15. REDOVNA SKUPŠTINA HMS-a
8.2.2009. u 10:00 h
Jastrebarsko, Princess centar
Dnevni red u proslom postu.
IZMJENE PRAVILNIKA HMS-a
Sudački odbor HMS-a predložio je izmjene pravilnika koje je g. Alen Šćuric nomotehnički priredio i involvirao u pravilnike. Istovremeno je iskorištena prilika da se pravilnici lektoriraju. Također se unesene izmjene koje su vremenom nastale, a po kojima su pravilnici bili bitno zastarjeli (postojeći pravilnici stari su preko 10 godina). Svakako se ne trebate plašiti jer ničeg bitno novog nema, samo su neke stvari temeljitije obrađene, bolje definirane i konačno stavljene u pravilnik iako su bile nepisano prvilo struke. Jedina ozbiljna izmjena je uvođenje 7. stupnja tehniciranja sa štapom no isto će bitno pomoći kako sucima (sada je jednak sustav distanciranja kao i kod tehničkog i umjetničkog dojma) , tako i natjecateljima.
No, najbitniji posao je da se koncepcija pravilnika iz korijena izmjenila. Tako su pravilnici dobili novu svrhu koja će bitno olakšati snalaženje u njima, te primjernu pravila u prvom redu za natjecatelje i koreografe.
Natjecateljski pravilnik
- prije: sva pravila koja su se odnosila isključivo na natjecatelje bez ocjenjivanja
- sada: sva pravila koja se odnose na natjecatelje uključjući i ocjenjivanje uz objedinjavanje i pravila iz sudačkog pravilnika – ovo će biti bitno jednostavnije za natjecatelje jer sada imaju potrebne informacije na jednom mjestu (do sada su za pojedine stvari morali paralelno isčitavati oba pravilnika)
Sudački pravilnik
- prije: sva pravila ocjenjivanja i pravila koja su se odnosila isključivo na suce
- sada: sva pravila suđenja koja ne utječu na koreografiranje, tj. koja neovisno o primjeni neće promjeniti koreografski stav o koreografiji (npr. pravila o visini sudačke tribine)
Kodeks sudaca i delegata
- prijed: sva pravila vezana uz postanak sudaca i delegata, predradnje natjecanju i načela
- sada: predradnje natjecanju prebačene su u sudački pravilnik, kao i neke druge odredbe koje nisu načelne prirode
Ovaj posao je izuzetno opsežan i administracija HMS-a je utrošila 132 radna sata na isto. Stoga Vas molimo da ozbiljno pročitate nove pravilnike, te nam pošaljete bilo kakve možebitne izmjene.
Naglašavam da smo radi lakšeg snalaženja sve izmjene napisali drugim fontom i nakošenim slovima u originalnim dokumentima koje smo poslali poštom. Na blogu isto nije vidljivo, kao ni tablice, te uvuceni stavci clanaka, jer blog ne podrzava drugacije fontove i tablicne prikaze. Stoga smo ove izmjene na blogu istakli plavom bojom. Izmjene koje su predmet lektoriranja i izmjenjenih naziva (npr. umjesto koreografirani program sada se koristi statična koreografija) nismo pisali u italik fontu.
Alen Scuric
izvrsni direktorom HMS-a
Novi prijedlozi pravilnika:
Skupština Hrvatskog mažoret saveza, na temelju članka 24. stavak 1. točka 1. Statuta Hrvatskog mažoret saveza donijela je na svojoj 15. redovnoj Skupštini izmjenjeni i pročišćeni
NATJECATELJSKI PRAVILNIK
HMS - HRVATSKOG MAŽORET SAVEZA
I. OSNOVNE ODREDBE
Članak 1.
Natjecateljski pravilnik Hrvatskog mažoret saveza (u daljem tekstu: Natjecateljski pravilnik), propisuje vrste, način i tijek, te uvjete natjecanja, kao i način ocjenjivanja na natjecanjima u Republici Hrvatskoj, koja organiziraju članice Hrvatskog mažoret saveza (u daljem tekstu: Saveza), sam HMS ili treća osoba u ime gore navedenih.
Natjecateljski pravilnik uređuje i međusobne odnose natjecatelja, sudaca, Natjecateljskog odbora, mažoret-sastava / timova mažoretkinja (u daljnjem tekstu: mažoret-sastava) na natjecanjima i nadležnih organa HMS-a.
Članak 2.
Skupština Saveza i Upravni odbor, prema ovlaštenju, u skladu sa Statutom, mogu imenovati Natjecateljski odbor.
Natjecateljski odbor:
- vodi brigu da se natjecanja odvijaju po važećim pravilima Saveza;
- priprema kalendare natjecanja;
- vodi evidenciju o natjecanjima, rezultatima natjecanja i njihovom napredovanju;
- predlaže Upravnom odboru pojedine mažoret-timove na međunarodna natjecanja, a u skladu sa postignutim rezultatima istih na državnim natjecanjima iz ovog Natjecateljskog pravilnika ranga za koji se međunarodno natjecanje odvija;
- predlaže Upravnom odboru izmjene i dopune Natjecateljskog pravilnika;
- obavlja druge zadatke u skladu sa Natjecateljskim pravilnikom.
Ukoliko Natjecateljski odbor nije imenovan njegovu funkciju obnaša Upravni odbor.
Članak 3.
Suce i delegate HMS-a određuje HMS prema svojim pravilima. Suci i delegati Saveza moraju imati položen ispit znanja opisan u Kodeksu sudaca i delegata.
Suci imaju ulogu ocjenjivati pojedine sastave prema pravilima i odredbama Natjecateljskog pravilnika, te prema dobrim pravilima struke, a u skladu sa važećim pravnim propisima u Republici Hrvatskoj, Kodeksom sudaca i delegata, te Sudačkim pravilnikom HMS-a.
Delegat HMS-a ima ulogu pratiti regularnost natjecanja, te poštivanje Natjecateljskog pravilnika, Statuta i ostalih akata HMS-a prilikom natjecanja, ili pak u slučaju neregularnih natjecanja na okupljanjima mažoretkinja koja nemaju natjecateljski karakter (smotre, festivali, igre i sl.). Delegat HMS-a osim ovlasti i obveza iz Natjecateljskog i drugih pravilnika, ima pravo prekinuti svako natjecanje ili nenatjecanje iz članka 11. ovog pravilnika i zabraniti članovima Saveza prethodno ili dalje participiranje u istom. Delegat Saveza je na natjecanju, po položaju viši od sudaca.
II. VRSTE I ORGANIZACIJA NATJECANJA
Članak 4.
U Republici Hrvatskoj mogu se organizirati slijedeća natjecanja:
- međunarodna natjecanja;
- državna natjecanja;
- regionalna i lokalna natjecanja;
Međunarodna natjecanja su natjecanja u Republici Hrvatskoj na kojima sudjeluje jedan ili više mažoret-sastava iz inozemstva uz aktivno ili pasivno prisustvo mažoret-sastava iz Republike Hrvatske, te identična takva natjecanja koja se održavaju u inozemstvu uz participiranje mažoret-sastava iz Republike Hrvatske.
Državna natjecanja su natjecanja na razini cjelokupne Republike Hrvatske i mogu biti:
- Prvenstvo Republike Hrvatske;
- mažoret-kup;
- ostala natjecanja mažoretkinja (turniri isl.).
Članak 5.
Prvenstvo Republike Hrvatske službeno je i najviše državno natjecanje za titulu Prvaka Republike Hrvatske.
Prvenstvo Republike Hrvatske organizira se jednom godišnje. Mažoret-sastav pobjednik Prvenstva Republike Hrvatske ujedno je i Prvak Repulike Hrvatske za tu godinu. Republiku Hrvatsku na kompetentnim međunarodnim natjecanjima predstavlja najbolje rangiran/i mažoret-tim/ovi na adekvatnom natjecanju u Republici Hrvatskoj.
Članak 6.
Mažoret-kup kupsko je natjecanje koje se sastoji od najmanje tri kupska natjecanja koja su ravnomjerno raspoređena kroz kalendarsku godinu. Titulu pobjednika kupa Republike Hrvatske i prelazni pehar mažoret-sastav dobija aritmetičkom sredinom rang-mjesta zavrijeđenih na susretima verificiranim kao natjecanja za mažoret-kup, a koji pehar, u slučaju pobjede na svim natjecanjima kupa u toj godini, ostaje u njegovom trajnom vlasništvu. Da bi jedno natjecanje bilo kup-natjecanje mora ga verificirati Skupština Saveza, a na prijedlog Natjecateljskog odbora.
Ostala natjecanja mažoretkinja (turniri i sl.) sva su natjecanja na razini Republike Hrvatske koja se ne mogu svrstati u niti jedno od natjecanja iz članka 5. i članka 6. stavak 1. ovog pravilnika.
U Republici Hrvatskoj nisu dozvoljena “otvorena” prvenstva, tj. natjecanja na kojima se pozivaju natjecatelji iz drugih država, a u slučaju regionalnih ili županijskih prvenstava iz drugih regija ili županija. Otvorena međunarodna natjecanja najstrože se zabranjuju, a jedini oblik međunarodnih natjecanja je reguliran člankom 4. stavkom 2. ovog pravilnika i u kompetenciji je Saveza.
Članak 7.
Regionalna natjecanja imaju identična pravila kao i državna natjecanja (pozivanje, ocjenivanje, suđenje, natjecateljska pravila), osim što se organiziraju na razini više županija. Prilikom prijave regionalnog natjecanja organizator mora točno navesti županije koje se na natjecanju natječu, uz pravilo da županije moraju međusobno graničiti. Regionalno natjecanje ne smije obuhvaćati više od 9 županija.
Lokalna natjecanja organiziraju se prema pravilima za regionalna natjecanja iz stavka 1. ovoga članka, i to na razini jedne ili dijela jedne županije u Republici Hrvatskoj. Prilikom prijave lokalnog natjecanja organizator mora precizno odrediti koje područje županije obuhvaća natjecanje.
Članak 8.
Izvedbu svakog natjecanja mažoretkinja mora odobriti nadležan organ HMS-a na način uređen ovim pravilnikom.
Organizator je u potpunosti moralno i materijalno odgovoran za izvedbu natjecanja.
Članak 9.
Organizacija međunarodnih natjecanja i Prvenstva Republike Hrvatske u nadležnosti je HMS-a. Operativnu izvedbu takvih natjecanja HMS može povjeriti zainteresiranom mažoret-sastavu ili nekom drugom organizatoru uz podršku jednog mažoret-sastava (suorganizator). Suorganizatoru HMS vrši konstantnu kontrolu i daje detaljne naputke kojih se suorganizator mora pridržavati, uz mogućnost oduzimanja operativne izvedbe. Sve strukovne radnje (suci, pravila, raspis, pozivi, korespondencija...) u nadležnosti su HMS-a.
Međunarodna natjecanja u pravilu se odvijaju prema ovom pravilniku, pri čemu se usuglašavaju i sa pravilima međunarodnih asocijacija ili ine organizacije. Pravilnik međunarodne asocijacije na međunarodnim natjecanjima ima prednost nad pravilnicima HMS-a, a ako su pravila ovih pravilnika u kontradikciji upotrebljavaju se pravila međunarodne asocijacije, osim ako HMS-ovim pravilnicima nije drugačije navedeno.
Članak 10.
Organizacija natjecanja koja nisu navedena u članku 9. Natjecateljskog pravilnika u nadležnosti je HMS-a, jedne od članica Saveza (mažoret-sastav) ili nestrukovne organizacije, ako to HMS odobri. Operativna izvedba takvih natjecanja u nadležnosti je organizatora, a sve ostalo (suci, pravila, raspis, pozivi, korespodencija...) izvodi se prema ovom pravilniku.
Nestrukovna organizacija može biti organizator natjecanja iz stavka 1. ovog članka kao i iz članka 9. ovog pravilnika, samo i isključivo prema verificiranoj licenci HMS-a, uz isključivo poštivanje svih pravila HMS-a, a posebno Statuta i Natjecateljskog pravilnika. U protivnom slučaju članice HMS-a (mažoret-sastavi), pod prijetnjom sankcija, pa i isključenja, ne smiju participirati u natjecanjima. Skupština HMS-a, Upravni odbor, Natjecateljski odbor, Nadzorno-stegovni odbor, Sudački odbor ili pak delegat Saveza odlučuju da li nestrukovna organizacija poštuje ili ne poštuje navedena pravila, te može uskratiti pravo organizacije natjecanja prije, za vrijeme ili poništiti natjecanje nakon samog natjecanja.
Članak 11.
Mažoret-sastav ili neka nestrukovna organizacija mogu organizirati nastupe koji nemaju natjecateljski karakter, s namjerom prikazivanja svoje djelatnosti, populariziranja mažoretkinja, i/ili stjecanja financijskih sredstava za svoje djelatnosti. Nastup iz ovog članka smatra se takvim ako objedinjuje 5 ili više mažoret-sastava. Organizator nastupa i mažoret-sastav koji sudjeluje u takvom nastupu, ili je na njega pozvan, mora, što je hitnije moguće, obavjestiti HMS o istome. Ukoliko organizator ili mažoret-sastav ne postupi na ovaj način smatrat će se kao da je organizirao i/ili sudjelovao na neregularnom natjecanju, te će se protiv njega pokrenuti stegovni postupak, uključujući i sankciju isključenja iz HMS-a.
Bez obzira što karakter takvog nastupa nije natjecateljski istome mora prisustvovati povjerenik HMS-a (delegat ili sudac HMS-a, član Upravnog ili Nadzorno-stegovnog odbora Saveza, tajnica ili direktor HMS-a ili član nekog drugog odbora ili tijela), i to na trošak organizatora. Organizator pokriva trošak prijevoza i to do najviše 100 km u jednom smjeru za kartu vlakom drugog razreda.
Ukoliko povjerenik primjeti da je nastup u suprotnosti sa ovim Pravilnikom, posebno ako nastup ima bilo kakav natjecateljski ili ocjenjivački karakter (za najljepšu izvedbu, najsimpatičniju koreografiju, najskladniji nastup, najbolju izvedbu isl.), nastup mora osporiti, a mažoret-sastavima mora zabraniti daljnje sudjelovanje.
Članak 12.
Natjecanje je regularno ako u njemu sudjeluje najmanje 5 mažoret sastava na seniorskom natjecanju mažoret-kupa ili Prvenstva Republike Hrvatske, te 3 mažoret-sastava u ostalim natjecanjima mažoretkinja. Mažoret-sastavi koji sudjeluju u natjecanjima moraju biti članovi Saveza i moraju zadovoljavati klasifikacijska i ostala pravila ovog pravilnika.
III. FORMALNOSTI ORGANIZACIJE NATJECANJA
Članak 13.
HMS organizira:
- regionalna i županijska (lokalna) prvenstva između 1. prosinca i 15. travnja
- državno prvenstvo između 15. travnja i 15. srpnja
- sudjelovanje hrvatskih sastava na Europskom prvenstvu
HMS raspisuje natjecanje najmanje 30 dana prije samog natjecanja.
Članak 14.
Timovi mažoretkinja dužni su svoje kandidature za izvedbu natjecanja u idućoj kalendarskoj godini dostaviti Natjecateljskom odboru najkasnije do Skupštine HMS-a ili do 15. veljače tekuće godine.
Timovi mažoretkinja mogu naknadno istaknuti svoju kandidaturu, ali samo na slobodne termine.
Članak 15.
Ukoliko niti jedan mažoret-sastav ne dostavi kandidaturu do 15. veljače tekuće godine za organiziranje Prvenstva Republike Hrvatske tada se kao organizator pojavljuje HMS na čelu sa Upravnim odborom.
U tom slučaju Upravni odbor HMS-a može naplatiti dodatne kotizacije za natjecanje.
Članak 16.
Na svim natjecanjima svi mažoret-sastavi su obvezni prije početka natjecanja uplatiti startninu HMS-u. Prikupljena startnina upotrebljava se za djelovanje HMS-a, prvenstveno za organizaciju natjecanja, školovanje sudaca, koreografa, trenera i sl. Visina startnine iznosi posto od godišnje članarine:
formacija par solo
Prvenstvo i mažoret kup RH 60% 30% 15%
regionalno natjecanje 30% 15% 8%
lokalno natjecanje 15% 8% 4%
Mažoret-sastav koji nije uplatio startninu ili dospjelu članarinu nema pravo sudjelovanja na natjecanju.
Organizatori natjecanja dužni su predati prikupljenu startninu.
Delegat HMS-a dužan je organizatoru predočiti punomoć kojom dokazuje svoju funkciju delegata. Punomoć izdaje administracija HMS-a za svako natjecanje pojedinačno.
Članak 17.
HMS može propisati akontaciju koja je garancija za dolazak sastava na prvenstvo, a koja se zadržava ukoliko se sastav ne pojavi na natjecanju, neovisno o razlogu nepojavljivanja. Ukoliko se sastav pojavi na natjecanju iz akontacije se naplaćuju startnine, a preostali iznos se prebacuje na članarine HMS-u.
Skupština HMS-a određuje visinu startnina, kotizacija i akontacija za natjecanja u Republici Hrvatskoj.
Članak 18.
Suorganizator natjecanja dužan je uplatiti sve troškove natjecanja koji su navedeni u Elaboratu organizacije prvenstva.
HMS potpisuje ugovor sa surganizatorom natjecanja kojim se on obvezuje na odredbe stavka 1. ovog članka.
Članak 19.
Raspis natjecanja šalje se na propisanom obrascu, a mora sadržavati najmanje slijedeće podatke:
- naziv i sjedište organizatora
- vrstu i naziv natjecanja
- datum i mjesto održavanja natjecanja
- rok i adresu za prijavu
- visinu akontacije, te rok i način uplate akontacije
Po isteku roka iz raspisa natjecanja HMS mora poslati kvalifikacijsku listu svim sudionicima koja mora sadržavati najmanje slijedeće podatke:
- vrsta i naziv natjecanja
- datum i mjesto održavanja natjecanja
- krajnje vrijeme za dolazak na akreditiranje
- vrijeme službenih treninga
- definiranje geografskog obujma za natjecanja manja od državnog
- imena i prezimena sudaca i delegata
- visinu startnine i kotizacije
- popis natjecatelja prema kategorijama
IV. ORGANIZATOR NATJECANJA I DELEGAT
Članak 20.
Organizator natjecanja dužan je:
- osigurati sredstva za pokrivanje troškova sudaca i delegata HMS-a (putni troškovi, troškovi smještaja i prehrane, novčana naknada sucima...);
- osigurati svlačionice za suce i natjecatelje;
- osigurati prostore dovoljne dužine i širine za izvođenje natjecanja, a u skladu sa ovim pravilnikom i drugim aktima HMS-a;
- pripremiti pehare, priznanja i nagrade za natjecatelje, primjereno nivou natjecanja;
- javno objaviti startnu listu;
- javno razglasiti službene rezultate natjecanja;
- delegatu HMS-a predati novac prikupljen od startnine mažoret-timova;
- osigurati uvjete iz Natjecateljskog pravilnika;
- osigurati sve ostale neophodne uvjete za neometan tijek natjecanja (policija, osiguranje, razglas, pozornica isl.).
Organizator mora u potpunosti poštivati Elaborat organizacije prvenstva kao temeljni dokument organizacije bilo kojeg natjecanja mažoretkinja u Republici Hrvatskoj.
Članak 21.
Delegat saveza odgovara za neometan tijek natjecanja u skladu sa ovim pravilnikom (članak 3.), a naročito za:
- točnu evidenciju mažoret-timova koji nastupaju;
- kontrolu valjanosti registracije mažoret-timova registriranih pri HMS-u;
- prikupljenu startninu;
- pravovremenu javnu objavu rezultata;
- pravilan tijek natjecanja i poštivanje Natjecateljskog pravilnika i drugih akata HMS-a;
- pravilno izračunavanje rezultata;
- podjelu diploma, priznanja, pehara i ostalih nagrada;
- javno objavljivanje ocjena i rezultata po završenom natjecanju.
Delagat Saveza ima pravo uskratiti jednom ili više mažoret-sastava, ili pak svim mažoret-sastavima sudjelovanje u natjecanju ukoliko se organizator, natjecatelj, suci ili treća osoba ne pridržavaju Natjecateljskog pravilnika ili drugih akata Saveza, ili pozitivnih pravnih propisa Republike Hrvatske.
Delegat Saveza zaprima žalbe i primjedbe na rezultate natjecanja i dostavlja ih Natjecateljskom odboru i/ili upućuje na postupak ulaganja prigovora na rezultate natjecanja.
V. KLASIFIKACIJSKA PRAVILA
Članak 22.
Državnom prvenstvu prethodi regionalno prvenstvo. Regionalna prvenstva kvalifikacijska su natjecanja za Državno prvenstvo.
U Republici Hrvatskoj regionalna prvenstva održavaju se u pet regija:
- Istočna Hrvatska kojoj pripadaju županije: Brodsko-posavska, Osječko-baranjska, Požeško-slavonska, Virovitičko-podravska i Vukovarsko-srijemska;
- Sjeverna Hrvatska kojoj pripadaju županije: Koprivničko-križevačka, Krapinsko-zagorska, Međimurska i Varaždinska;
- Središnja Hrvatska kojoj pripadaju županije: Bjelovarsko-bilogorska, Grad Zagreb, Sisačko-moslavačka i Zagrebačka;
- Zapadna Hrvatska kojoj pripadaju županije: Istarska, Karlovačka, Ličko-senjska, Primorsko-goranska;
- Južna Hrvatska kojoj pripadaju županije: Dubrovačko-neretvanska, Splitsko-dalmatinska, Šibensko-kninska i Zadarska.
Članak 23.
Mažoret-sastav ili neformacija koji ne sudjeluju na regionalnom prvenstvu matične regije za tekuću godinu ne može sudjelovati na Državnom prvenstvu.
Ukoliko se mažoret-sastav ili neformacija prijavio za regionalno prvenstvo na propisanom obrascu, a ono nije održano isti može sudjelovati na Državnom prvenstvu no uz 100% uvećanu cijenu startnine, te bez prava besplatnog smještaja, besplatne prehrane i drugih privilegija koje ostvaruju sastavi koji su na regionalnom prvenstvu sudjelovali.
HMS može postaviti i druge kriterije i motivacije za mažoret-sastave koji su sudjelovali na regionalnom prvenstvu.
Članak 24.
Regionalno prvenstvo može imati sustav potpune kvalifikacije za Državno prvenstvo, no savez o ključu za kvalifikaciju, kao i o kvalifikacijskim kvotama mora donijeti posebna pravila ili Pravilnik.
Istovremeno sa regionalnim natjecanjem organizator može organizirati i jedno ili više županijskih i/ili lokalnih prvenstava.
VI. FORMACIJSKA PRAVILA
Članak 25.
Sastavi koji se natječu moraju prijaviti formaciju od najmanje 9 do najviše 25 mažoretkinja. Jedna od mažoretkinja mora obnašati funkciju predvodnice.
Mažoret-sastavi se mogu natjecati u slijedećim dobnim razredima:
- kadetski sastavi - od 8 do 10 godina;
- juniorski sastavi - od 11 do 13 godina
- seniorski sastavi - od 14 do 25 godina;
- veteranski sastavi - starije od 26 godina.
Iznimno se dopušta da sastav broji 40% djevojaka iz susjednog dobnog razreda.
Svaka pojedinačna mažoretkinja tijekom kalendarske godine ima onoliko godina koliko je imala dana 1. siječnja te godine u 00:01 sat, neovisno o tome je li naknadno prema datumu rođenja morala promijeniti dobni razred. Stanje 1. siječnja vrijedi do 31. prosinca tekuće godine, a u slučaju kvalifikacijskog regionalnog i pripadajućih lokalnih prvenstava, i to samo za ta natjecanja, vrijedi još i do 30 dana prije organizacije Državnog prvenstva iduće godine.
Oduzet će se 1,5 boda za svaku mažoretkinju koja istovremeno pleše u više od jednog dobnog razreda. U ovom slučaju kaznit će se sastav starijeg dobnog razreda. Mažoret-timovi će prilikom registracije natjecatelja morati predati ispunjene liste na kojima će morati posebno i jasno naglasiti koje djevojke plešu u više formacija. Timovi koji neće ispuniti rubrike obrazaca u kojima se traži ovaj podatak ili će isti namjerno ili nenamjerno prekriti biti će kažnjeni novčanom kaznom od 1.500,00 kn. U slučaju ponavljanja ovog prekršaja delegat će pokrenuti nadzorno-stegovni postupak protiv mažoret-tima.
Članak 26.
Zabranjena je dvojna registracija, tj. zabranjeno je da jedna mažoretkinja istovremeno pleše u dva ili više tima.
Dozvoljena je preregistracija mažoretkinja, no takva mažoretkinja tada više ne može plesati u prethodnom klubu nego samo i isljučivo u novom klubu. Preregistracija nije moguća od prvog dana Državnog prvenstva do posljednjeg dana Europskog prvenstva. Sastavi koji bi namjerno prekrišili pravila iz ovog stavka biti ce kažnjeni novčanom kaznom od 2.500,00 kn.
Najstrože je zabranjeno plesanje mažoretkinja registriranih u Republici Hrvatskoj u nekom drugom timu sa sjedištem izvan Republike Hrvatske bez ispisa iz hrvatskog registra. Ispis iz registra nije moguć između prvog dana državnog prvenstva i posljednjeg dana Europskog prvenstva. Sastavi koji bi namjerno prekršili pravila iz ovog stavka biti će kažnjeni novčanom kaznom od 5.000,00 kn, te možebitnim pokretanjem nadzorno-stegovnog postupka.
Članak 27.
Formacija mora biti odorirana (uniformirana) uz dozvoljena određena funkcionalna odstupanja (drugačija odora predvodnice, oznake statusa, činova, rodnih pripadnosti i sl.).
VII. PRAVILA IZVOĐENJA I OCJENJIVANJA
A) ZAJEDNIČKA PRAVILA
Članak 28.
Kriteriji navedeni u ovom poglavlju (Zajednička pravila) odnose se na oba plesna izražaja mažoretkinja (paradni defile i statičnu koreografiju).
Članak 29.
OCJENJUJE SE SINKRONIZACIJA cjelokupne formacije. Od sinkronizacije sastava može odstupiti jedino predvodnica sastava, a iznimno i pojedine grupacije sastava.
Odstupanjem od sinkronizacije ne smatra se tzv. “zrcalno plesanje”, tj plesanje u kojem jedna strana formacije pleše potpuno oprečno drugoj strani formacije, uz identične plesne korake i pokrete, pri čemu dijelovi formacije koji “zrcalno plešu” moraju biti jednake veličine.
Odstupanjem od sinkronizacije ne smatraju se niti radnje mažoretkinja kojima se mijenja formacija, tj. pokreti kojima mažoretkinje prelaze iz jedne sinkronizirane i definirane formacije u drugu sinkroniziranu i definiranu formaciju. Definirana formacija je ona formacija koja se stabilizira i kao takva traje dovoljno dugo da bi se mogla prepoznati kao formacija.
Ukoliko pojedine grupacije formacije odstupaju od cjelokupne sinkronizacije isto mora biti koreografski jasno, precizno i sinkronizirano izvedeno, i globalno formacijski vidljivo, te uklopivo u sinkronizaciju cjelog sastava (npr. solo dionica grupe od 4 mažoretkinje, dionica tehniciranja sa štapom, pripremna istupanja radi novih figura i sl.).
Istupanje pojedine grupacije iz sinkronizacije mora biti što kraće. Ukupna pojedina odstupanja ne smiju biti duža od 50% cjelokupne koreografije. Svako nedozvoljeno odstupanje od sinkronizacije povlači negativne bodove.
Članak 30.
OCJENJUJE SE RITMIČKA UJEDNAČENOST cjelokupne formacije. Od zadanog ritma ne smije odstupiti niti jedna članica formacije, uključujući i predvodnicu.
Iznimno sastav ili dio sastava može prekinuti sa ritmičkim slijedom, ali nikako ispasti iz njega, ako je to potrebno za stanoviti specifičan vid plesnog izražaja (npr. zaustavljanje paradnog koraka zbog dionice tehniciranja sa štapom).
Istupanje pojedine grupacije iz ritmičke ujednačenosti mora biti kratko. Ukupna pojedina odstupanja ne smiju biti duža od 25% cjelokupne koreografije. Svaki nedozvoljeni istup iz ritmičke ujednačenosti povlači negativne bodove.
Članak 31.
U koreografiranju paradnog defilea i statične koreografije mora se voditi briga o jednakopravnosti i jednakoj zastupljenosti:
- plesnih koraka
- promjena formacija i formacijskih figura
- tehniciranja sa štapom
Ova tri elementa su ravnopravna i imaju po trećinu snage u ocjeni. Kažnjava se preferiranje samo jednog od ta tri elementa.
Kažnjava se neprimjeren plesni korak, promjena formacija ili tehniciranje sa štapom. Neprimjerenost se može manifestirati u neprimjerenoj uniformi ili dijelu uniforme (kažnjava se u općem dojmu), neprimjerenosti koreografije tradicionalnim vrijednostima mažoret-plesa i neprimjerenost dobnom uzrastu (kažnjava se u umjetničkom dojmu), te neprimjerenost glazbe mažoret-plesu (kažnjava se u općem dojmu).
Članak 32.
Mažoret-sastavi svoj paradni defile i statičnu koreografiju izvode samo i isključivo na glazbu propisanu u ovom članku. Izvođenje programa na neku drugu vrstu glazbe sankcionirati će se.
Glazba mora biti koračnica ili neka druga melodija 2/4 (dvočetvrtinske) ili 4/4 (četveročetvrtinske) mjere tzv. klasičnog oblika. Dozvoljena je i upotreba 6/8 (šestosminske) mjere ako je uporabljena za klasičan oblik koračnice.
Glazba mora biti orkestrirana (aranžirana) isključivo za puhači orkestar, limenu glazbu, marching band, brass band, percussion band (orkestar udaraljki), simfonijski ili filharmonijski orkestar, plesni orkestar, big band, dixie-band ili jazz-band.
Pri izvođenju glazbe zabranjena je upotreba kompjutera u svrhu muziciranja ili izvođenja bilo kojih dionica, te samostalnog kompjuterskog montiranja (osnovna upotreba kompjutera u studijskoj montaži nije zabranjena), električnih ritam naprava, sintesajzera i električnih orgulja, te solo električnih gitara ili gitara koje imaju bitnu ulogu u izvođenju glazbe, pri čemu upotreba bas-gitare kao pratećeg instrumenta (bez solo dionica) nije zabranjena.
Najstrože je zabranjena slijedeća vrsta glazbe: pop, disco-folk, rock, reggae, new age, soul, funky, disco, punk, havy-metal, rap, techno, hip-hop, rave, house, underground i slični stilovi. Ako neki stil nije taksativno naveden, a ne može se definirati prema stavku 2. ovog članka također je zabranjen. Svi ovi oblici dozvoljeni su samo ako su preorkestrirani na način i za orkestre opisane u stavku 2. ovog članka.
U glazbenoj podlozi pjevanje nije zabranjeno, no pjevani dio mora biti inferioran i služiti isključivo instrumentalnoj glazbi. Pjevani dio mora biti kraći od 50% dužine glazbenog broja defilea ili koreografije. Ukoliko pjevani dio prelazi 50% dužine glazbenog broja glazba će se sankcionirati kao nepropisna.
Pravila stavka 1, 3, 4, 5. i 6. ovog članka ne odnose se na neformacijske programe. Pravila stavka 2. (obveze 2/4, 4/4 ili 6/8 mjere) odnose se i na neformacijske programe.
Članak 33.
Tempo glazbene podloge nije ograničen i stvar je odabira svakog sastava.
Ukoliko se koračnica prekida ne smije se prekidati ritmička ujednačenost.
Svi plesni izražaji mogu se izvoditi na živu glazbu. U slučaju plesanja na živu glazbu sastavi mogu dovesti svoje orkestre. U koreografiranom programu zabranjeno je kretanje orkestra izvan mjesta označenog za isti.
B) PARADNI DEFILE
Članak 34.
Paradni defile je plesni izražaj mažoretkinja koji se izvodi u kretanju prema naprijed, a zaustavljanja ili kretanja unazad su izuzetak.
Članak 35.
Paradni defile se izvodi u mimohodu dužine 100 metara (ocjenjuje se mimohod od kontinuiranih 100 metara između startne i ciljne crte). Iznimno paradni defile koji se organizira u dvorani (zbog lošeg vremena) može biti dužine od 90 do 100 metara. Sastavni dio staze za paradni defile je i prostor za ulazak i izlazak koji mora biti najmanje 6 i najviše 12 metara dugačak, širine 6 metara.
U stazi za mimohod ne smije biti manje od 1 i više od 4 zavoja, gdje zavoji zajedno imaju najviše 360 stupnjeva, pri čemu svaki zavoj ne smije imati više od 230 stupnjeva, a zavoji manji od 60 stupnjeva ne smatraju se zavojima.
Staza za paradni defile mora biti tvrde jednolične podloge (nije dozvoljena meka podloga kao što je npr. trava, te nejednolična podloga kao što je npr. šljunak, betonske ploče sa deniveliranim razmacima i sl.), širine 6 metara.
Staza za paradni defile mora biti bez kosina (uspona ili padova). Iznimno delegat HMS-a uz konzultacije sa sucima može dozvoliti manje kosine na stazi, ako iste ne utječu na kvalitetu izvedbe.
Članak 36.
Stazu za paradni defile mažoret-sastav mora prijeći za maksimalno 3 minute.
Mjerenje vremena trajanja paradnog defilea započinje trenutkom kada prva mažoretkinja prijeđe startnu liniju, a zaustavlja se kada prva mažoretkinja prijeđe ciljnu liniju.
Nije dozvoljeno prekidanje ritma ili potpuno stajanje formacije (radi promjene pjesme ili formacije), osim ako se ne radi o statičnim figurama. Ukoliko sastav izvodi statične figure ili se kreće obrnuto od smjera kretanja defilea isto mora biti kratko i koreografski jasno.
Članak 37.
U paradnom defileu se ne smiju ocjenjivati kretnje, formacije, koreografije i izgled pratećeg orkestra. Ako orkestar aktivno sudjeluje u koreografiji mažoret-sastava ocjenjuje se samo dio koji se odnosi na mažoretkinje, a zanemaruje se participiranje orkestra u koreografiji i/ili formaciji.
Članak 38.
U paradnom defileu suci će usmjeriti pozornost na specifičnost plesanja u mimohodu, a dodatan element ocjenjivanja je zavijanje i skretanje, sa posebnim osvrtom na izvođenje figura u zavojima.
C) STATIČNA KOREOGRAFIJA
Članak 39.
Statična koreografija je plesni izražaj mažoretkinja koji se izvodi na pozornici ili omeđenom prostoru (u daljem tekstu: pozornici).
Članak 40.
Pozornica za izvođenje statične koreografije veličine je 12 x 12 metara. Pozornica ili omeđeni prostor mora biti izrađen od tvrdog jednoličnog materijala, a što je opisano u članku 35. stavak 3. ovog pravilnika. Kosine na pozornici ili omeđenom prostoru iznimno dozvoljene u članku 35. stavak 4. ovog pravilnika nisu dozvoljene u slučaju koreografiranog programa.
Pozornica ne smije biti podignuta, odnosno od tla smije biti povišena za najviše 30 centimetara. Ukoliko pozornica nije u istom nivou sa okolinom mora oko podija od 12 x 12 metara na svim dijelovima imati još najmanje 4 metra praznog prostora u istoj visini sa pozornicom. U ovom slučaju mora biti konstruirana i rampa za ulazak koja mora biti minimalno 3 metra široka, te imati maksimalni nagib od 20% (na svaki metar visine, najmanje 5 metara dužine). Ukoliko jedna strana pozornice ima više od 6 metara širine od ruba podija nije potrebno konstruiranje rampe. Ova strana ne smije biti strana na kojoj je sudačka tribina.
Članak 41.
Statična koreografija ne smije biti kraća od 2 minute (120 sekundi) niti duža od 4 minute (240 sekundi). U neformacijskim programima statična koreografija ne smije biti kraća od minute (60 sekundi) niti duža od dvije i pola minute (150 sekundi).
Ocjenjuje se dio od prve pauze do druge pauze, dok se uvodna - dolazna (prije prve pauze) i završna - odlazna (nakon druge pauze) koreografija ne smije ocjenjivati. Pauza je mirovanje sastava bez glazbe. Svaka pauza mora trajati oko 5 sekundi.
Mažoret-sastav obvezan je pozdraviti suce pri dolasku i odlasku sa pozornice za statičnu koreografiju. Ukoliko mažoret sastav ne pozdravi ili pozdrav nije učinjen dovoljno jasno da ga suci zapaze, isto će se sankcionirati. Pozdrav nije obvezan kod paradnog defilea.
D) NEFORMACIJSKI PROGRAMI
Članak 42.
Mažoretkinje se mogu natjecati u neformacijskim programima u koje se ubrajaju solo (ples samo jedne mažoretkinje) i par (ples dvije mažoretkinje).
Neformacijski programi mogu se plesati u juniorskom i seniorskom dobnom razredu. Iz jednog sastava (jednog dobnog razreda jednog tima) može plesati najviše po jedan solo i jedan par. Pojedina mažoretkinja smije plesati samo u jednom neformacijskom programu.
U neformacijskim programima nisu dozvoljeni izuzeci od dobnih razreda, tj. mažoretkinje se mogu natjecati samo i isključivo u svom dobnom razredu.
Članak 43.
Neformacijski programi ne plešu paradni defile, te se na njih ne odnose pravila paradnog defilea. Neformacijski ples ocjenjuje se po identičnim pravilima kao i formacijski, no na isti se ne primjenjuju ona pravila koja se odnose isključivo na formaciju. Sva pravila koja se iz formacije, na bilo koji način, mogu primjeniti na neformacijski ples primjenjuju se.
Svaka mažoretkinja koja se natječe u solu ili paru mora na istom natjecanju plesati u formaciji tog sastava (identičnog tima i identičnog dobnog razreda), te u identičnoj odori (uniformi) u kojoj pleše i u sastavu. Rezervne mažoretkinje ne smatraju se plesačicama u formaciji. Mažoretkinja čija formacija (sastav) ne sudjeluje na natjecanju ne može se na istom natjecati. Za Europsko prvenstvo HMS izdaje potvrdu da je mažoretkinja sudjelovala u formaciji Državnog prvenstva dočim se može natjecati u neformacijskom programu Europskog prvenstva čak i ako se njena formacija (sastav) nije kvalificirala na Europsko prvenstvo.
Mažoretkinja koja osvoji prvo mjesto ne smije se nazivati “prvakinjom”, a koja osvoji 2. mjesto ne smije se nazivati “viceprvakinjom” već se naziva osvajačicom “1 (2) mjesta” odnosno “zlatne (srebrne) medalje”. Kršenje ove odredbe sankcionirati će se suspenzijom od natjecanja u neformacijskim oblicima od najmanje 2 (dvije) godine, te najstrožim kaznama HMS-a.
Članak 44.
U neformacijama suci će posebno cijeniti:
- korištenje cijelog podija, pri čemu se od mažoretkinja traži konstantno kretanje u prostoru, dok se statične figure moraju svesti na najmanju moguću mjeru
- raznolikost i maštovitost plesnih koraka
- neformacija mora imati jednake udjele plesnih koraka i tehniciranja sa štapom, uz poseban naglasak da neformacija nije vježba tehniciranja štapom nego plesna koreografija uz uporabu štapa
- osnovna odlika neformacije je originalnost plesne izvedbe, te se ponavljanje originalnih elemenata rigorozno kažnjava
- u neformacijama se posebno potiče kreativnost i scenska izvedba (scenske figure, “priča”, gestikulacija, neverbalna komunikacija sa publikom, sucima i međusobno...)
- kod neformacija se inzistira na povezanosti plesnih koraka međusobno, te sa tehniciranjem sa štapom, a kažnjava se nepovezanost plesnih koraka i/ili tehniciranja sa štapom, tj. segmentalni slijed ili cjepkanje pojedinih elemenata koreografije
- obzirom na neograničenost glazbe rigoroznije se kažnjava glazba koja se ponavlja godinama
VIII. OSNOVNI UVJETI NATJECANJA
Članak 45.
Svakom mažoret-sastavu mora se osigurati redovito treniranje tijekom natjecanja, a prema potrebama sastava. Neovisno o tome svaki sastav mora imati barem jednu službenu probu za postavljanje pozicija na borilištu. Ova proba može se limitirati na minimalno 3 minute za paradni defile i 4 minute za statičnu koreografiju.
U najekstremnijim izvanrednim okolnostima suci mogu odlučiti da se ne dozvoli službeni trening, no samo i isljučivo pod slijedećim uvjetima:
- da je ekstremna izvanredna okolnost rezultirana višom silom koja se nije unaprijed mogla predvidjeti
- da bi održavanje službene probe spriječilo dovršavanje natjecanja
- da većina sastava nije održala službenu probu na konkretnom borilištu za pojedini izražaj
- da je odluka o neodržavanju probe donesena jednoglasno od strane svih sudaca i delegata tog natjecanja
IX. DISKVALIFIKACIJSKI I NEOCJENJIVAČKI ELEMENTI
Članak 46.
Suci moraju donijeti odluku o diskvalifikaciji ako:
- sastav nije sastavljen isključivo od djevojaka;
- sastav ima formaciju sa manje od 9 ili više od 25 mažoretkinja, solo ima više od jedne mažoretkinje i par ima manje ili više od dvije mažoretkinje;
- se u sastavu natječu mažoretkinje dječjeg sastava, ili dobnog razreda koji nije susjedni, ili ako se u sastavu natječe više od 40% djevojaka iz susjednog dobnog razreda, osim u neformacijskim programima gdje svi natjecatelji moraju biti propisanog dobnog razreda, bez izuzetaka, a u protivnom slučaju se diskvalificiraju;
- se sastav koristi pomagalima koja nisu dozvoljena uključujući i više štapova od propisanog broja;
- se sastav koristi zabranjenim pokretima kao što su dizanje mažoretkinja, postavljanje glave u niži položaj tjela izuzev ruku, te ostale akrobatske figure, izuzev tehniciranja sa štapom;
- sastav ne želi plesati neki od plesnih izražaja (koreografirani program i/ili paradni defile);
- jedna ili više mažoretkinja u neformacijskom programu ne pleše istovremeno u formaciji (sastavu) istog tima i istog dobnog razreda, te u identičnoj odori (uniformi) u kojoj pleše u formaciji (sastavu) pri čemu se diskvalificira taj neformacijski program, a ne sastav (formacija).
Članak 47.
Ne sankcioniraju se slijedeći elementi:
- odstupanje predvodnice od sinkronizacije;
- tzv. “zrcalno plesanje” i pokreti promjena formacije definirani u članku 29. ovog pravilnika;
- odstupanje od sinkronizacije ako je isto ukupno kraće od 50% cjelokupne koreografije i izvedeno prema pravilima odstupanja od sinkronizacije;
- istupanje iz ritmičke ujednačenosti ako je isto ukupno kraće od 25% cjelokupne koreografije i izvedeno prema pravilima odstupanja od ritmičke ujednačenosti.
Svi elementi koji se ne sankcioniraju ne smatraju se greškom ni pod kojim uvjetom.
Članak 48.
Suci ne smiju ocjenjivati slijedeće elemente:
- pokreti predvodnice kojima određuje plesne figure, promjene formacija ili početak koreografije;
- paradni defile izvan ocjenjivačkog dijela od 100 metara staze za paradni defile;
- izvođenja prije prve i nakon druge pauze statične koreografije;
- kretanje, formacija i izgled pratećeg orkestra.
Elementi iz prethodnog stavka svrstavaju se u opći dojam.
X. OCJENJIVANJE
Članak 49.
U ocjeni umjetničkog i tehničkog dojma raspon ocjena znači:
bodova
0 - 4 sastavi ekstremno loše kvalitete
5 - 9 sastavi vrlo loše kvalitete
10-14 sastavi osrednje kvalitete
15-19 prosječno kvalitetni sastavi
20-24 vrlo dobri sastavi
25-29 izvrsni (odlični) sastavi
30 savršeni sastavi
Od ove ocjene suci će oduzeti potreban broj negativnih bodova za pojedine elemente koje mu dozvoljava ovaj pravilnik (npr. neprimjerenosti koreografije tradicionalnim vrijednostima mažoret-plesa u umjetničkom dojmu).
Članak 50.
Za umjetnički dojam dodjeljuje se maksimalno 30 bodova, pri čemu se ocjenuje:
- umjetnička vrijednost, ljepota, težina i originalnost koreografije (neovisno o samoj izvedbi iste);
- ljepota i težina, raznolikost i maštovitost, te originalnost plesnih koraka (neovisno o samoj izvedbi istoga);
- raznolikost, maštovitost, originalnost i dinamičnost formacija i formacijskih figura, te ljepota i težina promjena formacija (neovisno o samoj izvedbi istih);
- prilagođavanje plesnih koraka iz drugih plesova plesu mažoretkinja;
- uklopljivost tehniciranja sa štapom u ukupnu koreografiju;
- uloga, utjecaj i koreografija predvodnice;
- prilagođavanje i paset koreografije odabranoj melodiji i tempu.
U koreografiji je zabranjeno dizanje mažoretkinja, postavljanje glave u niži položaj tijela izuzev ruku, te ostale akrobatske figure izuzev tehniciranja sa štapom.
Ocjena umjetničkog dojma odgovara na pitanje: “Koliko se meni sviđa zamišljena koreografija, plesni koraci i promjene formacija pri čemu zanemarujem samu izvedbu?”
Članak 51.
Za tehnički dojam dodjeljuje se maksimalno 30 bodova, pri čemu se ocjenjuje:
- ljepota (visina dizanja koljena i stopala, ispruženost prstiju, način gaza, položaj noge i stopala) i ujednačenost stupovnog koraka;
- poravnatost redova i kolona u formacijama i formacijskim figurama, ujednačenost formacije i pravilna izmjena formacija te postavljanje formacijskih figura;
- tehnička izvedba plesnih koraka;
- sinkronizacija plesnih koraka sa tehniciranjem sa štapom;
- držanje tijela i oblik figure plesačice koji se ne odnosi se na fizički izgled (izraz lica, držanje glave, ramena, ruku, prsa, struka i bokova), te “komunikacija sa publikom”.
Ocjena tehničkog dojma odgovara na pitanje: “Kako je koreografija izvedena od pojedinačne mažoretkinje neovisno o tome sviđa li mi se koreografija ili ne, tj. neovisno o tome kakav umjetnički dojam imam o koreografiji?”.
Članak 52.
Suci dodaju slijedeći broj pozitivnih bodova za sinkronizaciju, sukladno veličini sastava i to za:
- formacija od 09 do 12 mažoretkinja = 4 boda;
- formacija od 13 do 16 mažoretkinja = 6 bodova;
- formacija od 17 do 20 mažoretkinja = 8 bodova;
- formacija od 21 do 25 mažoretkinja = 10 bodova.
Istovremeno oduzimaju se bodovi za nedozvoljena odstupanja od sinkronizacije i ritma:
- teža i duža 1,1 do 2,9 boda
- teža i kraća – lakša i duža 0,6 do 1,1 boda
- lakša i kraća (manja odstupanja) 0,1 do 0,5 boda
Članak 53.
Za tehniciranje sa štapom dodjeljuje se maksimalno 30 bodova i to na slijedeći način:
- izvodi se standard figure I stupnja - 0 bodova
- izvodi se standard figure II stupnja - 0 do 5 bodova
- izvodi se standard figure III stupnja - 0 do 10 bodova
- izvodi se standard figure IV stupnja - 5 do 15 bodova
- izvodi se standard figure V stupnja - 10 do 20 boda
- izvodi se standard figure VI stupnja - 15 do 25 bodova
- izvodi se standard figure VII stupnja - 20 do 30 bodova
Standard izvođenja nekog stupnja pretpostavlja izvođenje tog stupnja unutar standarda koje postavlja Sudački odbor, neovisno o tome je li formacija povremeno izvodila figure višeg ili nižeg stupnja.
Formacija može izvoditi figure sa štapom samo sa onoliko štapova koliko ima mažoretkinja.
Nikakvi drugi rekviziti prilikom mažoret-plesanja nisu dozvoljeni, izuzev zviždaljke koju smije koristiti samo predvodnica za davanje signala za početak figure ili koreografije.
Članak 54.
I. stupanj tehniciranja sa štapom su svi oni pokreti sa štapom u kojem se štap ne koristi dinamično već statično, tj. to su one figure koje bi se umjesto sa štapom mogle izvoditi i sa nekim drugim rekvizitom ili čak i bez rekvizita (npr. držanje štapa u ruci, pomicanje statičnog štapa gore-dolje, na stranu, pomicanje ruke sa statičnim štapom i sl.).
II. stupanj tehniciranja sa štapom su sve osnovne figure sa štapom a to su vodoravna vrtnja (“kuhanje”) ili okomita vrtnja (“osmica”), te sve varijacije ovih vrtnji sa jednom rukom (od tijela, ka tijelu, polovina osmice, u raznim smjerovima kao npr. gore-dolje i sl.).
III. stupanj tehniciranja sa štapom su vrlo jednostavne figure, a to su:
- figure podržavanja okomite vrtnje ispred tijela tzv. “sunce” i to u svim kombinacijama (iza leđa, iznad glave, sa poluokretom)
- figure okomite vrtnje uz obilježavanje kružnice oko tijela tzv. “zvjezdica” i to u svim kombinacijama (osnovna, ubrzana, iza leđa, ispod noge u različitim varijacijama)
- figure vrlo jednostavnog lebdenja (kada štap nema kontakta ni sa kojim dijelom ruke neko vrijeme), a koje se baca kratko uz izuzetno jednostavno odbacivanje i prihvaćanje štapa.
IV. stupanj tehniciranja sa štapom su lake figure, a to su:
- figure koje se izvode između prstiju i to vodoravno i okomito
- figure koje se izvode u kombinaciji sa nekim drugim dijelom tijela kao što su vrtnje oko natkoljenice, potkoljenice i gležnja, struka, preko leđa, oko vrata i ručnih zglobova, tzv. rolovi
- figure lakšeg lebdenja štapa u kojem je prisutan jedan od četiri elementa težine: visoko lebdenje, teško odbacivanje, teško prihvaćanje štapa ili zadatak (element koji se izvodi između odbacivanja i dobacivanja, tj. tijekom lebdenja štapa)
- figure vrlo jednostavnog dobacivanja štapa (izmjene štapova između mažoretkinja pri čemu štap mora neko vrijeme lebdjeti) pri čemu štap leti kratko, a odbacivanje i prihvaćanje štapa mora biti izuzetno jednostavno.
V. stupanj tehniciranja sa štapom su srednje teške figure, a to su:
- figure “flipa” (konstatno podržavanje lebdeće rotacije preko palca)
- figure koje se izvode na dlanu i na jagodicama prstiju (bez podržavanja vrtnje nekim drugim dijelom tijela)
- figure prelamanja u lebdenju dva štapa (kada jedna mažoretkinja baci dva štapa koji u svom letu mijenjaju i međusobno križaju pravac), ili kada se prilikom lebdenja štapa drugi štap prebaci u drugu ruku najmanje figurom III. stupnja tehniciranja sa štapom
- figure srednje teškog lebdenja štapa pri čemu su prisutna dva od četiri elementa težine: visoko lebdenje, teško odbacivanje, teško prihvaćanje štapa ili zadatak
- figure “lansea” (lebdenje štapa iz rotacije preko palca - tzv. lebdeća modifikacija “flipa”) bez okreta
- figure lakšeg dobacivanja štapova u kojem je prisutan jedan od od četiri elementa težine: visoko lebdenje, teško odbacivanje, teško prihvaćanje štapa ili zadatak
VI. stupanj tehniciranja sa štapom su vrlo teške figure, a to su:
- figure “flipa” pri čemu se drugom rukom istovremeno izvodi najmanje figura II. stupnja tehniciranja sa štapom
- figure vrlo teškog lebdenja štapa pri čemu su prisutna tri od četiri elementa težine: visoko lebdenje, teško odbacivanje, teško prihvaćanje štapa ili zadatak
- figure “lansea” sa jednim okretom
- figure srednje teškog dobacivanja štapa pri čemu su prisutna dva od četiri elementa težine: visoko lebdenje, teško odbacivanje, teško prihvaćanje štapa ili zadatak
VII. stupanj tehniciranja sa štapom su ekstremno teške figure, a to su:
- figure ekstremno teškog lebdenja štapa pri čemu su prisutna sva četiri elementa težine: visoko lebdenje, teško odbacivanje, teško prihvaćanje štapa i zadatak
- figure “lansea” sa dva okreta za formacije i sa tri okreta za neformacije
- figure vrlo teškog dobacivanja štapova pri čemu su prisutna tri od četiri elementa težine: visoko lebdenje, teško odbacivanje, teško prihvaćanje štapa ili zadatak
- figure u kojima se štap konstantno rotira vratom, podlakticom i nadlakticom, a da pritom za vrijeme konstantne vrtnje nema nikakvih kontakata sa prstima, šakom ili nekim drugim dijelom tijela sa kojima je rotacija uobičajna
- figure sa tri štapa (lebdenje tri štapa).
Članak 55.
Osim umješnosti izvođenja figura sa štapom konačna ocjena tehniciranja sa štapom sadržava i:
- broj različitih figura sa štapom;
- čestost promjena i brzina promjena figura sa štapom;
- težina i brzina pojedine figure sa štapom;
- dužina lebdenja štapa (bacanje štapa u zrak), te način i sigurnost u odbacivanju i dohvatu;
- sigurnost u tehniciranju sa štapom;
- korištenje lijeve i desne ruke, posebno lakoća tehniciranja sa lijevom rukom i čestost promjena iz ruke u ruku;
- korištenje ostalih dijelova tijela (npr. noge, glave, ramena...);
- sinkronizacija tehniciranja sa štapom i plesnih koraka, te težina plesa pri izvođenju figura sa štapom (da li se samo stoji, stupa ili pleše pri izvođenju pojedinih figura sa štapom);
Korištenje lijeve ruke prilikom tehniciranja sa štapom dodatno se nagrađuje u ocjeni tehniciranja sa štapom.
Figure tehniciranja sa štapom koje se izvode sa obje ruke ili se pri izvođenju sa jednom rukom istovremeno izvode i vrlo teški plesni koraci i/ili promjene formacija, te ukoliko su figure tehniciranja sa štapom izvedene ekstremno umješno i brzo mogu se, prema ocjeni sudaca, kategorizirati za jedan stupanj više od propisane kategorizacije.
Članak 56.
U ocjeni tehniciranja sa štapom zabranjeno je uzimati u obzir količinu padova štapova na zemlju, koji se posebno kažnjavaju.
Svaki doticaj štapa sa tlom smatra se padom štapa, osim ako je istovremeno bilo koji dio štapa u ruci mažoretkinje. Za svaki pad štapa oduzima se
- 0,5 bodova za neformacije;
- 0,5 bodova ako formacija ima od 9 do 12 mažoretkinja;
- 0,4 boda ako formacija ima 13 do 16 mažoretkinja;
- 0,3 boda ako formacija ima 17 do 20 mažoretkinja;
- 0,2 boda ako formacija ima 21 do 25 mažoretkinja.
Svako pomicanje koje je rezultiralo hvatanjem štapa ne može se sankcionirati (u asinkronizaciji) sa više negativnih bodova nego da je sam štap pao. Kod ekstremno teških elemenata tehniciranja sa štapom neznatna pomicanja se toleriraju i ne sankcioniraju se uopće. Konstantna pogreška sastava u tehniciranju štapa iz ovog stavka rezultira smanjenjem pozitivnih bodova u tehniciranju štapom.
Ukoliko mažoretkinja podigne štap, koji je pao, brzo i relativno neprimjetno, oduzet će joj se samo i isljučivo bodovi za pad štapa, obzirom da je asinkronizacija i aritmija dizanja štapa sadržana u negtivnim bodovima za pali štap. No, ukoliko odlazak po štap traje dugo ili je ekstremno nezgrapno napravljen, sudac može dodati negtivne bodove za asinkronizaciju i/ili aritmiju.
Mažoretkinja koja se tijekom lebdenja ili dobacivanja štapa ne okrene ili ne napravi neki drugi zadatak iako je cijela formacija zadatak napravila kaznit će se najmanje sa vrijednošću dva pada štapa u asinkronizacijama (referenetni primjer: sve pripadnice formacije su se jednom okrenule prilikom lansea, a jedna mažoretkinja to nije napravila, te je sankcija 0,8 bodova).
Mažoretkinja koja štap nije izbacila u lebdenje ili dobacivanje, iako je ostatak formacije to napravio kaznit će se najmanje sa vrijednošću dva pada štapa u asinkronizacijama (referentni primjer: 0,8 bodova).
U tehniciranju sa štapom ograničava se broj okreta prilikom lebdenja ili dobacivanja štapova na 2 za formacije i 3 za neformacije. Formacija ili neformacija koja ce imati nelegalna bacanja (više od propisanih) kažnjavat će se sa 0,6 do 9,9 bodova ovisno:
- o količini nelegalnih bacanja,
- radi li se o solo dionici ili cijeloj formaciji,
- o broju dodatnih okreta.
Negativni bodovi iz stavka 6. ovog članka daju se paušalno, na kraju ocjenjivanja, tj. nije matematički kalkulirana količina.
Članak 57.
Za opći dojam moguće je dodjeliti od 0 do 10 bodova pri čemu se ocjenjuju
- ljepota odora,
- ljepota mažoretkinja, sa posebnim osvrtom na predvodnicu,
- razlika u godinama i visini mažoretkinja,
- odabrana glazba (tj. sviđa li se sucu glazbeni broj, a ne kako je on uklopljen u koreografiju),
- pokreti predvodnice kojima određuje plesne figure, promjene formacija ili početak koreografije,
- ulazak i izlazak sa staze za paradni defile,
- izvođenje prije prve i nakon druge pauze (samo za statičnu koreografiju),
- kretanje, formacije i izgled pratećeg orkestra.
Ocjena općeg dojma ne daje se za svaki pojedini element općeg dojam, nego za sve elemente zajedno i male je snage u ukupnoj ocjeni sastava.
Članak 58.
U ocjeni općeg dojma raspon ocjena znači:
bodova
0-1 ekstremno loši sastavi po svim kriterijima općeg dojma
2-3 loši sastavi po svim kriterijima općeg dojma
4-5 prosječni sastavi ili su neki elementi nadprosječni, no neki su daleko ispod prosjeka
6-7 bolji sastavi u kojima su svi kriteriji nadprosječni, no ni jedan ne odstupa i nije ekstremno pozitivan
8-9 izvrsni sastavi, no neki kriteriji su lošiji ili je manje elemenata bitno lošije od izvrsnosti (npr. svi kriteriji su izvrsni ili savršeni, ali je glazba prosječna, ili se nekoliko djevojaka ne smije isl.)
10 savršeni sastavi po svim kriterijima općeg dojma
Kada sudac ustvrdi u koju kategoriju općeg dojma sastav spada oduzima slijedeće bodove:
- do 1 boda – za ekstremne pojedinačne slučajeve (npr. raskopčan sako, jedna mažoretkinja žvače kaugumu, jedna mažoretkinja priča u formaciji, jedna mažoretkinja broji ritam gestikulacijom ili na glas)
- do 2 boda – ako cijeli ili većina tima ima pojedinačne ekstremne slučajeve (npr. neprihvatljivo skandiranje “tekila” tijekom plesa)
- do 3 boda – dugo ekstremno odstupanje od elemenata općeg dojma (primjerice neprihvatljiva melodija kao npr. turbo-folk)
XI. DODATNO SANKCIONIRANJE
Članak 59.
Dislokacija nastupa kada sastav ne koristi cijelu pozornicu ili stazu za paradni defile, a da je istovremeno vidljivo da se ne radi o koreografskoj pogrešci (jer bi se tada sankcioniralo u umjetničkm dojmu) nego se radi isključivo o pogrešci izvedbe sastava.
Dislokacija se upisuje u negativnim bodovima asinkronizacije idr.
koristi borilišta trajnje
dislokacije
bodova
ekstremna dislokacija izvan ili do 50% 50-100% 2,9 –
2 x 2,9
teža i duga dislokacija 50-75% 10-50% 1,1-2,9
teža i kraća dislokacija 50-75% do 10% 0,6-1,0
lakša i duga dislokacija >75% 10-50% 0,6-1,0
manji dio sastava je dislociran >75% do 10% 0,1-0,5
Članak 60.
Asimetrija je pogreška formacije u kojoj je vidljivo da statična koraografija ili paradni defile nije koreografiran za broj mažoretkinja koje plešu, tj. kada je vidljivo da je na pojedinim mjestima u formaciji prisutan fizički nedostatak mažoretkinja (tzv.“rupe u formaciji”).
Sastav će se za asimetriju kazniti sa 2,9 bodova za svaku djevojku koja nedostaje cijelo vrijeme trajanja defilea ili koreografije. Ukoliko se mažoretkinja povrijedi ili iz drugog razloga ne nastavi plesati, oduzima se srazmjeran broj bodova prema preostalom dijelu trajanja defilea ili koreografije (npr. mažoretkinja se povrijedila i odustala od plesanja na pola defilea, oduzet će se 1,5 boda). Asimetrija se upisuje u negativne bodove asinkronizacije idr.
Članak 61.
Svako kašnjenje za formacijom, tj. vremenski odmak u plesanju, promjeni formacije i/ili tehniciranju sa štapom, smatra se greškom, tj. asinkronizacijom.
Konstatno kašnjenje za formacijom (tzv. “kopiranje ostalih mažoretkinja”), koje je rezultirano neuvježbanošću pojedinke, mora se kazniti sa više bodova od konkretne asinkronizacije i aritmije, a do najviše dvostruke vrijednosti za konkretnu asinkronizaciju i aritmiju.
Članak 62.
Ukoliko jedna ili više mažoretkinja stupa drugom nogom nego što to radi ostatak formacije, a ne radi se o solo-dionici, dionici grupe ili zrcalnom plesanju, nastupila je aritmija (tzv. “stupanje krivom nogom”).
Ova greška sankcionira se sa 2,9 bodova za jednu mažoretkinju za cijeli defile ili statičnu koreografiju, a do najviše 9,9 bodova za velik broj mažoretkinja (25-50% formacije) za cijeli defile ili statičnu koreografiju. Pojedina stupanja krivom nogom kažnjavaju se srazmjerno navedenim parametrima, a ovisno o dužini trajanja pogreške i broju djevojaka koje pogrešku rade.
Sudac koji primjeti stupanje krivom nogom u defileu dići će ruku i time dati do znanja ostalim sucima nastalu grešku, te će je držati sve dok aritmija ne prestane. Ostali suci uvažit će sugestiju kako bi se izbjeglo usmjeravanje pažnje samo i isključivo na konkretnu grešku, tj. kako bi ostali suci mogli usmjeriti pažnju na ostale možebitne pogreške.
Članak 63.
Neporavnatost linija se kažnjava u asinkronizaciji i dr., a ovisno o:
- broju mažoretkinja koje su neporavnate,
- dužini trajanja neporavnatosti,
- težini formacijske figure
- trenutnoj i prethodnoj težini promjene formacije, plesnih koraka ili tehniciranja sa štapom
Članak 64.
Kapa koja je pala na pola statične koreografije ili paradnog defilea sankcionira se ekvivalentno padu štapa, tj. sa 0,4 negativna boda u asinkronizaciji. Sukladno tome pad kape pri početku defilea sankcionira se sa 0,6, a pri kraju sa 0,2 boda, tj. sa srazmjernim brojem bodova na ostalim dijelovima koreografije ili defilea.
Članak 65.
Ukoliko se formacija zaustavi svojom krivicom (oštećen ili nekvalitetan CD, pogrešna glazba, pad predvodnice...) suci vijećaju radi li se o prirodnom ponašanju mažoretkinja, tj. nagonskoj reakciji, te u tom slučaju dozvoljavaju ponovno izvođenje uz kažnjavanje prilikom novog izvođenja formacije i to u rubrici “ponavljanja”, a u rasponu od 1,1 do 9,9 bodova ovisno o tome na kojem je mjestu izvedba prekinuta, te o kakvoj se pogrešci radi.
U slučaju prekida radi vanjskog utjecaja publike (laser, bacanje predmeta na borilište i sl.) suci ustanovljavaju je li vanjski utjecaj nastao od vlastite ili protivničke publike. Ukoliko je utjecaj nastao od vlastite publike smatrat će se da se formacija zaustavila zbog svoje krivice. Ukoliko se ne može ustanoviti o kakvoj se publici radi ili je publika protivnička ili neutralna, dozvoljava se ponovno izvođenje bez ikakvih posljedica.
Članak 66.
Suci ocjenjuju svaki plesni izražaj mažoretkinja (paradni defile i koreografirani program) zasebno. No, prilikom ocjenjivanja svakog plesnog izražaja moraju uzeti u obzir slijedeće negativnosti, te ih ocijeniti negativnim bodovima:
- ponavljanje koraka, promjena formacija i sl. iz jednog izražaja u drugom (npr. često ponavljanje jednog istog koraka u defileu i statičnoj koreografiji);
- da li je pojedini izražaj istovjetan nekom drugom izražaju (npr. identične koreografije u paradnom defileu i statičnoj koreografiji);
- istovjetnost grešaka u različitim plesnim izražajima (npr. ispadanje iz ritma, sinkronizacije i sl.).
Odbijaju se slijedeći bodovi za ponavljanje elemenata u koreografiji i paradnom defileu:
bodova
istovjetnost statične koreografije i paradnog defilea 7-0-9,9
vrlo velika sličnost statične koreografije i paradnog defilea, tj. ponavljanje većeg dijela koraka ili koreografije
2,9-6,9
bitna sličnost statične koreografije i paradnog defilea, tj. ponavljanje velikog broja koraka ili dijelova koreografije
1,1-2,9
Ponavljanje dijela koreografije unutar jedne koreografske cjeline, ili dijela paradnog defilea za vrijeme izvođenja svih 100 metara paradnog defilea kažnjava se od 2,9 do 1,1 boda po ponavljanju.
Članak 67.
Ostali negativni bodovi koji se dodjeljuju sastavu su:
bodova
svaka sekunda za manje ili više od propisane dužine trajanja – po sekundi
0,3
formacija nema predvodnicu 0,6-9,9
formacija nije odorirana 0,6-9,9
koreografija ili paradni defile se ne izvode na koračnicu ili neku drugu melodiju dozvoljenu za izvođenje a reguliranu člankom 32. Natjecateljskog pravilnika
0,6-9,9
nepozdravljanje sudaca prilikom ulaska i/ili izlaska formacije kod statične koreografije – za svako nepozdravljanje
1,0
XII. ZBRAJANJE I RANGIRANJE
Članak 68.
Ukupan plasman izračunava se po skating sustavu koji objedinjava indekse statične koreografije i paradnog defilea svih sudaca, a što je opisano u Sudačkom pravilniku HMS-a.
U Jastrebarskom, 8. veljače 2009.
Predsjednica HMS-a
Elizabeta Mikelj IDCS
Skupština Hrvatskog mažoret saveza, na temelju članka 24. stavak 1. točka 1. Statuta Hrvatskog mažoret saveza donijela je na svojoj 15. redovnoj Skupštini izmjenjeni i pročišćeni
SUDAČKI PRAVILNIK
HMS - Hrvatskog mažoret saveza
I. OSNOVNE ODREDBE
Članak 1.
Ovaj Sudački pravilnik određuje način suđenja sudaca HMS-a (u daljem tekstu: sudaca), na natjecanjima HMS-a (u daljem tekstu: natjecanjima).
Sudački pravilnik sadrži i odredbe koje se odnose na delegata natjecanja.
Članak 2.
Sudac HMS-a je službena osoba koja jedina može ocjenjivati mažoret-sastave u natjecanjima mažoretkinja u Republici Hrvatskoj, a u skladu sa aktima HMS-a.
Jedan od sudaca, kojeg suci biraju među sobom, glavni je sudac. Glavni sudac je “primus inter pares” i uloga mu je strogo formalna. Glavni sudac ima obvezu kontaktirati sa delegatom, organizatorom i natjecateljima, te voditi sjednice sudaca.
Glavni sudac prati regularnost djelovanja sudaca i sudačkih pripravnika te o možebitnim neregularnostima obavještava delegata natjecanja.
Delegat je po položaju viši od sudaca i ukoliko je delegatova odluka u kontradikciji sa odlukom sudaca provodit će se odluka delegata, a suci o istome moraju najhitnije obavijestiti Upravni i Sudački odbor HMS-a.
Članak 3.
Osnovni akti suđenja u mažoret-plesu u Republici Hrvatskoj su Natjecateljski pravilnik, Kodeks sudaca i delegata, i ovaj Sudački pravilnik. Sva tri ova akta imaju jednaku snagu.
II. OBVEZE SUDACA PRIJE POČETKA NATJECANJA
Članak 4.
U slučaju da se jedan ili više sudaca ne pojavi na natjecanju natjecanje se privremeno prekida. Po privremenom prekidu natjecanja delegat pokušava kontaktirati sudačkog selektora. Ukoliko je delegiralno više sudaca od limitiranog broja, povući će iz natjecanja onoliko sudaca koliko je potrebno da ostane barem limitirani broj sudaca. U protivnom slučaju sudački selektor delegira novog suca.
Ukoliko delegatu ne uspije kontaktiranje sudačkog selektora, delegat i preostali suci na zatvorenoj sjednici glasaju prvenstveno o povlačenju sudaca prema pravilu stavka 2. ovog članka, a ako to nije moguće glasaju o zamjenskom sucu. Glasanje se vrši natpolovičnom većinom nazočnih, pri čemu delegat mora glasati. Ukoliko je broj nazočnih paran, delegat glasa sa dva glasa. Ukoliko je broj nazočnih manji od 3 delegat prekida natjecanje do daljnjega. U tom slučaju natjecanje se može nastaviti tek nakon odluke sudačkog selektora.
Zamjenski sudac može biti bilo koji licencirani sudac do kojeg može doći delegat pri čemu se mora voditi računa da odabir suca bude među nekim od nazočnih sudaca ili sudaca u neposrednoj blizini mjesta održavanja natjecanja (uključujući i samog delegata natjecanja), kako bi se natjecanje nastavilo u što kraćem roku. Delegat natjecanja, može biti sudac samo ako istovremeno ima sudačku licencu.
Po nalaženju rješenja, natjecanje se hitno nastavlja, a sve odluke do tada valjano donesene su regularne.
U slučaju nedolaska glavnog suca na natjecanje, glavni sudac postaje sudac sa najvišim kvalitativnim razredom koji je delegiran na natjecanju. Ukoliko više sudaca ima jednak kvalitativni razred svi suci glasovanjem, na zatvorenoj sjednici, biraju koji od tih sudaca će biti glavni sudac.
U slučaju nedolaska delegata na natjecanje delegat natjecanja postaje neki od nazočnih delegata HMS-a, temeljem natpolovične odluke nazočnih sudaca. Ukoliko niti jedan delegat nije nazočan, glavni sudac postaje delegat.
Natjecanje se mora nastaviti u roku od 12 sati ako se natjecanje odvija još 1 dan, odnosno 24 sata ako se natjecanje odvija još dva ili više dana. U protivnom slučaju natjecanje se otkazuje.
Članak 5.
Suci dolaze u službeni ured natjecanja barem sat vremena prije započinjanja 1. službene probe.
Po dolasku suci prvo pregledavaju akreditacije delegata, te predaju delegatu svoje licence na provjeru.
Članak 6.
Prije započinjanja natjecanja mora biti održana barem jedna sjednica sudaca na kojoj se vijeća o zadovoljavanju formalnih uvjeta natjecanja, kao što su nazočnost sudaca i delegata, raspis natjecanja, uvjeti pozornice i sl.
Po završetku natjecanja mora biti održana barem jedna sjednica na kojoj se uspoređuju i provjeravaju rezultati natjecanja, te konstatira pravilnost natjecanja.
Za vrijeme natjecanja suci mogu održavati neograničeni broj sjednica za konzultacije ili vijećanje. Sve sjednice se odvijaju kao tajne, na posebnom, unaprijed određenom, mjestu na koji pristup nemaju neovlaštene osobe. Iznimno suci mogu odlučiti da kraće sjednice održavaju na samom borilištu ukoliko je moguće zadržati tajnost rasprave i odluke.
Delegat može biti nazočan na sjednicama sudaca, ovisno o svojoj volji, ali tamo samo kontrolira, i ne smije u njima aktivno sudjelovati. Glavni sudac može ukloniti delegata sa sjednice, ukoliko se ne pridržava zabrane aktivnog sudjelovanja u istoj. Ukoliko delegat nije nazočan sjednici sudaca glavni sudac mora o istoj detaljno izvijestiti delegata.
Članak 7.
Prije početka natjecanja suci moraju, zajedno sa delegatom natjecanja, pregledati:
- klimatske uvjete za održavanje natjecanja, pri čemu se posebno vodi pažnja o jačini vjetra, padalinama, ekstremno visokim ili ekstremno niskim temperaturama, ledu i sl., a ukoliko takvi uvjeti nisu zadovoljavajući, predlaže organizatoru da organizira natjecanje u adekvatnoj sportskoj dvorani;
- pozornicu za statičnu koreografiju;
- stazu za paradni defile;
- razglas;
- satnicu službenih treninga;
- satnicu i mjesta neslužbenih treninga;
- prostor za sudačke sjednice, te ostale službene prostore natjecanja (za orkestar, za objavljivanje rezultata...);
- vidljivost prostora za suce pri ocjenjivanju;
- osiguranje i možebitnu regulaciju prometa;
- ostale uvjete za natjecanje.
Članak 8.
Po izvršenom pregledu suci sazivaju sjednicu i, ukoliko su svi uvjeti zadovoljavajući, donose odluku o započinjanju natjecanja. Odluku o započinjanju natjecanja glavni sudac dojavljuje delegatu, koji uz svoju ocjenu donosi konačnu odluku o regularnosti borilišta i uvjeta natjecanja.
U slučaju da neki od elemenata ne zadovolji pregled, glavni sudac će to predočiti delegatu, koji o istome mora obavijestiti organizatora i zatražiti da se nepravilnost ukloni. Nakon što organizator obavijesti delegata da je nepravilnost uklonjena suci ponovo postupaju prema odredbi ovog članka, ali samo za taj element za koji se tražilo otklanjanje.
Ukoliko se neotklanjanje navedenih nedostataka opetovano ponavlja delegat natjecanja će donijeti odluku o službenoj opomeni. Ako se i nakon toga ne ispravi nedostatak, ili ako organizator nije reagirao u roku od 12 sati od prve opomene o otklanjanju nedostatka, delegat će donijeti odluku o prekidanju natjecanja. Ukoliko se niti nakon toga ne otkloni nedostatak, te ukoliko se nedostatak ne otkloni u roku od 12 sati ako je za natjecanje ostao samo 1 dan, ili 24 sata ako je za natjecanje ostalo najmanje 2 dana, delegat će prekinuti natjecanje do daljnjega i o istome hitno obavijestiti Natjecateljski odbor HMS-a.
Članak 9.
Nakon pregledavanja borilišta i uvjeta natjecanja suci od delegata dobijaju informacije o provedenom provjeravanju startne liste, dobnu strukturu prijavljenjih natjecatelja, te način ždrijebanja za startne liste.
Delegat, također, mora obavjestiti glavnog suca o možebitnim formalnim isključenjima ili neodržavanju pojedinih natjecanja za dobne razrede zbog nedovoljnog broja timova koji zadovoljavaju uvjete.
Suci imaju pravo naknadno provjeravati svaki od elemenata navedenih u stavku 1. ovog članka, te o možebitnim nepravilnostima moraju obavijestiti delegata, koji ih ponovo provjerava.
Članak 10.
Posljednja radnja priprave natjecanja jest ždrijebanje koje u nazočnosti barem 50% sudaca provodi delegat natjecanja.
Ždrijebanje se vrši tako da se natjecatelji izvlače iz posude za ždrijebanje pri čemu delegat ne smije ni na kakav način spoznati o kojem se natjecatelju radi. Redoslijed natjecanja provodi se prema izvučenim natjecateljima, tako da natjecatelj koji je prvi izvučen nastupa prvi itd.
Sastav koji je prvi nastupao u paradnom defileu nastupa posljednji u koreografiji, sastav koji je drugi nastupao u paradnom defileu nastupa pretposljednji u koreografiji itd.
III. BORILIŠTE
Članak 11.
Borilište (staza za paradni defile i pozornica) za državna natjecanja ili mažoret-kup mora biti organizirano na otvorenom prostoru. Samo u slučaju izuzetno lošeg vremena (hladnoća, kiša, snijeg, led, jak vjetar, gusta magla...) dozvoljeno je organiziranje natjecanja u zatvorenom prostoru. Takav prostor mora imati dovoljnu visinu, te dimenzije za organiziranje borilišta. Suci odlučuju glasovanjem hoće li natjecanje biti premješteno u zatvoren prostor. Regionalna i lokalna natjecanja mogu se organizirati u otvorenom ili zatvorenom prostoru, uz preporuku HMS-a da se organiziraju na otvorenom prostoru.
Na borilištu ne smije biti nikakvih prepreka, i to u visini do 8 metara od površine (grane, žice, konstrukcija, mostovi, svodovi i sl.).
Oko borilišta treba biti prostor od 3 metra, a najmanje 1 metar, koji spriječava kontakt publike sa natjecateljskim sastavom. Organizator mora fizički spriječiti ulazak publike ili životinja na borilište.
Borilište mora biti organizirano tako da suci dovoljno dobro vide svaki dio borilišta.
Borilište mora biti organizirano tako da su natjecatelji suncu okrenuti leđima. Pozornica za statičnu koreografiju mora biti organizirana tako da suci gledaju prema jugu.
Ozvučenje za play-back i najavu sastava mora biti kvalitetno na svim dijelovima staze i pozornice, te glasnije od navijača.
Članak 12.
Suci tijekom paradnog defilea hodaju uz sastav, a moraju biti najmanje 3 metra ispred ili iza, te najmanje 1 metar sa boka mažoret-sastava. Suci se ne smiju udaljiti od mažoret-sastava toliko da ne mogu dobro i precizno registrirati izvedbu.
Članak 13.
Za vrijeme suđenja statične koreografije suci se raspoređuju iza sudačkog stola u ravninu frontalno na predvodnicu tj. čelo formacije. Sudački stol mora biti na povišenom mjestu (iznad formacije), tj. plesnog podija za koreografirani program i to na visini između 2 i 5 metara. Sudački podij je udaljen od plesnog podija na udaljenosti koja omogućuje sucima najbolju vidljivost.
Raspored sudaca za stolom određuje se ždrijebom ili dogovorom, pri čemu se glavni sudac postavlja u sredinu sudačkog stola.
Glavni sudac određuje jednog od sudaca kao mjerača vremena. U slučaju državnog prvenstva glavni sudac može odrediti dva suca kao mjerača vremena. Glavni sudac mora imati u vidu da suci-mjerači vremena budu udaljeni jedan od drugoga što je više moguće. Zadaća mjerača vremena je paziti na dozvoljena prekoračenja i vremenska ograničenja (sinkronizacija, ritmička ujednačenost, dužina trajanja statične koreografije i defilea idr.). Suci se mogu sporazumjeti da mjerači vremena budu suci-pripravnici koji su nazočni natjecanju.
IV. METODE SUĐENJA
Članak 14.
Suci ocjenjuju svaki sastav zasebno. Nakon svakog natjecatelja suci predaju delegatu svoje ocjenjivačke listiće za konkretni sastav. Ocjenjivački listić je službeni dokument na kojem suci ispisuju ocjene i druge službene zabilješke, a koje služe za izračunavanje plasmana natjecatelja na natjecanju. Sudački listić piše se na propisanom obrascu koji dostavlja administracija HMS-a.
Paralelno sa ocjenjivačkim listićima suci moraju voditi kontrolne sudačke tablice u koje upisuju ocjenu umjetničkog dojma, tehničkog dojma, tehniciranja sa štapom i općeg dojma. Ovaj dokument je kontrolni i nije dokument sa obvezom javnosti.
Suci imaju pravo voditi i vlastite zabilješke i koristiti druge pomoćne medije za ocjenivanje (kompjuter, tablice, diktafon...) no oni nemaju službenu svrhu i nisu dokument sa obvezom javnosti.
Članak 15.
Najstrože je zabranjeno odvlačiti pažnju natjecatelja od strane sudaca, na bilo koji način.
Suci mogu dozvoliti treneru ili drugoj ovlaštenoj osobi sastava (u daljem tekstu: trener) koji nastupa prisustvovanje suđenju, a mogu mu i objašnjavati svoje postupke tijekom izvođenja sastava.
Članak 16.
U slučaju pada štapa za vrijeme natjecanja glavni sudac, ili štapu najbliži sudac prema odobrenju glavnog suca, mora dodati štap natjecatelju u najkraćem mogućem vremenu. Ovo se neće činiti ako je vidljivo da će natjecatelj sam podići štap, ili ako bi se time remetilo izvođenje ostalih mažoretkinja u formaciji.
U slučaju da je štap odletio u publiku ili vrlo daleko od borilišta, štap može dodati službeni predstavnik sastava.
Članak 17.
U slučaju nastanka uvjeta zbog kojih se mora prekinuti nastup natjecatelja, (kao što su promjenjeni klimatski uvjeti, bitne smetnje ili provociranje iz gledališta i sl.) glavni sudac na prijedlog nekog od sudaca to mora učiniti ako procijeni da zbog tog uvjeta dolazi u pitanje sigurnost, kvaliteta ili ocjena nastupa natjecatelja.
Glavni sudac na prijedlog jednog od sudaca može prekinuti nastup natjecatelja ako je nastupio diskvalifikacijski element.
Suci u načelu neće prekidati izvođenje sastava, ali naknadno isto mogu proglasiti nepravilnim ili tražiti ponavljanje, a u nekim slučajevima, mogu zanemariti pogrešku i sankcionirati je negativnim bodovima. Suci u načelu neće prekidati izvođenje sastava čak i kad je nastupio diskvalifikacijski element, ali ukoliko to učine nisu prekršili pravilnik.
Po izvršenom prekidu suci se povlače na vijećanje gdje glasaju o odluci. Pri tome se odluka mora donjeti dvotrećinskom većinom. U protivnom slučaju sastav ima pravo na ponovljeno izvođenje, dočim se razlog prekida, kao i prethodno izvođenje zanemaruju, kao da do izvođenja nije niti došlo.
Članak 18.
Trener može kod delegata reagirati zbog možebitnih nepravilnosti na svome ili konkurentskom sastavu. Delegat najhitnije moguće o tome obavještava glavnog suca. Nakon što suci donesu odluku glavni sudac obavještava delegata, a ovaj trenera.
Radi donošenja ispravne odluke delegat ili glavni sudac mogu, a u važnim pitanjima i moraju, pozvati trenera na konzultacije ili razgovor. Glavni sudac to mora učiniti, ako uvidi da treba naknadna objašnjenja, u kom slučaju takva objašnjenja nikako ne smije tražiti preko delegata kao posrednika.
V. GLOBALNE STAVKE OCJENJIVANJA
Članak 19.
Pri ocjenjivanju suci moraju u prvom redu voditi računa o redosljedu svojih odluka:
1) je li element dozvoljen, tj. da li je nastupio diskvalifikacijski element;
2) sankcionira li se element ili ne, a ako da zabilježiti negativan bod
3) ocijeniti pojedine elemente kroz pozitivne ocjene
4) oduzeti vrijeme za svaku sekundu manje ili više od propisane dužine trajanja izvođenja,
5) oduzeti bodove koji su ustanovljeni nakon sudačkog vijećanja
Točke 1) i 2) prethodnog stavka provode se za vrijeme izvedbe tima, točke 3), 4) i 5) nakon izvedbe tima.
Članak 20.
Niti jedna greška formacije tijekom cijelog izvođenja koreografije ili paradnog defilea ne može biti veća od 9,9 negativnih bodova (povijesna kategorija uvjetnih diskvalifikacijskih elemenata). Ovaj broj bodova ne odnosi se na sve greške ukupno nego isključivo na pojedinu grešku (npr. stupanje krivom nogom cijele formacije tijekom cijelog defilea), tj. sveukupan broj asinkronizacija, aritmija i ostalih grešaka može biti daleko veći od 9,9 negativnih bodova.
U slučaju više grešaka koje pojedina ili nekoliko mažoretkinja naprave odjednom (npr. trčanje za palim štapom i pritom rušenje druge mažoretkinje), greška se ne računa matematičkim zbrajanjem nego se tretira kao jedinstvena greška, a pri čemu sudac ne smije sankcionirati sastav za pojedinu grešku cijele formacije sa više od 9,9 bodova, neovisno koliko je pojedinačnih grešaka takva jedinstvena greška sadržavala.
VI. POREDAK
Članak 21.
Suma bodova su svi pozitivni bodovi od kojih se oduzimaju svi negativni bodovi jednog ocjenjivačkog listića.
Nakon što se izračunaju sve sume bodova za sve sastave jednog plesnog izražaja jednog suca rangiraju se sastavi. Najbolje je rangiran onaj sastav koji ima više bodova u sumi bodova iz stavka 1. ovog članka. Taj sastav dobija index 1. Slijedeće rangirani dobiva index 2, treći po broju bodova index 3. itd.
Nakon što se izračunaju indexi svakog suca za statičnu koreografiju i za paradni defile posebno, isti se (dakle 2 po sucu) ubacuju u tablicu skating sustava.
Članak 22.
Skating sustav (u taljem tekstu: skating) uspoređuje indexe svih sudaca i stavlja ih u korelaciju.
Tablica skatinga u prvom redu ima popisane sve suce za oba plesna izražaja, a u prvoj koloni ima popisane sve sastava jednog dobnog razreda. Indexi iz članka 20. stavak 3. upisuju se u tablicu skatinga u rubriku koja odgovara položaju redova i kolona.
Po upisanim svim indexima broji se:
1) koliko sastavi imaju indexa 1. Prvi je sastav koji ima najviše indexa 1.
2) koliko sastavi imaju indexa 1-2 izuzev prvoplasiranog. Drugi je sastav koji ima najviše indexa 1-2 izuzev prvoplasiranog
3) koliko sastavi imaju indexa 1-3 izuzev prva dva plasirana. Treći je sastav koji ima najviše indexa 1-3 izuzev prva dva plasirana
4) itd. sve do posljednje plasiranog sastava
Ukoliko dva ili više sastava imaju jednak broj indexa, bolje je plasiran onaj sastav koji ima više indexa u prethodnoj koloni sa lijeve strane. Ukoliko i tamo imaju isti broj indexa gleda se kolona po kolona na lijevu stranu sve dok jedan sastav nema veći broj indexa. Ukoliko sastavi imaju identičan broj indexa u svim kolonama lijeve strane, uspoređuju se indexi kolone po kolone sa desne strane. Ostali sastavi koji su se komparirali na način iz ovog stavka osvajaju prva slijedeća mjesta prema međusobnim korelacijama. Nakon toga zanemaruje se onoliko kolona indexa koliko je mjesta definirano, tj. prva slijedeća komparativna kolona je ona koja uspoređuje indexe za prvo slobodno mjesto (ukoliko su dva tima istih indexa osvojili 3. i 4. mjesto, uspoređuje se kolona indexa 1-5).
Ukoliko i prema pravilu iz stavka 4. ovog članka nije moguće ustanoviti tko je bolji, jer sastavi sve indexe imaju identične, zbrajaju se sve sume svih sudaca svih izražaja, te je bolji onaj sastav koji ima veći zbroj suma bodova. Ukoliko dva sastava imaju zbroj suma bodova jednak ili je razlika manja od 1% sastavi dijele mjesto.
VII. OBVEZE SUDACA NAKON NATJECANJA
Članak 23.
Ukoliko po izračunavanju ocjena suci nisu imali nikakvih pritužbi na natjecanje, izračunavanje ili bilo kakve elemente natjecanja, smatra se da su suci natjecanje proglasili regularnim. Ukoliko neki sudac smatra da natjecanje nije regularno pokrenut će radnje prije proglašenja pobjednika. Ukoliko su suci izašli na proglašenje istime su potvrdili regularnost natjecanja.
Po završetku vijećanja suci su obvezni biti nazočni na proglašenju mjesta i pobjednika.
Članak 24.
Delagat predaje sve dokumente (sudačke listiće, zapisnike...) i eventualne zaprimljene primjedbe Natjecateljskom odboru u roku od 7 dana od dana završetka natjecanja.
Suci moraju svoje eventualne prigovore uputiti Natjecateljskom odboru u roku od 7 dana od dana završetka natjecanja.
VIII. OSTALE ODREDBE
Članak 25.
Suci su obvezni pratiti regularnost prije, za vrijeme i nakon natjecanja.
O svim nepravilnostima svaki sudac ima pravo i obvezu najhitnije izvjestiti Natjecateljski odbor i to potpuno autonomno o drugim sucima, delegatu i/ili organizatoru.
Sudac je obvezan pratiti tijek daljnjeg postupka prema svom prigovoru, a u slučaju nezadovoljstva rješenjem Natjecateljskog odbora, o istome pokrenuti postupak pred Nadzorno-stegovnim odborom, te izvjestiti Upravni odbor i Skupštinu HMS-a.
Članak 26.
Mažoret-sastav, delegat, sudac i druge osobe mogu se žaliti Upravnom odboru HMS-a, a u nekim slučajevima i Nadzorno-stegovnom odboru HMS-a. U drugom stupnju za žalbu je nadležna Skupština HMS-a.
Materijalnost u suđenju ili delegiranju je nedodirljiva. Zabranjena je žalba na materijalni dio suđenja, a dozvoljena je žalba samo i isključivo na formalne razloge tijekom suđenja.
U Jastrebarskom, 8. veljače 2009.
Predsjednica HMS-a
Elizabeta Mikelj IDCS
Skupština Hrvatskog mažoret saveza, temeljem članka 24. stavak 1. točka 1. Statuta Hrvatskog mažoret saveza donijela je na svojoj 15. redovnoj Skupštini izmjenjeni i pročišćeni
KODEKS SUDACA I DELEGATA
HMS - Hrvatskog mažoret saveza
I. OSNOVNE ODREDBE
Članak 1.
Ovaj kodeks uređuje način postanka sucem, odnosno delegatom HMS-a, moralne i ine kriterije sudaca i delegata HMS-a (u daljem tekstu: sudaca i delegata) u obnašanju svojih službenih dužnosti prije, za vrijeme i nakon natjecanja HMS-a, za vrijeme nastupa koji nemaju natjecateljski karakter iz članka 11. Natjecateljskog pravilnika HMS-a, te za vrijeme ostalih dužnosti i djelatnosti koje su nastupile, nastupaju ili će nastupiti vezano uz suce i delegate, a temeljem Statuta, Natjecateljskog pravilnika, Sudačkog pravilnika i drugih pravnih akata HMS-a.
Sudački odbor tijelo je HMS-a koje djeluje temeljem članka 37. stavak 2. točka 6. Statuta HMS-a. Članovi sudačkog odbora svi su suci i delegati HMS-a. Sudački pripravnici imaju pravo i obvezu prisustvovati radu Sudačkog odobora no na istome nemaju pravo govora ili predlaganja, osim ako predsjednik Sudačkog odbora ne odluči drugačije. Sudački pripravnici nemaju pravo glasovanja na sjednicama Sudačkog odbora. Sudački odbor bira predsjednika na rok od 4 godine, sa mogučnošću reizbora. Sudački odbor podređen je Upravnom odboru HMS-a.
Članak 2.
Sudac HMS-a službena je osoba, starija od 21 godine, koja jedina može ocjenjivati mažoret-sastave u natjecanjima mažoretkinja u Republici Hrvatskoj, a u skladu sa aktima HMS-a nabrojanim u članku 1. Kodeksa, te pozitivnim propisima u Republici Hrvatskoj.
Za natjecanja suce i delegate bira i delegira sudački selektor u ime i po ovlaštenju Sudačkog odbora. Sudački selektor mora prikupiti informacije o raspoloživosti sudaca za konkretna natjecanja, te ih rasporediti na suđenja tijekom godine. Ravnomjernost raspoređivanja sudaca može biti prekršena samo kvalitativnim kriterijem. Prijedlog sudačkog selektora mora potvrditi predsjednik Sudačkog odbora u roku od 3 dana od dana službene objave prijedloga. U slučaju spriječenosti predsjednika Sudačkog odbora ili proteka roka iz ovog stavka prijedlog stupa na snagu. Ukoliko predsjednik Sudačkog odbora stavi veto ili odbije prijedlog sudački selektor daje novi prijedlog, a u slučaju odbijanja i ovog prijedloga o delegiranju sudaca i delegata odluku donosi Upravni odbor HMS-a.
Sudac koji nije delegiran od strane tijela HMS-a iz stavka 2. ovog članka ne smije suditi u bilo kakvim natjecanjima ili skupovima mažoretkinja. U protivnom slučaju Skupština, Upravni odbor, Nadzorni-stegovni odbor ili neko drugo tijelo HMS-a oduzeti će licencu sucu.
Sudački selektor može delegirati licenciranog suca u Republici Hrvatskoj za natjecanja u inozemstvu, ili pak može dozvoliti sucu suđenje u inozemstvu na poziv organizatora, na isti način opisan u stavku 2. ovog članka. Bez dozvole suđenja u inozemstvu sudac ne smije suditi u navedenom natjecanju. U protivnom slučaju Skupština, Upravni odbor, Nadzorni-stegovni odbor ili neko drugo tijelo HMS-a oduzeti će licencu sucu.
Ukoliko sudac čija matična licenca iz članka 13. stavak 7. ovog Kodeksa nije licenca HMS-a bude delegiran od matičnog saveza za međunarodna suđenja ili suđenja u trećim zemljama, istovremeno mora zatražiti i suglasnost HMS-a (ova odredba se ne odnosi na suđenja u matičnom savezu). Ukoliko ovu suglasnost ne dobije ne smije suditi na konkretnom natjecanju, a u protivnom slučaju Upravni odbor ili Skupština HMS-a može sucu oduzeti licencu HMS-a. Sudac koji je na ovaj način sudio na natjecanjima iz ovog stavka mora HMS-u dostaviti sve revizije, odluke i druge dokumente, a posebno žalbe ili prigovore koje je matični savez ili on dobio od organizatora natjecanja.
Članak 3.
Delegat HMS-a službena je osoba, starija od 25 godina, koja prati regularnost natjecanja, a po položaju je viši od sudaca HMS-a.
Na skupovima na kojima ga delegira HMS, delegat HMS-a jedini je službeni predstavnik koji donosi odluke u ime HMS-a u skladu sa aktima HMS-a, posebito sa člancima 3., 11. i 21. Natjecateljskog pravilnika.
Delegat HMS-a ima ovlaštenja zabraniti članovima participiranje u natjecanju ili nekom drugom skupu, sukladno članku 3. Natjecateljskog pravilnika HMS-a.
Delegat HMS-a ne smije istovremeno biti i sudac na istom natjecanju, osim ako se radi o kvantitativno manjim regionalnim ili lokalnim natjecanjima, te u slučaju opisanom u članku 4. stavau 6. Sudačkog pravilnika.
II. NAČIN POSTANKA SUCEM I DELEGATOM HMS-a
Članak 4.
Suci i delegati službene su osobe koje moraju imati položen Ispit znanja za suce i delegate HMS-a (u daljem tekstu: Ispit znanja), iz 3.članka 1.stavka Natjecateljskog pravilnika HMS-a.
Da bi kandidat za suca ili delegata mogao pristupiti Ispitu znanja mora biti punoljetan na dan započinjanja održavanja Ispita znanja.
Članak 5.
Ispit znanja se sastoji od slijedećih dijelova:
- pismenog, teoretskog ispita znanja sa 100 pitanja iz domene natjecanja mažoret-timova;
- video-ispita znanja iz prepoznavanja i ocjenjivanja grešaka u koreografiranom plesu i paradnom defileu, koji se izvodi preko video zapisa;
- usmenog ispita znanja iz domene natjecanja mažoret-timova;
- ispit ritmičnosti, koji se provodi kroz zadavanje i točno ponavljanje ritmičnih sljedova;
- praktičnog ispita znanja osnovnih elemenata tehniciranja sa mažoret-štapom.
Ispit znanja pripremaju članovi Ispitne komisije koja mora brojiti 3 člana. Članovi Ispitne komisije moraju biti suci sa valjanom licencom, a imenuje ih sudački selektor na način opisan u članku 2. stavak 2. ovog Kodeksa.
Svim usmenim i praktičnim ispitima nazočni su svi članovi Ispitne komisije bez obzira koji od njih ispituje kandidata.
Ispravljanje pismenih i video-ispita vrše svi članovi Ispitne komisije, a o zadovoljavanju na usmenom i praktičnom ispitu izjašnjavaju se svi članovi Ispitne komisije tajno, nakon ispitivanja kandidata, pri čemu se svaki od članova Ispitne komisije mora izjasniti pozitivno. U protivnom slučaju kandidat je pao ispit.
Nadzor nad radom Ispitne komisije ima Sudački odbor, Upravni odbor i Nadzorno-stegovni odbor, te Skupština HMS-a.
Članak 6.
HMS mora javno razglasiti Ispite znanja u roku ne kraćem od 30 dana prije izvođenja Ispita znanja, pri čemu mora navesti vrijeme i mjesto održavanja ispita, te adresu za kontakte. Imena i prezimena članova Ispitne komisije moraju se objaviti najmanje 7 dana prije izvođenja ispita.
Kandidat za suca ili delegata mora podnijeti svoju kandidaturu pismenim putem na obrascu koji dobije od HMS-a i to u roku koji propiše administracija HMS-a.
Kandidat za suca ili delegata HMS-a može zatražiti izuzeće temeljem Zakona o općem upravnom postupku u roku od 3 dana od dana objave imena članova Ispitne komisije. O izuzeću odlučuje Upravni odbor HMS-a u roku od 3 dana od dana zaprimanja zahtjeva. Odluka se mora dostaviti kandidatu odmah. Kandidat ima pravo žalbe Nadzorno-stegovnom odboru HMS-a, a putem Upravnog odbora, i to u roku od 15 dana. Nadzorno-stegovni odbor mora odluku donijeti u roku od 30 dana i odmah je dostaviti kandidatu.
Članak 7.
Pismeni ispit znanja, te sve odluke Ispitne komisije su javne i moraju se predočiti kandidatima, na zahtjev.
Članak 8.
Članovi Ispitne komisije moraju čuvati tajnost ispitnog materijala do završetka Ispita znanja.
Članovi Ispitne komisije odgovaraju moralno, materijalno i kazneno u slučaju otkrivanja tajnosti ispitnog materijala iz stavka 1. ovog članka.
Članak 9.
Za Ispit znanja Upravni odbor može odobriti pojedine brošure, skripte, knjige, video-zapise i slične materijale. Ispitu znanja prethodi seminar kojeg vode članovi Ispitne komisije, a u iznimnom slučaju neki drugi sudac HMS-a po odluci sudačkog selektora.
O odobrenju materijala iz stavka 1. ovog članka Upravni odbor donosi pismenu odluku i dostavlja je izdavaču. Pismena odluka garantira točnost i ispravnost sadržaja, a sadrži i mišljenje Upravnog odbora HMS-a, te se mora objaviti u samom materijalu. Neodobreni materijali se ne mogu koristiti kao službeni materijali za pripremu Ispita znanja i HMS ne odgovara ako kandidat ne položi Ispit znanja zbog toga što je koristio takav materijal.
Svaki materijal ili seminar iz stavka 1. ovog članka mora u cijenu imati ukalkuliran dio novčanog iznosa koji određuje Upravni odbor i koji se uplaćuje HMS-u, na ime kontrole i odobravanja materijala.
Članak 10.
Ispit znanja prošao je onaj kandidat koji ima točno riješenih 75% pitanja pismenog dijela ispita, te koji zadovolji na usmenom i praktičnom ispitu. Iznimno, Ispitna komisija može omogućiti prolazak kandidatu koji je imao najmanje 72% pismenog dijela ispita, no ova odluka mora biti donesena jednoglasno od strane svih članova Ispitne komisije i mora prethoditi opsežnijem i izuzetno teškom usmenom ispitivanju gdje kandidat mora dokazati da je savladao cjelokupno gradivo sudačkog prava HMS-a.
Video-ispit znanja iz prepoznavanja i ocjenjivanja grešaka u koreografiranom plesu i paradnom defileu sadrži određeni broj namjerno izvedenih grešaka formacije koja izvodi koreografiju i defile. Kandidat mora prepoznati što više grešaka i zapisati ih. Ovaj dio ispita prošao je onaj kandidat koji dobije 75% bodova. Iznimno Ispitna komisija može omogućiti prolazak kandidatu koji je imao najmanje 70% video ispita, ukoliko je prethodno imao barem 75% pismenog dijela ispita, ili 65% video ispita, ukoliko je prethodno imao barem 80% pismenog dijela ispita. Ova odluka mora biti donesena jednoglasno od strane svih članova Ispitne komisije i mora prethoditi opsežnom i izuzetno teškom usmenom ispitivanju gdje kandidat mora dokazati da je savladao cjelokupno gradivo sudačkog prava HMS-a. Ispitna komisija ima obvezu dati naputak mentoru takvog sudačkog pripravnika da usmjeri pozornost na pripravništvo, te da striktnije i teže procjenjuje samo pripravništvo.
Kandidat koji padne na bilo kojem od dijelova ispita pao je na cjelokupnom ispitu.
Članak 11.
Kandidat koji je sa uspjehom prošao Ispit znanja, sudački je pripravnik (T), i mora, o svom trošku, biti nazočan na najmanje 5 službenih natjecanja HMS-a na kojima ocjenjuje zajedno sa službenim sucima tog natjecanja. Sudački pripravnik mora suditi na najmanje 2 Državna prvenstva RH, te prikupiti najmanje 500 bodova sa natjecanja (neovisno jesu li organizirana u Republici Hrvatskoj ili u inozemstvu), pri čemu mu svako natjecanje donosi:
- lokalno prvenstvo ukoliko nije organizirano u isto vrijeme kada i regionalno prvenstvo 25 bodova
- regionalno prvenstvo 50 bodova
- Državno prvenstvo 100 bodova
- Europsko prvenstvo 100 bodova
- za svako od navedenih natjecanja iz ovog stavka dodjeljuje se 50% navedenih bodova ukoliko je natjecanje sudac pripravnik sudio bez svog mentora, tj. sa privremenim zamjenskim mentorom.
Ocjene sudačkih pripravnika su tajne za vrijeme natjecanja i u roku od 15 dana od dana održanog natjecanja i ne smiju se javno iznositi ili pokazivati. Nakon tog roka ocjene sudačkih pripravnika mogu se iznositi na zahtjev. Ako se ocjene javno iznose ne smiju se koristiti za nikakva dokazivanja, izuzev za dobivanje sudačke licence, obzirom da su te ocjene neslužbene.
Sudački pripravnik mora biti pozivan i nazočan na svim sjednicama i konzultacijama sudaca na natjecanju (u daljem tekstu: sjednicama i konzultacijama sudaca), ali u njima nema pravo apsolutno nikakvih komentara, razgovora, reagiranja ili glasanja. Prvi komentar, reagiranje ili razgovor mora biti sankcioniran izbacivanjem sa sjednice ili konzultacije.
Na ocjenjivanju sudački pripravnik mora imati kao mentora jednog od službenih sudaca. Mentor mora sudačkom pripravniku objasniti svoje ocjenjivanje i razloge svojih ocjena, te mu ukazivati na pojedina pitanja iz struke, a isto mora učiniti i sudački pripravnik. Ukoliko na natjecanju nije nazočan mentor koji je dodjeljen sudačkom pripravniku, isti dobija privremenog zamjenskog mentora.
Po završetku natjecanja sudac-mentor i sudački pripravnik daju svoja izvješća Sudačkom odboru. Sudac-mentor u svom izvješću mora navesti i ocjenu suđenja sudačkog pripravnika.
Sudački odbor može kontaktirati ili pozvati suca-mentora na dodatne konzultacije vezane uz podneseno izvješće o suđenju sudačkog pripravnika.
Članak 12.
Po izvršenju obveza iz članka 11. ovog Kodeksa Sudački odbor donosi odluku o uspješno položenom sudačkom pripravništvu, te predlaže Skupštini HMS-a da izda sucu najnižu sudačku licencu L licencirani sudac.
U slučaju negativne ocjene suca-mentora ili procjene Sudačkog odbora o lošem pripravničkom stažu, temeljem izvještaja i ostalih saznanja iz članka 11. ovog Kodeksa Sudački odbor može odrediti da sudački pripravnik ponovo polaže Ispit znanja ili mu produžiti sudačko pripravništvo.
Na odluke iz ovog članka sudački pripravnik može uložiti žalbu Skupštini HMS-a, o kojoj uputa mora biti navedena u odluci.
Upravni odbor odlučuje o kandidatima za stjecanje licence Međunarodnog suca pri EMA-i, a kandidat koji uspješno položi ispit za navedenu licencu istu ostvaruje tek po potvrdi Upravnog odbora HMS-a.
Članak 13.
Nakon proteka roka od 5 godina od dobivanja prethodne licence Skupština HMS-a, a na prijedlog Sudačkog odbora, odlučuje o napredovanju suca u viši licencni razred. Sudački odbor će prijedlog o napredovanju dati za one suce koji u prethodnom petogodišnjem razdoblju:
- nisu prekršili ovaj Kodeks ni pravilnike HMS-a
- nisu bili kazneno kažnjavani
- su besprijekorno sudili
- nisu imali velikih odstupanja od ocjena većine sudaca na istom natjecanju
- redovno obnašaju svoje sudačke obveze
- nisu često i neopravdano odbijali suđenje za koje ih HMS delegira
- imaju određenu kvantitetu u suđenju
Rok iz stavka 1. ovog članka se može produžiti zbog stegovnih mjera HMS-a, te razloga iz stavka 1. ovog članka, na rok koji odredi Skupština.
Rok iz stavka 1. ovog članka može se izvanredno skratiti i to u slučaju kada sudac sve točke iz navedenog stavka ima izvrsne i daleko iznad prosječnih.
Sudački odbor može donijeti odluku kojom se vrši revizija licenci (kvalitativna provjera), a sukladno pravilima struke. Ukoliko Sudački odbor donese ovu odluku ista ima snagu pravila iz ovog Kodeksa. Odluka vrijedi sve do momenta ukidanja ili promjene iste od strane Sudačkog odbora ili Skupštine HMS-a.
Skupština neće dodijeliti višu licencu ukoliko isto nije predložio Sudački odbor, osim u slučaju da Sudački odbor od prethodne Skupštine nije raspravljao o licencama, te u slučaju žalbe na odluku Sudačkog odbora od strane kandidata za višu licencu, a koju kandidat upućuje Skupštini HMS-a.
Kvalitativni razredi licenci sudaca HMS-a su:
- T sudački pripravnik (članak 11 Kodeksa)
- L licencirani sudac (članak 12. stavak 1. Kodeksa)
- N nacionalni sudac
- S senior sudac
- M master sudac
- Z suprim sudac
Svaki sudac koji uz hrvatsku licencu ima licencu još nekog nacionalnog saveza mora odabrati koja mu je matična licenca. Matična licenca znači da sva prava i obveze sudac primarno i prioritetno ostvaruje u savezu čiju matičnu licencu nosi.
Članak 14.
Delegat HMS-a ne može biti ona osoba koja je imala riješenih manje od 90% pismenog dijela ispita znanja.
Delegat HMS-a ne mora imati sudačku licencu ili odrađeno sudačko pripravništvo.
Odluku o delegatskom statusu formalno donosi Skupština HMS-a kao potvrdu uvjeta iz stavka 1. ovog članka. Skupština ovu odluku ima pravo odbiti samo ukoliko ima spoznaja da ispit nije pravno valjan ili sumnja u rezultate istog. U protivnom Skupština mora potvrditi odluku.
Iznimno Sudački odbor može predložiti dodjelu delegatskog statusa za kandidata koji je imao riješenih manje od 90% pismenog djela Ispita znanja no samo ako je zadovoljio slijedeće uvjete:
- da ima položenih najmaje 80% pismenog dijela Ispita znanja
- da prethodno ima sudačku licencu najmanje N nacionalnog suca
- da je u praksi dokazao visok stupanja teoretskog znanja sudačkog prava HMS-a
- da ima rezultate suđenja opisane u članku 13. stavak 1. ovog Kodeksa.
Za kandidate iz stavka 4. ovog članka odluku donosi Skupština HMS-a, a na prijedlog Sudačkog odbora. Po prijedlogu Sudačkog odbora Skupština je potpuno autonomna u ovoj odluci.
Žalbu o stjecanju ili nestjecanju delegatskog statusa može podnijeti Sudački odbor, Upravni odbor, Nadzorno-stegovni odbor ili sam kandidat Skupštini HMS-a.
III. NAČELA U SUĐENJU I DELEGATSKOJ KONTROLI
Članak 15.
Načela u suđenju i delegatskoj kontroli su slijedeća:
- načelo apsolutnog poštivanja, te suđenja i delegatske kontrole samo i isključivo prema Statutu i Natjecateljskom pravilniku, Sudačkom pravilniku i Kodeksu sudaca i delegata HMS-a;
- načelo priznavanja nadređenosti Skupštine, Upravnog odbora i ostalih tijela HMS-a;
- načelo moralnosti i poštenja u suđenju, odnosno delegatskoj kontroli;
- načelo jednakih kriterija prema svim sastavima, te jednakosti svih sastava članova HMS-a;
- načelo nemogućnosti preferiranja pojedinih sastava prema prethodnim rezultatima, imageu, mjestu porijekla ili djelovanja sastava i sl.;
- načelo nemogućnosti preferiranja sastava, prema mjestu održavanja natjecanja, poglavito domaćeg sastava;
- načelo nepotkupljivosti i nepodmitljivosti sudaca ili delegata HMS-a;
- načelo točnosti, sigurnosti i poštenosti u suđenju i delegatskoj kontroli nauštrb možebitne ekonomičnosti ili drugih uvjeta natjecanja;
- načelo zaštite autorskog djela i tajnosti koreografije i izvođenja koreografija;
- načelo javnosti u radu.
Suci ili delegati moraju poštivati odredbe i ostala načela navedena u svim aktima HMS-a i u pozitivnim propisima u Republici Hrvatskoj.
Članak 16.
Suđenje nije regularno ako na natjecanju ne sude barem 3 suca. Kup RH i Državno prvenstvo mora suditi barem 5 sudaca. Neformacijske programe, na natjecanjima svih nivoa, sudi barem 3 suca. Sudački odbor ili sudački selektor može odlučiti da za pojedino natjecanje delegira više sudaca od propisanog limita.
Delegirani sudac i delegat mora biti obavješten o delegiranju najkasnije 3 dana po donesenoj odluci. Delegirani sudac i delegat mora dostaviti pismenu potvrdu administraciji HMS-a najkasnije 7 dana po prijemu odluke. Ukoliko to ne učini, HMS smatra da je potvrda podnesena, ili može zamijeniti suca. Sudac i delegat može odbiti delegiranje u natjecanju samo u slučaju više sile, o čemu hitno obavještava sudačkog selektora, koji nalazi zamjenskog suca.
Sudac i delegat se mora odazvati na natjecanje i na njemu suditi. Ukoliko se sudac ili delegat ne odazove na natjecanje za koje je potvrdio dolazak ili na njemu nedozvoljeno odbije suditi ili kontrolirati kao delegat biti će kažnjen kaznom od 500 EUR u kunskoj protuvrijednosti, a može mu biti i oduzeta licenca.
Za suce ne vrijedi pravilo izuzeća, ni u kojem slučaju.
Članak 17.
Svaki je sudac autonoman u odlučivanju i zasebno donosi ocjenu. Iznimno na prijedlog glavnog suca, suci se mogu o nekim odlukama konzultirati ili vijećati. To se poglavito odnosi na odluke o neregularnosti natjecanja, nastupanju diskvalifikacijskih elementa, kažnjavanju po tzv. uvjetnim diskvalifikacijskim elementima isl.
Članak 18.
Suci ne smiju biti podložni nikakvim vanjskim utjecajima u svom suđenju, izuzev odluka nadležnih tijela ili delegata HMS-a koje se odnose na formalnosti u natjecanju.
Članak 19.
Suci ili delegati HMS-a moraju se moralno i pošteno ponašati i izvan službenog djelovanja, te u privatnom životu.
Skupština, Upravni odbor, Sudački odbor ili Nadzorni-stegovni odbor mogu oduzeti licencu sucu ukoliko se isti ne ponaša u skladu sa odredbama stavka 1. ovog članka, iako je njegovo službeno djelovanje besprijekorno.
IV. OSTALE ODREDBE
Članak 20.
Ukoliko sudački selektor, Sudački odbor, Upravni odbor, Nadzorno-stegovni odbor ili Skupština HMS-a posumnja u zdravstvenu nesposobnost suca, delegata ili sudačkog pripravnika (posebno u domeni sluha, vida ili psihijatrijskih tegoba) može privremeno suspendirati suca, delegata ili sudačkog pripravnika, te zatražiti da dostavi potvrde o zdravstvenom stanju, pri čemu potvrde ne smiju biti starije od mjesec dana.
U slučaju protivnom stavku 1. ovog članka Sudački odbor i ostala nadležna tijela HMS-a mogu sucu ili delegatu oduzeti licencu dok ne ispuni navedenu odredbu.
Članak 21.
Sudac svoju licencu suca dokazuje licencnom iskaznicom.
Sudačka licenca i licencna iskaznica vlasništvo su HMS-a, a sudac nositelj licence posjednik je iste. HMS može licencu po bilo kojem osnovu oduzeti posjedniku - sucu, dočim isti mora licencnu iskaznicu u roku od 3 dana predati HMS-u.
Osoba koja je ispunila sve uvjete za dobivanje licence, ali istu nije dobila, ili joj je oduzeta, ne smije se nazivati ili predstavljati sucem.
U slučaju oduzimanja licence suca u odluci o oduzimanju mora se navesti uputa o pravnom lijeku, kao i način vraćanja licence.
Ukoliko sudac ne preda licencnu iskaznicu u roku od 15 dana po donošenju odluke o oduzimanju licence ili se po oduzimanju licence predstavlja ili naziva sucem dužan je HMS-u platiti kunsku protuvrijednost u iznosu 5.000 EUR, za svako predstavljanje ili nazivanje sucem. U slučaju da iznos ne uplati u roku od narednih 15 dana, HMS će pokrenuti sudski spor radi vraćanja licencne iskaznice i uplate navedenog iznosa.
Članak 22.
Službeni dokumenti sa natjecanja čuvaju se:
- sudački listići sa Državnih prvenstava 5 godina
- sudački listići sa ostalih natjecanja 2 godine
- sudačke tablice i skating sa Državnih prvenstava 10 godina
- sudačke tablice i skating sa ostalih natjecanja 5 godina
- poredak sa svih natjecanja neograničeno
U Jastrebarskom, 8. veljače 2009.
Predsjednica HMS-a
Elizabeta Mikelj IDCS
|
