< | listopad, 2012 | > | ||||
P | U | S | Č | P | S | N |
1 | 2 | 3 | 4 | 5 | 6 | 7 |
8 | 9 | 10 | 11 | 12 | 13 | 14 |
15 | 16 | 17 | 18 | 19 | 20 | 21 |
22 | 23 | 24 | 25 | 26 | 27 | 28 |
29 | 30 | 31 |
Hrvatska metropola obiluje brojnim znamenitostima, spomenicima i lokacijama koje nam danas „pričaju“ svoje priče o događajima i činjenicama koje su se zbivale tijekom povijesti. Bez obzira na njihovu brojnost, uvijek su vrlo dobro posjećeni. Jedna takva lokacija koju će vam zasigurno preporučiti i hotel u Zagrebu u kojem odsjednete, dobro su poznata Kamenita vrata. Smještena na Gradecu, koji je 1242. godine proglašen slobodnim kraljevskim gradom, nazivaju se jednim od najbolje očuvanih spomenika starog Zagreba Neki podaci govore da su izgrađena 1429. godine, no vjeruje se da je to bilo znatno ranije, već negdje 1266. jer su se nakon proglašenja slobodnim, stanovnici Gradeca obvezali sagraditi utvrdu i zaštitne zidine oko grada. Bila su sastavni dio obrambenog sustava kojeg je činilo ukupno šest vratiju, Mesnička na zapadu, Nova, a kasnije Opatička na sjeveru te Kamenita na istoku koje su bile većih dimenzija i oblika četverokutnih kula ispod kojih se ulazilo u grad. Manja su bila Poljska, kod kule Lotrščak na jugu, Surove dverce na istoku i mala Mesnička na zapadu. Kroz njih su mogli proći samo pješaci. Od svih navedenih, sačuvana su samo Kamenita, koja su danas znana i kao zavjetna kapelica. Poznato zagrebačko svetište Naime, 1731. godine na Gornjem se gradu dogodio veliki požar u kojem je neobjašnjivo sačuvana slika Majke Božje sa žezlom i Isusom u ruci. Ona je stajala iznad gradskih vrata, a unatoč velikoj vatri, čudom je pronađena neoštećena. Te iste godine postavljena je u barokni oltar uz kovanu ogradu koja se nalazi u prolazu i od tada postaje poznato zagrebačko svetište na kojem vjernici polažu svoje zavjete, pronalaze utjehu i mole se. Pale svijeće i ostavljaju zahvalnice za dobivenu pomoć i uslišane molitve. Prozvana je Majkom Božjom od Kamenitih vrata, a 31. svibnja 1991. godine, zagrebački nadbiskup Franjo Kuharić proglašava je zaštitnicom grada, pa je taj datum zabilježen kao Dan Zagreba. Blizu je Palace hotel u Zagrebu Oblika pravokutne kule s kolnim prolazom, danas je mjesto posjete brojnih turista i sastavni dio turističkih obilazaka. U svim brošurama i vodičima izdvojena je kao znamenitost koju se mora posjetiti, pa ga tako preporuča i Palace hotel u Zagrebu. S obzirom da je smješten tek desetak minuta laganog hoda od Kamenitih vratiju, svoje goste rado upućuje na posjet simbolu grada koji je tijekom povijesti bio glavna prometnica i ulaz u grad. O njegovom značaju govori i zanimljivost da su za vrijeme kuge koja je izbila 1647. godine sva gradska vrata morala biti zatvorena, izuzev ovih. Danas se osim Majke Božje koja je u natkrivenom prolazu ograđena kovanom rešetkom što se smatra najljepšim primjerom barokne kovačke umjetnosti u sjevernoj Hrvatskoj, ovdje nalaze i ostaci tipičnog srednjovjekovnog dućana, izloga i vrata kroz koja se ulazilo, a postavljena su i prigodna mjesta za paljenje svijeća i male drvene klupice na kojima možete zastati, sjesti i pomoliti se. Na zapadnom pročelju nalazi se kip Dore Krupićeve, kćeri zlatara koji su živjeli u Kamenitoj ulici i o kojima je August Šenoa pisao u svom romanu Zlatarevo zlato. Povijesni i vjerski duh kojim odiše, glavni su motiv za obilazak ovog spomenika i ako posjetite hrvatsku metropolu i Palace hotel u Zagrebu odvojite malo vremena i upoznajte se s ovim drevnim, starim i kulturno bogatim dijelom Zagreba. |