtinu stanovništva od kreditnog ropstva. Primjerice, Grčki BDP se zbog mjera štednje za spas EU smanjio za otprilike isti iznos u posljednje dvije godine, bez da se pomoglo ijednom stanovniku Grčke.

"Fitch Ratings last week raised Iceland to investment grade, with a stable outlook, and said the island’s “unorthodox crisis policy response has succeeded."

Fitch je podigao vrijednost Irskog investicijskog rejtinga na investicijsku (non-junk) ocjenu jer su koristili neortodoksne metode. Odnosno, odradili su nešto što je zapravo pomoglo i samim time je nezamislivo:

"Iceland’s approach to dealing with the meltdown has put the needs of its population ahead of the markets at every turn. Once it became clear back in October 2008 that the island’s banks were beyond saving, the government stepped in, ring-fenced the domestic accounts, and left international creditors in the lurch. "

Islandski pristup recesiji je bio da se potrebe građana stave ispred potreba tržišta. Zaštitili su račune građana, i pustili da gubitke podnesu strani ulagači. Sram ih bilo. Čak su se i usudili dirati u osinje gnjezdo:

"Iceland’s special prosecutor has said it may indict as many as 90 people, while more than 200, including the former chief executives at the three biggest banks, face criminal charges."

Specijalno državno tužiteljstvo drži na ražnju skoro 300 ljudi povezanih za raspad bankarskog sistema, od koji je 200 pred optužbama koje bi ih odvele u zatvor.

I za kraj:

"Most polls now show Icelanders don’t want to join the European Union, where the debt crisis is in its third year."

Ispitivanja javnog mijenja na Islandu sa zadovoljstvom pokazuju da oni više ne žele biti dio EU, gdje je recesija nezaustavljiva dokle god su mjere štednje moderna ekonomska doktrina.

Islanđanima kapa dolje. Zatvorite granice da vam se ne naselimo sada mi Balkanci, u potrazi za novom državom koju možemo uništiti.

Evo jedne zanimljive brojke o kojoj treba razmisliti. (link na vijest)

U posljednje četiri godine svjetske centralne banke bile su "primorane" otkupljivati bezvrijedne obveznice od banaka, da bi spasile iste od urušavanja. Na isti način, svi ti razni predsjednici uprava banaka, investicijskih fondova i političari nisu morali odgovarati za svu štetu koju su nanijeli (zatvorom, mada bi ih osobno sve posložio na centar stadiona kao što to rade u Kini). Naravno bilo je par žrtvenih janjaca, ali prema ukupnom iznosu štete to je stvarno kao da su zgazili jednog jedinog mrava u mravinjaku.

Održavanje stabilnosti vrijednosti valute je jedna od osnovnih zadaća centralnih banaka. Iz tog razloga gore navedeni iznos novaca nije iskorišten za:

1) izgradnju 4.375 solarnih elektrana ukupnog kapaciteta 1.225 GW. Primjerice, Hrvatska ima ukupne kapacitete proizvodnje 4,06 GW. Znači, pričamo o proizvodnji električne energije iz obnovljivog izvora za 300 RH ili o cca 1,3 mlrd stanovnika na zemlji.

2) financiranje istraživanja i razvoja novih lijekova za sljedećih šest godina, na koje je u 2011. potrošeno (globalno) cca 1.100.000.000.000 USD.

3) podrazumijevajući trošak gradnje škole u SAD-u od 20.000 USD po učeniku, pričamo o financiranju najmanje 350 milijuna učeničkih mjesta u cijelom svijetu. Pretpostavljam da je ta brojka bliža 500 milijuna u državama sa nižim cijenama zemljišta i gradnje.

4) izgradnju 107.000 bolnica (po uzoru na trošak nove bolnice u Bjelovaru)

5) izgradnju novih 778 Hadron collidera, akceleratora sagrađenog blizu Ženeve (Švicarska) kojim se pomiču granice spoznaje u fizici

6) izgradnju 175 fuzijskih reaktora po uzoru na ITER, koji bi trebao predstavljati evoluciju u proizvodnji električne energije, pošto je plan dobiti 500 MW energije uz uloženih 50 MW

7) financiranje 11.667 novih teleskopa po uzoru na Kepler misiju, koja nam je do sada podarila spoznaju da postoji još barem 48 planeta sličnih našoj Zemlji u malom dijelu naše galaksije, dok smo do prije 17 godina mislili da je naša Zemlja izdvojen slučaj u cijelom svemiru. Ukupno je do sada pronađeno preko 2.000 planeta, što je okrenulo naopačke cijelu percepciju Svemira.

Ne, važnije je bilo sačuvati iluziju održivosti financijskog sustava, uz sustavno uništavanje budućnosti naše djece i unuka zbog upornog zanemarivanja činjenice da financijski sustav ulazi u neki oblik krize svakih 8 do 10 godina te da isti ne može ovako nastaviti funkcionirati u nedogled bez ičijeg preuzimanja odgovornosti.

Evo malo me zdravlje muči, ali pratim što se dešava. Pa par riječi o potvrđenom planu za spas Grčkog proračuna...

Znači, načelno je dogovoreno da se otpiše cca 53.5% duga, odnosno zamijene se te relativno kratkoročne obveznice za tridesetogodišnje. Što je zapravo otpis duga, jer će kroz 30 godina realna vrijednost novca biti manje od pola sadašnjeg, pa će vraćanje biti lakše. (Okvirno, sa inflacijom od samo 3% godišnje pričamo o 59% manjoj kupovnoj moći za 30 godina).

Ono što je najzanimljivije (barem meni) je to što na ovaj način uopće nije došlo do spašavanja Grčke. Par sati nakon objave novog dogovora izašla je matematika na internetu, i ispada da za svaki EUR koji Grčka dobije od EU, 81 cent ide bankama iz zone EU. Ostatak (impresivnih 19 centi) ostaje Grčkoj. Koje će opet morati koristiti kao zaštitu stranih banaka od eventualnih gubitaka.

To je ono bitno. Nije EU spasila Grčku. EU spašava (primjerice) Commerzbank, Deutsche bank i sve ostale EU banke (poglavito francuske). A bitno je bilo trošak spašavanja prebaciti na što više članica EU, pa će u tom spašavanju tuđih banaka morati sudjelovati recimo i Slovenci, Mađari, Slovaci... A to što su recimo Mađari pred bankrotom, Slovencima se spušta rejting nema veze. A o tome da i Talijani moraju ispljunuti puste milijarde, a nemaju za svoje dugove platiti, nema veze. Važno je da se stvori iluzija stabilnosti, da centralne banke i dalje zasipaju sistem jeftinim novcem, pa da burze mogu nastaviti rasti. Jer, banke su u tolikim problemima da im je potrebno osigurati stanje na tržištu koje im omogućava što veći povrat na kapital. Jer, što je veći kapital to je lakše progutati buduće gubitke (koji su tu, ali se za sada skrivaju). Uostalom, nije slučajno da strane banke posljednjih godina ostvaruju sve veće i veće prihode od trgovanja na Forexu. Ovakvi potezi su voda na mlin likvidnosti koja je potrebna održavanju tržišta deviza.

Ne vjerujete da će se ti gubitci ipak morati zabilježiti? Da nije tako, ne bi ECB prije nekoliko dana natjerala Grčku na zamjenu obveznica, čime se ECB zaštitila od bilo kakvog oblika otpisa dugovanja.

Sa 75 mlrd EUR kapitala u ECB-u, i 30 mlrd Grčkih obveznica jasno vam je kako bi otpis od 50% smanjio kapital ECB-a za 20%. I onda se netko čudi da će Grci morati mijenjati svoj USTAV da bi se osigurala maksimalna zaštita stranih banaka koje su u prvom redu davale kredite Grcima? Nije li smisao ustava nešto drugo? Zaštita građanskih prava?

A gdje su u toj priči ostali? Portugal? Irska? Talijani? Taj se problem isto mora riješiti. Ovo odgađanje problema je i dalje orijentirano samo osiguravanja stabilnosti financijskih tržišta, umjesto pokušaj rješavanja problema.

A da se može riješiti, može se. Island je nedavno vraćen u status "non-junk" obveznica. Je, odrađena je devalvacija, i to je ljude dovelo u problem kroz niži prosjek plata u odnosu na EU. Ali Vlada je retroaktivno promijenila sve valutne kredite u kredite u domaćoj valuti (islandska kruna) i time ih je zaštitila od prevelikog valutnog šoka. Sličnu stvar su odradili i Mađari sa kreditima u švicarskim francima (zvuči poznato?) i japanskim jenima (budite sretni da vam to nije poznato).

Promjena valutne klauzole jest veliki potez, ali vjerujte mi da se njih ne odrađuje zato što su za narod loši. Njih se ne odrađuje samo zato da bi se zaštitio kapital stranih banaka, koje su te koje su morale progutati gubitke na valutnim tečajevima u Irskoj i Mađarskoj. To što su te iste banke sustavno kreditirale izvoz iz svojih matičnih država u države banaka kćeri, i godinama zarađivale na tim kamatama nema veze.

Stvaranje kolonija na globalnoj razini, to je proces kroz koji sada prolazimo, i u koji mi sustavno ulazimo. Uštedite koliko možete, trebati će vam svaka marka kroz nekoliko godina. (Ne, nisam slučajno pogriješio u nazivu valute ;) )

Europska centralna banka (ECB) se već duže vrijeme bori sa tržištem, te kupnjom državnih obveznica Grčke, Portugala, Španjolske, Italije i (mislim) Irske pokušava stvoriti neku umjetnu cijenu. U tom procesu su do sada uspjeli ubaciti preko 200 mlrd EUR u te obveznice, i sada imaju problem. Naime, Grci su se odlučili retroaktivno ubaciti jednu "caku" koja se tiče njihovih obveznica: žele uvesti mogućnost da eventualni dogovor sa 75% imatelja obveznica zapravo znači da se odluka odnosi na SVE imatelje. Na taj način su se osigurali od mogućnosti da ih neki hedge fond ucjenjuje sa svojih relativno malih 1-2% obveznica, te da dogovorom sa 75% imatelja može krenuti u neke svoje ideje o restrukturiranju (načelno: otpis velikog dijela duga).

E sad, ECB sebi ne može dozvoliti gubitak na tim obveznicama koje su kupovali (radi se o otprilike 30 mlrd EUR Grčkih obveznica), to bi bila kao jedna velika pljuska svim tim birokratima. I zato su smislili rješenje: zamijeniti će sa Grcima svoje obveznice za NOVE obveznice, u kojima jasno stoji da te obveznice ne prate "pravilo 75%". To što Grčka danas ne bi mogla izdati nove obveznice ni da uz svaku priloži 10 mladih Grkinja (to što ih toliko nema na cijelom svijetu nema veze) to skoro nikog ne zanima. ECB sada spašava svoju glavu, i sve to pod krinkom da sakupljaju dovoljno veliki postotak obveznica da onemoguće Grčki "plan 75%".

Ovo je jako opasan presedan. Stvaranjem dvojnih državnih obveznica svaki privatni investitor se može zapitati zašto bi kupovao bilo koji europski dug, kada neće biti zaštićen kao i svi ostali investitori. A kod obveznica je sigurnost najvažnija.

Također, možete se kladiti da hedge fondovi već pišu tužbe protiv Grčke. Zašto ne bi i oni dobili te "zaštićene" obveznice?

Izrazito glup potez ECB-a je po meni namijenjen isključivo spašavanju fotelja onih koji su odlučivali o kupnji državnih obveznica PIGS država dovest će do još veće odbojnosti prema EU dugu, što će dodatno ubrzati recesijske pritiske.

A koliko je Jutarnji danas nagovijestio na naslovnici, naša Vlada je počela ružno gledati kolektivne ugovore. Prvi jači pritisci na smanjenje plaća na razini države počinju... Ovaj potez ECB-a samo ubrzava i te procese, jer se zaoštravaju uvjeti za one koji žele prodavati obveznice na tržištu. Jer, ne može HNB do smrti oslobađati novac bankama, da bi one kupovale državni dug. Taj iznos je točno određen, i polako se na ovaj način smanjuje.

Sretno svima.

Prema jučerašnjem Otvorenom na HRT-u optužen je Linić da se priprema otkaz cca 40.000 ljudi u javnom sektoru. S obzirom da Linić to nikada nije ni skrivao, brojka sama po sebi i nije toliko strašna. Čak bih rekao da je preniska. Ono na što sam htio skrenuti pozornost je nešto drugo.

Neka tih 40.000 ljudi ima neto plaću 3.500 kn mjesečno, odnosno 43.000 kn godišnje. To je 1,72 mlrd kuna manje u gospodarstvu ove godine. Od tih 1,72 mlrd kn 430 milijuna bi bio PDV (ako cijela plaća ide na troškove života, umjesto na kredite jer se na kamate ne obračunava PDV). Naravno, tih 1,72 mlrd kuna manje u opticaju će sigurno dovesti do novih otkaza u gospodarstvu, pošto su prihodi toliko manji.

Znači, možemo očekivati 430 mil kn niže prihode u proračun od manjeg PDV-a. Zatim, manji prihodi su i od poreza na dohodak, cca 200 milijuna kuna. O uplatama u zdravstveno i slično neću ni razmišljati.

Od tih 40.000 dio će ići na Zavod za zapošljavanje, pa će se povećati izdaci za nezaposlene koji su na Zavodu.

I to vam je taj "začarani krug", kada u pokušaju smanjenja deficita proračuna počnete smanjivati troškove, i iz toga proizlazi još niži prihod proračuna.

Jednom davno jedan dragi prijatelj mi je skrenuo pozornost na problem takvog načina razmišljanja. Najlakše je nekom dati otkaz, i zaboraviti da je taj netko ikad postojao.

Da pričamo o tome da su smislili sistem kako da gospodarstvo krene, pa onda koriste pozitivan zamah da smanje zaposlenost javnog sektora jer ti ljudi mogu pronaći posao onda problema ne bi bilo. Ovako će samo dalje zakomplicirati situaciju, smanjuju troškove proračuna istovremeno povećavajući poreze što nikako ne može dovesti do pozitivnog zamaha u gospodarstvu.

I onda se sjetim prognoze o rastu BDP-a od 0,8% za 2012. i dođe mi da se preselim na neki otok u Tihom oceanu...

Grci su prošlu godinu uspjeli završiti sa impresivnih -7% BDP-a u odnosu na godinu dana ranije. S obzirom na korake koje su obećali provoditi, a na kraju nisu smatram da je to još prilično dobar rezultat.

Ono što je zapravo bitno jest da se sada sjetite Milanovića i Linića, koji kažu da će smanjiti proračun za 3,4 mlrd kuna, ali i da će ostvariti porast BDP-a od 0,8%. Nema šanse da se ostvari rast dok smanjuješ proračun za cca 3%, budimo realni.

Čak se nadam da nas svjesno lažu, jer ako su toliko bedasti da u to vjeruju onda smo stvarno nastradali.

Uglavnom, očekivanja za 2012. godinu? Daljnja recesija, povećanje nezaposlenosti, dobra sezona jer je euro preko 7,6 kuna pa je malo jeftinije nego prošle godine.

Sretno svima.

LINK

(bez komentara)

"Ministar Grčić izjavio je jučer da 'rejtinzi padaju po inerciji', pa u slučaju pada hrvatskog rejtinga ne treba očekivati rast kamata na državne obveznice, dok poznati investitor Nenad Bakić, koji je u intervjuu za Radio 101 otkrio da ga vlast zove za neformalne savjete, tvrdi da je rejting precijenjen jer predstavlja gledanje unazad. " . tportal


Ove izjave kao da dolaze iz svijeta u kojem hodamo po zlatom popločanim ulicama i tražimo nekoga da nam pokloni mozak. S obzirom da je nama svejedno kupujemo li BBB- obveznice, ili AAA obveznice, definitivno nam treba mozak.

Jer, ako BBB- obveznice nose 6,66% (link) tko to lud kupuje AAA obveznice koje nose 1,96%!? (link)

Ako rejting nije važan onda bi svi fond manageri koji radije kupuju Njemačke obveznice trebali dobiti otkaz. Iz jednostavnog razloga što su propustili svojim poslodavcima i ulagačima ostvariti što je veću moguću dobit. (O tome koliko je inteligentno nekome dati otkaz jer je ostvario nedovoljan profit pisati ću jednom u budućnosti.)

Zanemarimo na trenutak da veliki dio investicijskih i mirovinskih fondova te osiguravajućih društava predstavljaju najveći dio kupaca državnih obveznica. Zanemarimo i to da velik dio njih imaju zakonima definirane minimalne kreditne rejtinge obveznica koje kupuju.

Njihova kupovna moć je zapravo toliko mala, da njih možemo zaobići. Recimo, samo američki osiguravatelji imaju portfelj veći od 3.000.000.000.000 USD. Zanemariva svota, zar ne?

Ono što ne možemo zanemariti je rizik. Rizik od neispunjavanja obaveza je velikoj većini vas itekako poznat. Kad ste dizali kredite za kupnju stanova i automobila, trebali ste priložiti svakakve papire, prikupiti jamce i sudužnike te se životno osigurati. Razlog tome je bio to što ste vi RIZIČNI. Nigdje ne piše da vam je posao zagarantiran. I zato se banka osigurala.

Kod država je situacija (kao) malo jednostavnija. Navika tržišta je da sve države svoje obveze ispunjavaju. Osim Rusije (bankrotirala 1998. godine), Ukrajine (1998. i 2000.), Argentine (2001.), Paragvaja (2003.), Urugvaja (2003.), Ekvadora (2008.), Venezuele (2004.), Indonezije (2000. i 2002.). Vodite računa da sam naveo samo veće države, i to za posljednjih 15tak godina. (Wikipedija nas ima na listi u razdoblju 1993. do 1996. godine.)

Sada vam je možda malo jasnije da države ipak odlaze u bankrot.

(Island i Irsku ne spominjem pošto je njima bankrotirao bankarski sustav, koji je u ponor odvukao cijelo gospodarstvo. To je ipak (malo) drugačije nego gore navedene države.)

Rejting odražava mišljenje kreditne agencije o kreditnoj sposobnosti izdavatelja obveznica. Ova rečenica je jako bitna, i govori dovoljno svakome, osim političarima. Ponekad ćete čuti da su agencije prespore u promjenama rejtinga. Kada bi se pitalo ljude koji žive od kupoprodaje na tržištima kapitala, rejtinzi bi se trebali mijenjati barem svaki radni dan. To vam je dovoljni pokazatelj da agencije svojom „usporenošću“ ipak rade dobro.

Sastavni dio utjecaja rejtinga je upravo kamatna stopa na obveznice države. Njemačkih 1,96% u odnosu na naših 6,66% ili Portugalskih 13,64% govore više od bilo kakvog rejtinga. Samo treba razmisliti o tome, i donijeti svoj zaključak.

Političari ne vole rejtinge iz jednostavnog razloga: uspoređujući razdoblja unazad nekoliko godina i danas, mišljenja su da im je najveći problem percepcija tržišta koje sada misli da oni neće moći ispuniti svoje obaveze.

Ono što oni ne razumiju jest to da je percepcija bila pogrešna, ali u onom razdoblju kad je rejting bio visok! Kad su izdavali obveznice kao na traci, nije ih tržište kupovalo jer je vjerovalo Sanaderu. Obveznice su se kupovale jer je novaca bilo doslovce na bacanje, banke su se raspametile u potrazi za zaradom i smanjile su svoje kriterije za procjenu rizika. Kad su došle sebi (i nakon nekoliko tisuća milijardi dolara upumpanih u sistem), objektivno su pogledale oko sebe i velik dio gospodarstva je ostao bez izvora financiranja.

U sličnoj situaciji je i Hrvatska. Tržište nas je objektivno pogledalo: imamo deficit u proračunu, deficit u odnosu uvoz-izvoz, i još nam na naplatu dolaze krediti iz prošlosti. Izrazito smo ovisni o raspoloženju tržišta da bi mogli izvršavati naše kreditne obaveze, i zbog nestabilnosti financijskog sustava danas (mogući gubitci na plasmanima Grčkoj, Portugalu, Irskoj, Italiji, Španjolskoj) stvoreno je nepovjerenje prema našoj kreditnoj sposobnosti. Otuda niži rejting i više kamatne stope na kredite.

I zato je taj prokleti kreditni rejting toliko važan. Neka vam smjer kretanja kreditnog rejtinga države u kojoj živite bude pokazatelj koliko slobodni možete biti sa vašim novcem. Dokle god nam rejting pada, nećete vidjeti niže kamate na vaše kredite.

"Najavio je i da će tečaj kune braniti pod svaku cijenu, neovisno o kratkoročnim kolateralnim žrtvama." - Jutarnji list

"U borbi da rejting Hrvatske ne sklizne na 'junk' razinu, a gospodarstvo u grčki scenarij, guverner Željko Rohatinski, ministar finacija Slavko Linić i najmoćniji bankari u državi- Franjo Luković (Zaba), Božo Prka (PBZ), Petar Radaković (Erste&Steiermärkische banka) i Zdenko Adrović (RBA), dogovorili su plan vrijedan oko 1,7 milijardi eura, prenosi Poslovni dnevnik.
...
Najveći dio tog novca od oko milijardu eura država će potražiti na stranim tržištima, dok će se kod domaćih bankara zadužiti za preostalih 700 milijuna eura. Za to je nužna pomoć monetarne politike pa će HNB bankama smanjiti minimalno potrebna devizna potraživanja i time osloboditi novac nužan za financiranje države." - Bankamagazine

Nastavak priče o umjetnom spašavanju Hrvatske. HNB je ovim potezom povećao rizik poslovanja hrvatskih banaka, jer i sam tekst gore kaže da se ovo sve radi da se naš kreditni rejting ne bi spustio na junk status.

Po toj logici HNB si sada naše devizne rezerve trebao zamijeniti za recimo dvogodišnje obveznice Grčke. Prinos od 188% u odnosu na sadašnju cijenu je očito rezultat pogrešne percepcije tržišta, kad se i EU bori za spas te države. Ili recimo portugalske obveznice, sa prinosom od 16,3%. I oni se bore za spas.

Čak bih se usudio reći da su njihove obveznice sigurnije od naših, jer iza njih stoji cijela EU (koja se eventualno može povući) dok iza nas stoje samo porezi na nas građane.

Najgore u cijeloj priči je meni onaj dio gdje se ta borba sa vjetrenjačama prezentira kao nešto super pozitivno, pa građani tome nasjednu i krenu dizati kredite i kupovati stanove. Umjesto da se iskreno kaže "Problem je, tražimo dugoročno rješenje ali bez velikih rezova ćemo teško uspjeti", građanima se ne daje do znanja da je vrijeme za štednju a ne za dodatne troškove, čime osuđuju na dužničko ropstvo dodatnih nekoliko tisuća ljudi.

Ljudi, NIJE VRIJEME za dizanje kredita. Stisnite se s onime što imate, štedite i pripremajte se za vremena koja dolaze. Već sada ima stanova koji se prodaju ispod 3.000 kn/m2, i bit će ih sve više na žalost. Podizanje PDV-a, rast tečaja i cijena, smanjenje proračuna... Sve su to faktori koji će dodatno odgoditi bilo kakav porast BDP-a, što u konačnici za nas obične ljude znači sve manje posla i prilika za dodatnu zaradu.

Ne budite ovce, pogledajte kako teče život oko vas i mislite svojom glavom. Ni od ovih novih na vlasti neće biti ništa novo tako da se definitivno morate okrenuti sebi.

“Although the stated intention of political leaders and economic policy makers is to stabilize the system by inhibiting fluctuations, the result tends to be the opposite. These artificially constrained systems become prone to “Black Swans” – that is, they become extremely vulnerable to large-scale events that lie far from the statistical norm and were largely unpredictable to a given set of observers.” - Nassim Taleb, autor "The Black Swan"

Birokracijo i HNB, mogu shvatiti kada se ignorira ono što ja napišem (toliki egomanijak nisam).

Ali valjda ćete poslušati Taleba?? Čovjek već dva desetljeća objašnjava do čega dovodi vaše petljanje, priznat je na globalnoj sceni...

Pustite nas više na miru da radimo - snaći ćemo se. Pustite kunu da vam pokaže koliko loše VI radite, pa se onda prilagodite novonastaloj situaciji.

Jeftinije će nam biti popravljati vaše pogreške kad bi se tako ponašali. Da je bilo pameti u HNB-u danas bi rezerve bile u milijardama CHF, pa bi iste bile više za 30% u odnosu na 2009. Da je bilo pameti u HNB-u barem 30% rezervi bi bilo u robi, kao što je zlato. Ali nije bilo pameti.

Pa će nas sve zajedno to koštati puno više nego što itko od vas može zamisliti.

Nakon dvije intervencije u vrijednosti cca 3 mlrd kuna, te nakon jednog podizanja stope obvezne pričuve na 15% čime je povućeno još 3,1 mlrd kuna možemo zaključiti da je HNB odlučio stati na kraj bezobraznom rastu tečaja EUR/HRK koji je u danima prije podizanja intervencija počeo polako nagrizati granicu od 7,59 kuna za jedan euro.

Da skratim, koji je međubankarski tečaj nakon prodaje 400 mil EUR i smanjenja likvidnosti banaka za 3,1 mlrd kuna?



Još jednom ponavljam: prestanite rasprodavati te naše male devizne rezerve. Povećanje obveznih pričuva će biti opravdanje bankama da podignu kamate na kredite, uz ostavljanje bezobrazno niskih kamata na štednju. Polagano klizanje vrijednosti kune je JEDINI način da u ovoj globalnoj makroekonomskoj situaciji osiguramo sebi koliko-toliko olakšamo izlazak iz recesije. Najave smanjenja proračuna ubrzati će smanjenje BDP-a, u takvoj situaciji ne možemo očekivati izravnanje prihodovne i rashodovne strane proračuna (manji proračun - manji porezni prihodi). Island i Srbija odradili su pad tečaja, i nisu obrisane sa lica zemlje!