SUDAČKE KONZULTACIJE HMS-a
u «Zvijezdi Porta», Porat-Lukovo Šugarje
od 28. do 30. studenog 2008.
Dolazak: u petak 28. studenog (od 12 do 22 sata), a najkasnije u subotu 29. studenog do 8 sati
Odlazak: u nedjelju 30. studenog oko 18 sati
Cijena: gratis za suce,
100 kn za sudačke pripravnike,
1.000 kn za ostale (u cijeni su Konzultacije, Okrugli stol, 2 puna pansiona, svi materijali)
* gratis prisustvo samo Okruglom stolu (ne i svim danima Konzultacija, bez smještaja)
Nazočnost svih sudaca i sudaca pripravnika obvezna!
Sucima koji se ne odazovu moguće je skidanje licence za jedan stupanj ili oduzimanje licence.
Sucima pripravnicima koji se ne odazovu sudačko priprvništvo povečati će se za 100%.
Prisustvo osoba koje nisu suci:
je poželjno obzirom da će na ovim konzultacijama naučiti mnogo o suđenju, metodici, novim pravilima... U svakom slučaju HMS preporuča i poziva sve trenere, koreografe i mažoretkinje na prisustvo ovim konzultacijama. Sudjelovanje nesudaca biti će ograničeno, tj. oni neće govoriti i predlagati tijekom sjednica, već će moći samo slušati, no na kraju svake teme dati će se i njima prilika postavljanja pitanja, sudjelovanja u raspravi i iznošenja prijedloga.
Informacije o temama, programu, satnici, kako doci... u proslom postu od 29.10.
Kako su clanovi zatrazili objavu Pravilnika, pocinjemo od ovog posta objavljivati pravilnike HMS-a. Prvo objavljujemo Statut i poslovnik, pa tako redom...
Temeljem Zakona o udrugama (Narodne novine broj 88/01), Skupština Hrvatskog mažoret savez na svojoj 12. redovnoj Skupštini, dana 12. veljače 2006. u Klinča Selu, usvojila je Odluku o izmjenama Statuta HMS-a, te usvaja izmijenjeni
STATUT
Hrvatskog mažoret saveza
I. OPĆE ODREDBE
Članak 1.
Hrvatski mažoret savez (u daljem tekstu: Savez) je savez udruga građana, klubova, sastava, timova, ansambala koji imaju svojstvo udruge, t.j. svojstvo pravne osobe ili djeluju pri drugoj pravnoj osobi, te ostalih pravnih osoba, koji se udružuju u Savez glede planskog i organiziranog razvitka i unapređenja mažoret-plesa (u daljem tekstu: mažoret-sastavi), a koji se udružuju u Savez glede zaštite interesa svih mažoretkinja i članova Saveza, s težnjom postizanja vrhunskh dostignuća u mažoret-plesu kroz treninge, obuku, razmjenu znanja, edukaciju, seminare i druge vidove suradnje, kao i etičkog i odgojnog djelovanja kroz razvijanje natjecateljskog duha, športskih i kulturnih osobina svojih članova.
Savez ima svojstvo pravne osobe, uz sva prava i obveze koje mu pripadaju prema odredbama Zakona o udrugama.
Savez je neprofitna pravna osoba koja se vodi u registru nadležnog tijela državne uprave.
Kao neprofitabilna i amaterska organizacija u provođenju svojih djelatnosti Savez surađuje s organima uprave, ustanovama, školama, trgovačkim društvima, savezima i drugim klubovima na području Republike Hrvatske, a po potrebi i s ostalima koji djeluju izvan područja Republike Hrvatske.
Za preuzete obveze Savez odgovara svim svojim sredstvima (puna odgovornost).
Rad Saveza je javan. Javnost rada osigurava se na način propisan ovim Statutom.
Savez je samostalan u ostvarivanju svojih ciljeva predviđenih ovim Statutom.
Članak 2.
Članom Saveza može postati svaka pravna osoba sa sjedištem u Republici Hrvatskoj, i to pod jednakim uvjetom utvrđenim ovim Statutom.
Članom Saveza može postati pravna osoba koja nema sjedište u Republici Hrvatskoj, a temeljem posebnog poziva Saveza. Ovih članova ne smije biti više od 5% ukupnog broja članova na dan prijema i mogu biti primljeni samo u statusu pridruženih članova. Novi članovi iz ovog stavka mogu se primiti tek po ispražnjenom mjestu unutar kvote. Ukoliko se ukupan broj članova naknadno smanji, već primljeni članovi iz ovog stavka ne gube status pridruženog člana, osim ako Skupština ne odluči drugačije.
Mažoretkinja prema ovom Statutu znači djevojčicu ili djevojku koja u živopisnoj odori uz plesne korake na ritam koračnice u mimohodu ili na mjestu rukuje štapom. Mažoret sastav je svaki onaj sastav koji se sastoji od više mažoretkinja.
II. NAZIV I SJEDIŠTE SAVEZA
Članak 3.
Puni naziv Saveza glasi: HMS - Hrvatski mažoret savez.
Kratica Saveza je: HMS.
Adresa Saveza je: Gundulićeva 1A, 31000 Osijek; a tajništva Saveza je: Trebež 25, 10090 Zagreb. Za svo novčano poslovanje i administrativne poslove upotrebljavati će se adresa tajništva Saveza.
Savez uz puni naziv na hrvatskom jeziku rabi i naziv na engleskom jeziku koji glasi: Croatian majorettes association.
Savez djeluje na području Republike Hrvatske. Djelovanje Saveza je ograničeno pozitivnim propisima Republike Hrvatske, te pravilima strukovnih međunarodnih asocijacija.
Savez se glede ostvarivanja svojih ciljeva može udružiti u srodne hrvatske ili međunarodne organizacije ili saveze.
Članak 4.
Savez ima pečat okruglog oblika, promjera 35 mm, u kojem se nalazi grb Saveza opisan u stavku 2. članka 5. Statuta.
Članak 5.
Savez ima svoja obilježja i to grb i zastavu. Grb i zastava su ovim Statutom službeno registrirani, a time i pravno zaštićeni od bilo koje uporabe, osim u svrhu djelatnosti Saveza.
Grb Saveza je štit koji se dijeli u trećine. Gornja trećina crvene je boje u kojoj su upisana bijela slova: “HMS”. Druge dvije trećine grba bijele su boje u kojima su prekrižena dva crvena štapa od kojih je lijevi povijesni mažoret-štap sa kuglama, a drugi suvremeni mažoret-štap. Gornja stranica štapa dodiruje manji štit koji se sastoji od 25 crvenih i bijelih polja, a iz koga izlaze dvije grane sa lišćem svaka do dna bočnih stranica grba. Iznad štita stoji lenta sa natpisom “HRVATSKI”, a ispod štita lenta sa natpisom “MAŽORET SAVEZ”.
Zastava Saveza omjera je 1 : 2 i sastoji se od dva polja dijagonalno podjeljenih. Prvo polje se sastoji od crveno-bijelih kockica. Drugo polje je bijelo i u sredini ima grb saveza.
Članak 6.
Savez zastupaju i predstavljaju predsjednik Saveza i tajnik Saveza“, a određenim slučajevima, definiranim ovim Statutom, i dopresjednik Saveza.
III. CILJEVI I DJELATNOSTI SAVEZA
Članak 7.
Ciljevi Saveza su:
• uspostavljanje i unapređivanje suradnje među članovima Saveza;
• suradnja sa svim klubovima i udruženjima mažoretkinja kao i s privrednim, kulturnim, javnim i športskim organizacijama;
• poticanje suradnje i prijateljskih odnosa među mažoret-sastavima;
• širenje i populariziranje mažoret-plesa;
• poticanje osnivanja mažoret-sastava;
• educiranje i obuka trenera, voditelja i ostalih stručnih osoba radi unapređivanja mažoret-plesa i postizanja vrhunskih rezultata;
• provođenje i organizacija Državnog prvenstva i ostalih natjecanja mažoretkinja;
• organizacija i poticanje održavanja smotri, druženja i ostalih oblika zajedničkih okupljanja mažoret-sastava;
• obuka i stvaranje sudačkog i trenerskog kadra;
• pomaganje u rješavanju pravnih, strukovnih, športskih i inih problema svojih članova;
• osiguravanje financijskih sredstava za svoje djelovanje;
• vođenje evidencije o sudjelovanju svojih članova na natjecanjima i postignutim rezultatima, kao i o drugim djelatnostima značajnim za rad Saveza;
• osiguravanje povlastica za svoje članove;
• zajedničko marketinško i propagandno djelovanje za svoje članove;
• dodjela priznanja zaslužnim aktivnistima i članovima Saveza;
• promicanje ljubavi i poštovanja spram Republike Hrvatske, te promocija iste kroz nastupanja i akcije u zamlji i inozemstvu;
• promicanje humanosti kroz djelovanja i poticanje svojih članova na nastupe za humanitarne organizacije;
• pribavljanje i osiguravanje opreme i sredstava svojim članovima za bavljenje mažoret-plesom;
• promicanje zajedništva i međuljudskih odnosa kroz druženja, nastupe sastava, međusobno pomaganje i zajednička natjecanja.
Članak 8.
Odluku o udruživanju Saveza u bilo koji oblik udruživanja s drugim organizacijama ili Savezima donosi Skupština Saveza, a na prijedlog Upravnog odbora Saveza i to dvotrečinskom večinom glasova.
Predstavnike u organe upravljanja u organizacijama navedenim u stavku 1. ovog članka bira Upravni odbor, a pri čemu im ne prestaje članstvo u Upravnom odboru.
Predstavnici Saveza iz stavka 2. ovog članka imaju slijedeće obveze:
• redovito izvještavati Upravni odbor Saveza o radu i djelovanju organizacije ili tijela u koja je izabran;
• ne donositi važne odluke i stavove bez konzultiranja s Upravnom odborom i Skupštinom Saveza. Sve statutarne ili odluke vezane uz bilo koji pravilnik, akt ili odluku Skupštine ili Upravnog odbora, predstavnik ne može donositi, odnosno mora ih verificirati Skupština, odnosno Upravni odbor, za odluke iz njegove domene;
• predstavnik Saveza u gore navedenim organizacijama i tijelima dužan je biti prisutan na najmanje 75% sazvanih sastanaka u upravnim tijelima u kojima je delegiran;
• aktivno zastupati interese Saveza.
Predstavnik Saveza iz stavka 2. ovog članka može biti opozvan prije isteka mandata na koji je delegiran ako ne ispunjava obveze iz tog mandata. Opoziv predstavnika Saveza u gore navedenim organizacijama i tijelima vrši Upravni odbor Saveza nakon utvrđivanja činjenica o neispunjenju obveza, te imenuje privremenog zamjenika do slijedeće Skupštine.
IV. ČLANSTVO U SAVEZU
Članak 9.
Članom Saveza može postati svaka pravna osoba navedena u članku 1. stavak 1. ovog Statuta sa sjedištem u Republici Hrvatskoj koji prihvaća temeljne odredbe o načinu rada i djelovanja Saveza, te ciljeve Saveza, i to ako je primljen u članstvo Saveza temeljem odredaba ovog Statuta.
Članom Saveza može postati i sastav mažoretkinja koji djeluje kao zasebna sekcija pri nekoj drugoj pravnoj osobi (turistička zajednica, poglavarstvo, DVD, KUD, škola, puhači orkestar, plesni klub...). Ukoliko jedna pravna osoba ima više sekcija mažoretkinja u različitim gradovima i općinama, a Savez te sekcije prihvati kao zasebne članove, pravna osoba ima onoliko glasova koliko ima primljenih sekcija za članove Saveza, pri čemu svaka sekcija (sastav mažoretkinja) mora imati drugu fizičku osobu kao ovlaštenog predstavnika.
Savez razlikuje dvije vrste članova: punopravni članovi i pridruženi članovi.
Članak 10.
Pravna osoba iz članka 9. ovog Statuta mora podnijeti zahtjev za pridruženog člana Saveza. Zahtjevu mora biti priliožena registracija pravne osobe pri nadležnom tijelu državne uprave. Odluku o učlanjenju za pridruženog člana, donosi Upravni odbor na svojoj prvoj sjednici po zaprimanju zahtjeva, i to natpolovičnom većinom prisutnih članova Upravnog odbora. Ovu odluku mora potvrditi Skupština na prvoj slijedećoj sjednici. Ukoliko Skupština ne potvrdi odluku pridruženom članu prestaje članstvo danom Skupštine.
Za punopravnog člana mogu se kandidirati samo već primljeni pridruženi članovi Saveza. Odluku o učlanjenju za punopravnog člana donosi Skupština na svojoj prvoj sjednici po zaprimanju kanidature, i to dvotrečinskom većinom prisutnih članova Skupštine. Kandidatura se može podnijeti i na samoj Skupštini.
Ukoliko Upravni odbor odbije zahtjev za pridruženog člana isti se može žaliti Skupštini Saveza, u roku od 15 dana od odluke Upravnog odbora.
Ukoliko Skupština odbije potvrditi odluku o pridruženom članu ili odbije kandidaturu za punopravnog člana isti se može žaliti Nadzorno-stegovnom odboru, u roku od 15 dana od odluke Skupštine. Nadzorno-stegovni odbor može potvrditi odluku Skupštine ili odluku poništiti i vratiti je na odlučivanje Skupštini. Ukoliko Skupština i po drugi puta ne donese odluku o učlanjenju osoba ne smije podnijeti novi zahtjev u roku kraćem od godine dana.
Žalba za odbijanje primanja punopravnog člana (promicanje iz pridruženog u punopravnog člana) podnosi se i odlučuje na isti naćin opisan u stavku 4. ovog članka, osim što se ponovna odluka donosi i ponovo dvotrečinskom većinom prisutnih članova Skupštine.
Skupština može primiti samo jednog punopravnog člana iz istog grada ili općine, a iznimno dva člana iz istog grada ili općine, ukoliko prijašnji član isto dozvoli. Skupština može istom procedurom primiti još najviše jednog člana (t.j. ukupno najviše tri) u pridruženo članstvo.
Članak 11.
Savez vodi evidenciju o svojim članovima.
Savez može izdati unificirane iskaznice i/ili knjižice koje dobija svaki član Saveza ili članovi člana Saveza. Ukoliko Savez izda takvu iskaznicu, o njenom obliku i sadržaju donosi se poseban Pravilnik.
Članak 12.
Punopravni članovi Saveza imaju pravo:
• sudjelovati u radu tijela Saveza na način propisan ovim Statutom, te drugim aktima Saveza;
• birati i biti biran u tijela Saveza na način propisan ovim Statutom;
• biti pravodobno izvješćivan o radu Saveza i njegovih tijela, te o materijalno-financijskom poslovanju;
• sudjelovati na natjecanjima, smotrama i drugim oblicima suradnje Saveza;
• polaziti tečajeve, seminare, obrazovne oblike i strukovne ispite koje provodi Savez.
Pridruženi članovi Saveza imaju pravo:
• sudjelovati u radu tijela Saveza na način propisan ovim Statutom, te drugim aktima Saveza, bez prava glasanja, biranja i prava biti biran;
• biti pravodobno izvješćivan o radu Saveza i njegovim tijelima, te o materijalno-financijskom poslovanju;
• pridruženi član nema pravo sudjelovati na natjecanjima, ali ima pravo sudjelovati na smotrama i drugim oblicima suradnje Saveza (seminari, predavanja, susreti isl.);
• polaziti tečajeve, seminare i obrazovne oblike, no nemogu izlaziti na strukovne ispite koje provodi Savez, osim ako drugačije ne odredi Upravni odbor ili Skupština HMS-a u svakom konkretnom slučaj.
Članak 13.
Članovi Saveza imaju obvezu:
• svojim radom i aktivnostima doprinositi ostvarenju svrhe i ciljeva Saveza;
• svojim osobnim ponašanjem doprinositi ugledu Saveza i međunarodnih institucija u koje je učanjen Savez, te ih popularizirati;
• poštivati zakone i promicati ugled Republike Hrvatske, posebno u inozemstvu;
• uredno plaćati članarinu;
• izvršavati i druge obveze utvrđene ovim Statutom, aktima Saveza, te odlukama Saveza.
Članak 14.
Punopravno članstvo u Savezu prestaje ukoliko se član u tri godine nije pojavio niti na jednoj smotri ili natjecanju kao sudionik sa svojim mažoret-sastavom, a da se njegov predstavnik nije pojavio u istom roku na Skupštini, sjednici tijela ili seminarima i drugim aktivnostima Saveza.
Punopravno članstvo prestaje i ako član nije platio članarinu u roku dužem od dvije godine.
Punopravno članstvo prestaje i ako se član nije pojavio više od četiri godine niti na jednoj smotri ili natjecanju kao sudionik sa svojim mažoret-sastavom, bez obzira što se njegov predstavnik pojavio na ostalim aktivnostima sastava.
Član koji je izgubio status punopravnog člana automatski postaje pridruženi član.
Pridruženo članstvo prestaje članu koji 5 godina nije bio niti na jednoj aktivnosti saveza opisanoj u stavku 1. ovog članka, ili 5 godina nije platio članarinu Savezu. Takav član briše se iz evidencije članova.
Članak 15.
Članstvo u Savezu može prestati iz slijedećih razloga:
• razloga opisanim u članku 14. Statuta;
• dragovoljnim istupanjem;
• isključenjem iz Saveza;
• utrnućem rada člana o čemu isti obavještava Savez;
• prestankom djelovanja Saveza.
Članak 16.
Član može biti isključen iz Saveza u slijedećim slučajevima:
• ako svojim radom i ponašanjem šteti Savezu i njegovom ugledu;
• ako radi protiv interesa Saveza, te ne izvršava obveze člana Saveza;
• ako grubo krši najbitnije odredbe Statuta ili drugih akata Saveza;
• ako radi protivno ugledu ili ne poštuje zakone Republike Hrvatske.
Odluku o isključenju člana Saveza donosi Skupština dvotrečinskom većinom svih članova Skupštine. Odluka Skupštine je konačna.
V. IMOVINA UDRUGE
Članak 17.
Imovinu Saveza čine novčana sredstva, te pokretnine i nekretnine Saveza.
Članak 18.
Savez kao pravna osoba ima žiro-račun putem kojeg raspolaže sa novačnim sredstvima na način propisan zakonom.
Materijalno-financijsko poslovanje Saveza vodi se i organizira na način i u skladu sa pozitivnim zakonskim propisima i općim aktima Saveza.
Članak 19.
Prihodi Saveza ostvaruju se iz slijedećih izvora:
• od članarine;
• od kotizacije i startnine natjecatelja na natjecanjima propisane općim aktima i pravilnicima Saveza;
• od participacija i kotizacija za sudačke, trenerske i ine seminare, obrazovne programe, ispite isl.;
• od prodaje ulaznica sa športskih i drugih priredbi;
• od igara na sreću;
• od dotacija, sponzorstva, donacija, priloga isl.;
• korištenjem sredstava Proračuna Republike, županija, općina ili gradova u kojima Savez djeluje;
• od prodaje reklamnih predmeta i suvenira;
• od naknade za reklamu;
• od sredstava međunarodnih organizacija i institucija;
• iz drugih izvora.
Članak 20.
Savez može stjecati i otuđivati pokretnine i nekretnine u skladu sa zakonom.
Odluku o stjecanju ili otuđivanju pokretnina ili nekretnina donosi Upravni odbor svojom odlukom.
Članak 21.
Korištenje financijskih sredstava tijekom kalendarske godine obavlja se na osnovu financijskog plana koji donosi Upravni odbor na početku poslovne godine.
Tajnik Udruge odgovoran je za zakonitost korištenja i raspolaganja imovinom Saveza.
VI. UPRAVLJANJE SAVEZOM
Članak 22.
Radom Saveza upravlja se putem slijedećim tijela:
• Skupština;
• Upravni odbor;
• Nadzorno-stegovni odbor.
Prava, obveze i nadležnosti tijela upravljanja Saveza uređuju se ovim Statutom, te poslovnicima o radu.
a) Skupština Saveza
Članak 23.
Skupština Saveza najviše je tijelo upravljanja Savezom.
Članak 24.
Skupština Saveza nadležna je za:
• donošenje i mjenjanje Statuta Saveza i drugih općih akata i pravilnika Saveza, poglavito Natjecateljskog pravilnik, Stegovnog pravilnika i Sudačkog pravilnika;
• donošenje Poslovnika o radu Skupštine Saveza;
• usvajanje planova i programa rada Saveza;
• razmatranje i usvajanje izvješća tijela Saveza;
• odlučivanje o statusnim promjenama Saveza;
• biranje i razrješavanje članova Upravnog odbora, te Nadzorno-stegovnog odbora;
• biranje i razrješavanje predsjednika i tajnika Saveza;
• utvrđivanje poslovne politike Saveza;
• donošenje odluke o osnivanju trgovačkog društva;
• usvajanje financijskog plana i završnog računa Saveza;
• odlučivanje o nabavci i otuđivanju osnovnih sredstava za rad čija vrijednost premašuje 1.000,00 kn
• odlučivanje o visini članarine, startnine i kotizacije za tekuću godinu;
• donošenje godišnjeg plana rada;
• odlučivanje o prestanku djelovanja i postojanju Saveza;
• obavljanje drugih poslova iz djelokruga aktivnosti Saveza utvrđenih ovim Statutom.
Članak 25.
Članovi Skupštine Saveza su svi punopravni članovi Saveza, a koje članove u Skupštini predstavlja ovlaštena fizička osoba člana ili osoba koju pismeno ovlasti ovlaštena fizčka osoba člana najkasnije do početka rada Skupštine.
Pridruženi članovi Saveza mogu prisustvovati sjednicama Skupštine, imaju pravo na njima raspravljati i predlagati, te rasparčavati materijale, ali ne glasaju na istima.
Članak 26.
Skupština Saveza iz svojih redova bira predsjednika, dopredsjednika i tajnika Skupštine.
Predsjednik Skupštine Saveza je ujedno i predsjednik Saveza.
Predsjednik Skupštine saziva sjednice Skupštine, predlaže dnevni red, predsjedava sjednicama i rukovodi radom Skupštine.
Tajnik Skupštine vodi zapisnik Skupštine, te obavlja tehničke poslove koje mu naloži predsjednik Skupštine (prebrojavanje glasova, kontrola snimanja sjednica isl.).
Predsjednik i tajnik Skupštine Saveza zastupaju i predstavljaju Savez u zemlji i inozemstvu.
Dopredsjednik Skupštine je ujedno i dopredsjednik Saveza, koji mjenja predsjednika Saveza u slučaju spriječenosti predsjednika a uz ovlaštenje predsjednika. Dopredsjednik Skupštine mijenja predsjednika i u slučaju trajne spriječenosti predsjednika za obnašanjem svoje funkcije (smrti, dugotrajne teške bolesti, neuračunjivosti, bitno smanjenje uračunjivosti, nemogučnosti kontakta sa predsjednikom radi promjene boravišta ili prebivališta dužem od 60 dana, gubitka poslovne sposobnosti i sl.). Svi ovi izuzeci moraju se dokazati Upravnom odboru i/ili Skupštini Saveza (obavijest o smrti, lječnički nalaz, povratnice pošte, presuda o izricanju kazne zatvora...) ili Upravni odbor mora dvotrečinskom večinom svih članova isto potvrditi. Samo u slučajevima navedenim u ovom stavku dopredsjednik Skupštine zastupa ili predstavlja Savez u zemlji i inozemstvu a do sazivanja izvanredne Skupštine, izuzev zastupanja u financijskom poslovanju koje nije moguće ni u kom slučaju. U slučaju kada je predsjednik trajno spriječen obnašati svoju funkciju dopredsjednik Saveza mora sasvati izvanrednu Skupštinu Saveza u roku od 30 dana.
Članak 27.
Predsjednik je dužan sazvati Skupštinu na zahtjev:
• Upravnog odbora;
• Nadzorno-stegovnog odbora;
• jedne petine ukupnog broja članova Skupštine.
Upravni odbor i Nadzorno-stegovni odbor mogu sazvati Skupštinu temeljem svoje odluke, bez obzira na razlog sazivanja, a koji razlog moraju navesti u Zahtjevu za sazivanje Skupštine. Petina članova Skupštine može sazvati Skupštinu temeljem svojeg Zahtjeva koji mora biti potpisan od članova koji Skupštinu žele sazvati, a u kojem Zahtjevu mora stajati razlog sazivanja Skupštine.
Temljem zahtjeva tijela ili članova iz stavka 2. ovog članka predsjednik Skupštine Skupštinu mora sazvati u roku od 15 dana. Ukoliko predsjednik odbije sazvati Skupštinu, ili to ne učini u roku od 15 dana, Skupštinu može sazvati tajnik ili drugi član Upravnog odbora ako je sazivanje tražio Upravni odbor. U istom slučaju Skupštinu saziva jedan od članova Nadzorno-stegovnog odbora ako je taj odbor tražio sazivanje Skupštine, te jedan od članova koji su tražili sazivanje Skupštine (petina članova iz stavka 2. ovog članka) kojeg su u Zahtjevu za sazivanje Skupštine ovlastili ostali članovi koji su sazivanje tražili, a što mora biti sastavni dio Zahtjeva istaknut u obliku: “Ukoliko predsjednik Skupštine ne sazove Skupštinu u roku od 15 dana, za sazivanje iste, temljem stavka 3. članka 27. Statuta Hrvatskog mažoret saveza, ovlaštenje ima član Skupštine”, nakon čega se upisuje ime i prezime ovlaštenog člana.
U slučajevima iz stavka 3. ovog članka Skupština je legalno i legitimno sazvana, pri čemu istu vodi predsjednik Skupštine, a ukoliko se na istu ne odazove, jedan od članova Skupštine kojeg bira Skupština na početku sjednice. Do izbora člana koji će voditi Skupštinu, istu vodi onaj član koji ju je sazvao.
Skupština Saveza saziva se redovno jednom godišnje, a saziva je predsjednik Saveza. Svaka redovna sjednica Skupštine je i izborna.
Poziv na Skupštinu s prijedlogom dnevnog reda i materijalima dostavlja se svim članovima Saveza najkasnije 15 dana prije održavanja Skupštine. U izuzetnim slučajevima predsjednik Saveza može sazvati Skupštinu i u kraćem roku, ali ne kraćem od 3 dana, pri čemu mora preduzeti sve radnje da bi svi članovi bili obavješteni o održavanju Skupštine.
Obveza je članovima sudjelovati u radu Skupštine.
Članak 28.
Predsjednik Skupštine može dati ovlaštenje tajniku Saveza da ga zamjenjuje umjesto dopredsjednika, i to u konkretnim slučajevima koje isti mora definirati.
Mandat predsjednika i tajnika traje dvije (2) godine.
Članak 29.
Rad Skupštine Saveza je javan. Javnost rada Skupštine se ostvaruje kroz pozivanje predstavnika medija i nečlanova na sjednice Skupštine, otvorenost sjednica Skupštine i drugih tijela Saveza za sve zaniteresirane, kao i kroz slanja zapisnika, odluka, informacija, press-materijala i sličnim materijala medijima po završetku Skupštine. Javnost rada ogleda se i kroz izdavanje lista Saveza koji prenosi sve bitne odluke Skupštine i ostalih tijela Saveza.
Iznimno Skupština natpolovičnom većinom glasova može proglasiti tajnost rada, i to isključivo ukoliko će se raspravljati ili odlučivati o pitanjima:
• koja bi mogla kompromitirati ili naštetiti ugledu Saveza (npr. o možebitnim malverzacijama trenera ili članova, sumnji o potkupljivosti sudaca isl.);
• vezanim uz presumpcije o kojima će se po završetku Skupštine donjeti posebno priopčenje, elaborat, te stegovni ili sudski spor.
Skupština odlučuje na sjednicama koje mogu biti redovne ili izvanredne.
Članak 30.
Skupština može donositi pravovaljane odluke ako je sjednici nazočna polovina od ukupnog broja punopravnih članova (kvorum). U ukupnu brojku punopravnih članova ne ubrajaju se oni članovi koji nisu platili članarinu za prethodnu godinu, doćim privremeno gube pravo glasa, te se za tu Skupštinu ne ubrajaju u kvorum.
Odluke Skupštine donose se u pravilu javnim glasovanjem, a izuzetno se može odlučiti da se o pojedinim pitanjima glasuje tajno.
Odluke Skupštine su pravovaljane ako je za njih glasovala natpolovična većina od broja nazočnih glasova, osim ako ovaj Statut nalaže dvotrećinsku ili neku drugu većinu potrebnih glasova.
b) Upravni odbor
Članak 31.
Upravni odbor Saveza je upravno (izvršno) tijelo Skupštine koja ga bira i kojoj odgovara za svoj rad.
Članak 32.
Upravni odbor broji 7 članova. Predsjednik, dopredsjednik i tajnik Skupštine Saveza istovremeno su predsjednik, dopredsjednik i tajnik Upravnog odbora i njegovi su članovi imenovanjem na funkcije od strane Skupštine. Skupština može odlučiti da tajnik Saveza nije član Upravnog odbora, t.j. da mora prisustvovati sjednicama Upravnog odbora gdje obnaša sve dužnosti tajnika (vođenje zapisnika, prebrojavanje glasova…), ali na njima nema pravo glasa.
Mandat članova Upravnog odbora traje dvije godine, i može biti reizabran.
Skupština može opozvati Upravni odbor ili pojedine članove Upravnog odbora u slučaju prekoračenja ovlaštenja, ukoliko se djelatnost Upravnog odbora kosi sa zakonom ili moralnim načelima, u slučaju nepoštivanja odluka i akta Skupštine ili njenih tjela, u slučaju lošeg i neučinkovitog rada ili rada koji se kosi sa aktima ili politikom Saveza, ili pak ukoliko djelatnosti ili pojedine radnje Upravnog odbora djeluju protiv interesa ili boljitka Saveza, ili djeluje u korist konkurentskih pravnih i fizičkih osoba.
Ukoliko Skupština razrješava cijeli Upravnog odbor tada bira novi s punim mandatom, a ukoliko razrješava pojedine članove Upravnog odbora, Skupština tada bira nove članove Upravnog odbora na vrijeme do isteka mandata Upravnog odbora u čiji su sastav birani.
Članak 33.
Predsjednik Upravnog odbora saziva sjednice, predlaže dnevni red, rukovodi radom Upravnog odbora, te vodi brigu o pravovaljanosti odluka i drugih akata koje je donio Upravnog odbor i Skupština Saveza.
Predsjednik Upravnog odbora potpisuje odluke koje donosi Upravni odbor Saveza. Ukoliko predsjednik Upravnog odbora ovlasti tajnika isti može potpisivati odluke iz ovog stavka.
U odsutnosti predsjednika Upravnog odbora mijenja ga dopredsjednik, a u slučaju odsutnosti dopredsjednika, tajnik Upravnog odbora.
Upravni odbor zasjeda po potrebi, a najmanje jednom godišnje. Sjednice Upravnog odbora saziva predsjednik Upravnog odbora:
• kada ocijeni da je potrebno sazvati sjednicu;
• na zahtjev Skupštine ili Nadzornog odbora;
• na zahtjev najmanje četvrtine članova Upravnog odbora (dakle najmanje 2 člana)
Članak 34.
Tajnik Upravnog odbora rukovodi poslovanjem i radom stručnih službi Saveza u skladu sa zakonom, ovim Statutom i općim aktima. Tajnik Upravog odbora poslovno je tijelo Saveza.
Tajnik Upravnog odbora obavlja slijedeće poslove:
• organizira obavljanje stručnih, tehničkih i pomoćnih službi Saveza;
• odgovoran je za zakonitost u poslovanju Saveza;
• zaključuje pravne poslove u ime i za račun Saveza;
• daje stručne upute djelatnicima u stručnim službama;
• brine o provođenju odluka Skupštine i Upravnog odbora;
• podnosi potrebna izvješća tijelima Saveza;
• vodi zapisnik Upravnog odbora;
• obavlja i ostale poslove prema odlukama tijela Saveza.
Za svoje rad, kao i za rad stručnih službi tajnik je odgovoran Upravnom odboru Saveza.
Nalogodavac za izvšavanje financijsko-materijalno poslovanja Saveza, a u skladu sa olukom Skupštine, su predsjednik Saveza i tajnik Saveza.
Tajnik mijenja dopredsjednika po identičnim pravilima opisanim u članku 26. stavak 6. ovog Statuta.
Članak 35.
Upravni odbor Saveza obavlja slijedeće poslove:
• provodi odluke, zaključke i preporuke Skupštine;
• predlaže izmjene i dopune Statuta i drugih akata Saveza;
• predlaže Skupštini program razvoja Saveza;
• donosi potrebne odluke o organiziranju natjecanja, smotri i ostalih susreta mažoretkinja;
• delegira suce i delegata na natjecanjima u zemlji i inozemstvu;
• delegira natjecatelje za međunarodna natjecanja;
• odobrava participaciju sastava koji žele sudjelovati na okupljanjima koja nemaju natjecateljski karakter u inozemstvu;
• odobrava sudjelovanje članova na strukovnim usavršavanjima u inozemstvu;
• preuzima stegovni postupak u prvom stupnju ukoliko nastupi šutnja Nadzorno-stegovnog odbora;
• osigurava redovito izvješćivanje javnosti i članstva Saveza o radu i rezultatima Saveza;
• donosi odluke o nagrađivanju, izvanrednom nagrađivanju mažoretkinja i ostalih djelatnika Saveza za postignute rezultate;
• dodjeljuje priznanja u ime Savez;
• odlučuje o drugim pitanjima od značaja za rad Saveza ili koja mu u nadležnost odredi Skuptšina.
U slučaju nedoumice u suprotnosti odluke Skupštine, Upravni odbor se mora posavjetovati sa članovima Skupštine, ili sazvati izvanrednu sjednicu Skupštine.
Skupština može promjeniti bilo koju odluku Upravnog odbora.
Članak 36.
Upravni odbor donosi odluke natpolovičnom većinom glasova prisutnih članova Upravnog odbora. Sjednica Upravnog odbora je pravovaljana ako je na sjednici nazočno više od 50% članova Upravnog odbora (dakle najmanje 4).
Članak 37.
Upravni odbor može osnovati privremena radna tijela i komisije.
Upravni odbor može osnovati i stalna radna tijela i komisije, i to:
• Komisiju za odnose sa drugim Savezima;
• Natjecateljsku komisiju (odbor, vijeće);
• Savjet Saveza;
• Komisiju za suradnju sa medijima i odnose sa javnošću;
• Komisiju za školovanje u mažoret plesu;
• Sudačku komisiju.
Ukoliko Upravni odbor osnuje stalna ili privremena radna tijela i komisije za iste mora donijeti Uputstvo o djelatnostima i načinu rada ili Naputak o radu.
c) Nadzorno-stegovni odbor
Članak 38.
Nadzorno-stegovni odbor sastoji se od tri (3) člana koji ne smiju biti članovi Upravnog odbora Saveza.
Odluke Nadzorno-stegovnog odbora su pravovaljane ako su izglasane dvotrećinskom većinom glasova (najmanje 2 od 3 glasa), pri čemu na sjednici mora biti najmanje ˝ svih članova (najmanje 2).
Mandat članova Nadzorno-stegovnog odbora traje dvije godine i može biti reizabran.
Članak 39.
Nadzorno-stegovni odbor skrbi o poštovanju zakona, Statuta i općih akata Saveza, financijskom poslovanju Saveza, te raspolaganju njegovom imovinom. Nadzorno-stegovni odbor odlučuje i o stegovnim mjerama protiv članova Saveza, te o žalbama i prigovorima u nadležnosti Nadzorno-stegovnog odbora koje su propisane ovim Statutom i drugim aktima Saveza.
Stegovne mjere o kojima odlučuje Nadzorno-stegovni odbor su (prema težini, počevši od najlakše):
• izricanje javnih opomena za manje povrede akata Saveza;
• izricanje ukora za ozbiljnije povrede akata Saveza;
• zabrana rada u Savezu i pojavljivanja na svim aktivnostima Saveza odgovorne osobe člana za ozbiljnije povrede akata Saveza;
• izricanje roka kušnje (uvjetne kazne) za zabranu nastupa i natjecanja u Republici Hrvatskoj i/ili degradaciju iz punopravnog u pridruženog člana za ozbiljne povrede akata Saveza;
• zabrana nastupa i natjecanja u Republici Hrvatskoj za veće povrede akata Saveza;
• predlaganje Skupštini degradiranja punopravnog člana u pridruženog člana za veće povrede akata Saveza, te za manju povredu tajnosti u radu Skupštine;
• zabrana nastupa i natjecanja za i u ime Saveza na međunarodnim natjecanjima, za najveće povrede akata Saveza;
• pokretanje stegovnih postupaka u raznim tuzemnim i inozemnim organizacijama ili asocijacijama za najveće povrede akata Saveza, te za veću povredu tajnosti rada Skupštine;
• povlačenje člana ili funkcije u tuzemnim i inozemnim organizacijama ili asocijacijama u koje ga je delegirao Savez, za najveće povrede obveza iz članka 13., i 14. Statuta, te najveću povredu tajnosti rada Skupštine, kao i za nepridržavanje naputaka tijela Saveza članu odabranom za funkcije u navedenim organizacijama ili asocijacijama u koje ga delegira Savez, te za povredu interesa, ciljeva i ugleda Saveza koje učini svojim djelovanjem u navedenim organizacijama ili asocijacijama u koje ga delegira Savez.
Stegovne mjere iz stavka 2. ovog članka mogu biti privremene (sa zadanim rokom) ili trajne (“do daljnjega”).
Skupština Saveza može donijeti odluku o isključenju člana iz Saveza za razloge i na način opisan u članku 16. ovog Statuta.
Nadzorno-stegovni odbor može donijeti neku od stegovnih mjera navedenih u stavku 2. ovog članka u slučajevima kada član postupi prema članku 16. ovog Statuta, a neovisno o prethodnoj ili naknadnoj odluci Skupštine Saveza o isključenju iz rada Saveza.
VII. PRIJELAZNE I ZAVRŠNE ODREDBE
Članak 40.
Opći akti Saveza moraju se donijeti i usuglasiti sa odredbama ovog Statuta u roku od šest (6) mjeseci nakon njegovog donošenja.
Članak 41.
Savez prestaje djelovati prema zakonskim odredbama. U slučaju prestanka djelovanja HMS-a sva imovina Saveza prelazi u vlasništvo Doma za djecu i omladinu (nezbrinutu i napuštenu djecu), Vladimira Nazora 49, 10000 Zagreb.
Članak 42.
Autentično tumačenje odredbi ovog Statuta daje Skupština HMS-a.
Članak 43.
Statut Saveza donosi Skupština Saveza dvotrećinskom većinom glasova svih prisutnih članova Skupštine Saveza. Izmjene i dopune Statuta vrše se na način i po postupku predviđenim za njegovo donošenje.
Sve opće akte i pravilnike, te izmjene i dopune istih vrše se na način na koji se donosi, izmjenjuje i dopunjuje Statut Saveza.
Odluku o prestanku rada Saveza donosi Skupština dvotrećinskom većinom svih predstavnika članova.
Članak 44.
Ovaj Statut stupa na snagu danom donošenja.
U Klinča Selu, 12. veljače 2006.
Predsjednik HMS-a
Branimir Radić-Bilin CT
Temeljem članka 24. stavka 1. točke 2. Statuta Hrvatskog mažoret saveza, Skupština Hrvatskog mažoret saveza na svojoj 1. (osnivačkoj) sjednici održanoj dana 10. veljače 1999. usvojila je, a 7. Redovna Skupština 9. veljače 2003. usuglasila sa izmjenjenim Statutuom i pročistila slijedeći
POSLOVNIK SKUPŠTINE
Hrvatskog mažoret saveza
Članak 1.
Unutarnje ustrojstvo i način rada Skupštine Hrvatskog mažoret saveza (u daljem tekstu: Skupština) utvrđuje se ovim poslovnikom.
Članak 2.
Od dana konstituiranja Skupštine, a kod ponovljenih izbora za članove Skupštine, član Skupštine ima prava i dužnosti člana Skupštine, određene Statutom.
Članak 3.
Članovi Skupštine su svi osnivači Hrvatskog mažoret saveza (u daljem tekstu: Saveza), koji postaju punopravni članovi, te svi kasnije primljeni punopravni članovi koji se primaju prema odredbama Statuta Saveza.
Pridruženi članovi Skupštine primaju se u članstvo na način iz Statuta Saveza, a imaju prava i obveze iz Statuta Saveza, no temeljem članka 25. Statuta Saveza imaju pravo raspravljati i predlagati, ali ne i glasovati na sjednicama Skupštine.
Članak 4.
Skupština Saveza ima prava i obveze utvrđene Statutom.
Članak 5.
Skupština može donositi programe rada za naredno razdoblje, kao i odluke i naputke ostalim organima Saveza.
Članak 6.
Skupština redovno zasjeda najmanje jednom godišnje.
Članak 7.
Uz poziv za redovnu sjednicu punopravnom članu Skupštine dostavlja se prijedlog dnevnog reda s dokumentima o kojima će se voditi rasprava, i to najmanje 15 dana prije održavanja sjednice.
Za izvanrednu sjednicu predsjednik može predložiti dnevni red na toj sjednici i podijeliti materijal o kojem će se raspravljati.
Pridruženim članovima materijali iz stavka 1. i 2. ovog članka se dostavljaju u istim rokovima kao i punopravnim članovima.
Članak 8.
Sjednici Skupštine predsjedava predsjednik, a u njegovoj nenazočnosti ili spriječenosti, druga osoba iz članka 28. Statuta.
Članak 9.
Nakon otvaranja sjednice, predsjednik Skupštine daje potrebna objašnjenja u svezi s radom sjednice i izvješćuje članove Skupštine o broju nazočnih članova, te o tome koji su članovi najavili svoj izostana sa sjednice.
U radu sjednice mogu biti nazočni i gosti.
Sjednice Skupštine i njenih radnih tijela mogu pratiti izvjestitelji sredstava javnog priopćavanja, a njihova je dužnost da iznose točne podatke.
Članak 10.
Dnevni red predlaže predsjednik Skupštine.
Dnevni red se može mijenjati na sjednici, na prijedlog člana Skupštine.
Dnevni red se usvaja u cjelini.
Članak 11.
Nakon utvrđivanja dnevnog reda prelazi se na raspravu o pojedinim točkama.
Predsjednik zaključuje raspravu kad više nama govornika.
Predsjednik može limitirati vrijeme rasprave po pojedinom govorniku, ali pod isim uvjetima za sve punopravne članove Skupštine.
Članak 12.
Red na sjednici osigurava predsjednik.
Za remećenje reda na sjednici, predstavniku člana Skupštine može se izreći:
1. Javna opomena;
2. Opomena s unošenjem u zapisnik;
3. Opomena s oduzimanjem riječi;
4. Opomena s oduzimanjem riječi i udaljavanjem sa sjednice.
Javna opomena pod 1. izriče ce predstavniku člana Skupštine ako svojim vladanjem i govorom ometa red.
Opomena pod 2. se izriče predstavniku člana Skupštine ako svojim vladanjem i govorom bitnije ometa rad i ako je već opomenut.
Opomena pod 3. se izriče predstavniku člana Skupštine ako se nakon 2. opomene namjerno udaljava od teme i kad na grublji način vrijeđa predstavnike članova Skupštine.
Opomena pod 4. se izriče predstavniku člana Skupštine ako svojim vladanjem krši odredbe Poslovnika o radu na sjednici tako da je daljnje održavanje sjednice dovedeno u pitanje.
Članak 13.
Skupština u ostvarenju svojih prava i dužnosti obavlja Statutom određene poslove i u svezi s tim donosi rezolucije, odluke, planove, preporuke, zaključke i druge akte.
Svaka rezolucija, preporuka, odluka, zaključak, moraju biti označeni rednim brojem.
Članak 14.
Rezolucije, odluke, prekoruke, rješenja, zaključke i druge akte, Skupština donosi natpolovičnom većinom glasova prisutnih predstavnika Skupština, osim ako Statuom nije regulirano drugačije.
Članak 15.
Skupština donosi pravovaljane odluke ako je sjednici nazočna natpolovična većina od ukupnog broja punopravnih članova (kvorum). U kvorum se ne računaju članovi koji su privremeno izgubili pravo glasa jer nisu podmirili članarinu za proteklu godinu.
Kvorum se konstatira na počeku sjednice kao natpolovična većine punopravnih članova koji su platili članarinu za proteklu godinu.
Članak 16.
Glasovanje je javno i provodi se dizanjem ruke ili pojedinačnim izjašnjavanjem, ako Skupština ne donose odluku da je glasovanje tajno.
Predsjednik poziva predstavnike da se izjasne “za” prijedlog, “protiv” prijedloga, te provjerava da li je netko “suzdržan” od glasovanja.
Članove Skupštine (predstavnike) poziva i glasove prebrojava tajnik.
Tajno glasovanje provodi se kod izbora u upravna i druga tijela Skupštine i Saveza, kad je predložen veći broj kandidata i provodi se glasačkim listićima koje priprema tajnik Saveza.
Rezultate glasovanja objavljuje predsjednik na sjednici na kojoj je glasovanje provedeno.
Članak 17.
O radu sjednice vodi se zapisnik koji sadrži osnovne podatke o radu sjednice, o prijedlozima i provednoj raspravi, te o donesenim odlukama, kao i rezultatima glasovanja.
Članak 18.
Članu Skupštine dostavlja se uz poziv na sjednicu i izvadak iz zapisnika prethodne sjednice.
Članak 19.
Usvojeni zapisnik potpisuje predsjednik Skupštine i tajnik Saveza, a Izvornik zapisnika čuva tajnik Saveza.
Članak 20.
Poslovnik o radu Skupštine stupa na snagu danom usvajanja.
U Zagrebu, 10. veljače 1999.
Hrvatski mažoret-savez
predsjednik Branimir Radić – Bilin
Skupština Hrvatskog mažoret saveza, temeljem članka 24. stavka 1. točke 1. Statuta Hrvatskog mažoret saveza, na svojoj 10. redovnoj Skupštini 22. siječnja 2005. usvojila je
PRAVILNIK
o visini naknada sudaca, delegata i članova tijela HMS-a
I. OSNOVNE ODREDBE
Članak 1.
Ovaj Pravilnik uređuje pravo na naknade i visine svih naknada za suce, delegate (u daljnjem tekstu: suci) i članove tijela HMS-a (u daljnjem tekstu: članovi tijela).
Članak 2.
Suci i članovi tijela HMS-a osobe su koje su definirane u Statutu, Natjecateljskom pravilniku, Kodeksu sudaca i delegata i drugim pravilnicima i aktima HMS-a.
Članak 3.
Ovaj Pravilnik počinje se primjenjivati danom donošenja, a sve isplate ili dugovi za isplate HMS-a koje su nastale do dana donošenja obračunavati će se prema pravilima i ustaljenoj praksi u vrijeme nastanka obveze.
Temeljem ovog Pravilnika brišu se svi dugovi na ime naknada sucima i članovima tijela HMS-a (u daljnjem tekstu: dugovi) koje je HMS imao zaključno sa 31. prosincem 2003. godine, a za sve dugove od 1. siječnja 2004. godine, zaključno sa 21. siječnjom 2005. godine moraju se podnijeti zahtjevi najkasnije u roku od 30 dana od dana donošenja ovog Pravilnika. U protivnom slučaju i ti dugovi se brišu. Brisanjem dugova smatra se da dug HMS-a prema dužnicima nije niti postojao.
II. TARIFE
Članak 4. (prijevoz)
Troškovi puta obračunavaju se prema Microsoft AutoRoute i to u opciji najkraće moguće rute između polazišta i odredišta. Duži put je moguć radi kvalitete prometnica pri čemu se dozvoljava korištenje autoputa ili državnih cesta nauštrb lokalnih prometnica, no do najviše 10% uvećanja ukupne dužine puta.
Polazište je boravište suca ili člana tijela (mjesto gdje stanuje) ili, u izvanrednom slučaju, neka druga lokacija kada se time štedi na troškovima puta, t.j. smanjuje trošak puta (u daljnjem tekstu: štedi) ili je druga lokacija neizbježna (npr. dva regionalna prvenstva u jednom vikendu). Ovaj izvanredni slučaj mora odobriti administracija HMS-a, a u slučaju visokih troškova puta i predsjednik HMS-a.
HMS će isplatiti 10% cijene benzina BMB 95 na dan putovanja za svaki prijeđeni kilometar.
HMS će isplatiti sve realne troškove cestarina, mostarina, tunelarina, trajekta isl. ukoliko sudac ili član tijela, u svom izvješću, podnese originalan račun za navedene troškove.
HMS će isplatiti sve realne troškove parkiranja, alternativnog prijevoza vozila (npr. auto-vlak), rent-a-cara i sl. ukoliko se na taj način štedi ili su isti neizbježni. U potonjem slučaju sudac ili član tijela mora objasniti nužnost troška, te izvješću priložiti originalan račun za navedene troškove.
HMS će isplatiti trošak prijevoza autobusom, brodom (osnovna karta) ili vlakom 2. razreda ukoliko se time štedi, ili sudac ili član tijela nema automobil na raspolaganju.
HMS će isplatiti trošak zrakoplovne karate ekonomske klase (najviše PAX tarifa) ukoliko se time štedi ili se radi o nužnom trošku (npr. u jednom danu se mora biti na dvije lokacije udaljene više stotina kilometara). U potonjem slučaju sudac ili član tijela mora objasniti nužnost troška, te dobiti odobrenje administracije i predsjednika HMS-a.
HMS će isplatiti trošak zrakoplovne karte ako je ukupna dužina puta veća od 1.500 km. Za sve karte i ine troškove sudac ili član tijela mora u izvješću podnijeti originalne putne dokumente (karta, boarding-pass, rezervacija, ugovor o najmu vozila idr.).
U slučaju više sile (vis major) sucu ili članu tijela isplatiti će se troškovi iz stavka 5., 6. i 7. ovog članka (npr. kvar ili udes automobila tijekom puta, neprohodnost puta i sl., uz važnost i neodgodivost događaja), pod uvjetom objašnjenja nužnosti troška, te odobrenje administracije HMS-a. U ovom slučaju HMS neće platiti troškove popravka automobila, šlep-službe, osiguranja, zdravstvene i ine pomoći i sl.
HMS neće isplatiti trošak iz stavka 3. ovog članka za više od jednog automobila na 5 osoba koje putuju na istu lokaciju, ukoliko im se rute poklapaju (u daljnjem tekstu: zajednički prijevoz). Obveza je svih sudaca ili članova tijela da zajednički koriste jedan automobil, t.j. da na istu lokaciju ne putuju sa više automobila. HMS će isplatiti razliku u dužini putovanja za osobu koja dolazi na zbirno mjesto, t.j. na lokaciju koja je svima praktična i HMS-u isplativa za nastavak zajedničkog putovanja. HMS neće prihvatiti izgovor o nemogućnosti zajedničkog putovanja radi trećih obveza (usputni sastanci, turistički obilazak...), radi popunjenosti automobila trećim osobama (prijatelji, obitelj, pratnja...), nemogućnosti dogovora (svađa, raniji odlazak...) i sl. U tom slučaju trošak puta isplatiti će se onoj osobi koja je bila voljna organizirati zajednički prijevoz uz volju dolaska na odredište netom prije obveze, ili će se jedan trošak podijeliti svim osobama u ravnomjernom dijelu. Sudac ili član tijela nikada i nikako se ne može pozivati na nužnost korištenja zasebnog vozila ako se radi o ukupnoj dužini puta većoj od 400 km. Pod odredbom ovog stavka podrazumijeva se korištenje dvaju ili više automobila, te ako neki sudac ili član tijela koristi neko drugo prijevozno sredstvo usprkos korištenja automobila od strane drugog suca ili člana tijela.
Ukoliko sudac ili član tijela koristi prijevozno sredstvo čiji je trošak viši od troškova opisanih u ovom članku HMS će mu isplatiti samo onaj dio troškova koliki bi ostvario da se radi o korištenju opisanog prijevoznog sredstva (npr. plaća mu se trošak karte za vlak iako je koristio zrakoplov). No, ukoliko sudac ili član tijela koristi nekon prijevozno sredstvo koje je jeftinije od onog na koje ima pravo isplatiti će mu se realan trošak sredstva koje je koristio.
Sudac ili član tijela nema pravo odbiti zajednički prijevoz koji organizira administracija HMS-a (npr. čarter autobusi, kombi-prijevoz i dr.).
Članak 5. (smještaj)
Sudac ili član tijela ima pravo na smještaj u hotelu sa 3*** za svaki dan njegove prisutnosti na događaju (u daljnjem tekstu: dan). Maksimalnu količinu dana određuje administracija i/ili predsjednik HMS-a unaprijed, a ista se definira na realnim osnovama trajanja događaja (npr. 3 dana za Državno prvenstvo, količina dana seminara, trajnje sjednice EMA-e i sl.).
Sudac ili član tijela ima pravo na dodatan dan smještaja za svakih 750 km udaljenosti od polazišta ukoliko je za putovanje koristio automobil. Ukoliko je za putovanje koristio neko drugo prijevozno sredstvo pravo na dodatan dan smještaja ima na svakih 24 sati putovanja (uključujući i tranzitno vrijeme). Na dodatan dan nema pravo ukoliko je tijekom puta koristio spavaća kola, kabinu broda i sl., te ukoliko je u cijeni karte bilo uključeno korištenje hotela tijekom tranzita.
Sudac ili član tijela mora prihvatiti smještaj u hotelu sa 2** ukoliko u krugu od 40 km nema mogućnosti smještaja sa 3***. Ukoliko sudac ili član tijela sam prihvati manju kategorizaciju smještaja ne može kasnije tražiti satisfakciju za isto.
Sudac ili član tijela ne smije biti smješten u sobi sa više od 4 kreveta, pri čemu, ako dijeli sobu sa drugim sucem ili članom tijela isti mora biti jednakog spola. Sudac ili član tijela ima pravo odbiti dijeliti sobu sa osobama koje nisu suci ili članovi tijela HMS-a, a u opravdanim slučajevima i sa navedenim osobama (sukob interesa, utjecaj na suce isl.).
Sucu ili članu tijela smještaj će organizirati administracija HMS-a, a ukoliko to nije moguće isti mora koristiti najjeftiniji smještaj u dozvoljenoj kategorizaciji, te u izvješću dostaviti originalne račune.
Članak 6. (prehrana)
Sucu ili članu tijela mora biti osiguran jedan obrok na svakih 8 sati boravka na događanju, a najmanje jedan topli obrok na svakih 24 sata boravka na događanju. Obrok mora biti kvantitativno i kvalitativno ispravan sukladno propisima u Republici Hrvatskoj.
Sudac ili član tijela mora koristiti pansionsku prehranu (noćenje sa doručkom, polupansion ili pansion), a ako je iz opravdanih razloga ne koristi (nema organizirano noćenje u hotelu) odobrava se isplata od 30 kn za ručak, 25 kn za večeru i/ili 15 kn za doručak, t.j. ukupno 70 kn za sva tri obroka. Ova isplata organizira se preko isplate putnih troškova i za nju nije potrebno prilaganje računa, već se na izvješću dokazuje vrijeme boravka (adekvatno pravo na obroke), te nekorištenje pansionske prehrane.
Ukoliko je sucu ili članu tijela organizirana prehrana od strane HMS-a ili organizatora isti nema pravo na troškove iz ovog članka.
Članak 7. (izvanredna prava)
Sutkinja ili članica tijela ima pravo na privilegirane uvjete ako je majka djeteta mlađeg od dvije godine (u daljnjem tekstu: privilegirana osoba).
Privilegirana osoba ima pravo odbiti zajednički prijevoz (članak 4. stavak 10.) i u tom slučaju platiti će joj je troškovi prijevoza kao da sama dolazi na događaj.
Privilegirana osoba ima pravo naknade svih troškova za dijete do dvije godine i još jedne osobe u pratnji u istom obujmu i pod istim uvjetima kao i za sebe, izuzev prehrane (prijevoz i smještaj). Privilegirana osoba ima pravo na smještaj u sobi sa onoliko kreveta koliko ima osoba u svojoj pratnji (privilegirana osoba + broj djece do 2 godine + jedna osoba u pratnji).
HMS ima pravo odbiti angažiranje privilegirane osobe na događaju ili naći zamjensku osobu za konkretan događaj (uključujući i izabranu delegiranu osobu) radi smanjenja troškova.
Članak 8. (honorari)
Na isplatu honorara imaju pravo samo delegirani suci i delegati HMS-a, izuzev sudaca pripravnika.
Nacionalni sudac (C) dobija 300,00 kn honorara po danu suđenja. Na ovaj iznos dodaje se 100,00 kn za delegatski status (D), 50,00 kn za internacionalne suce (I), te 100,00 kn za senior suce (S). Honorar i dodaci za dan suđenja u inozemstvu uvećava se za 50%.
Suci ili drugi članovi HMS-a kao predavači ne mogu dobiti viši honorar od 300,00 kn po danu predavanja i/ili ispita. Honorar za sudačke seminare u inozemstvu obračunava se prema stavku 2. ovog članka.
Honorari predavača i drugih angažiranih osoba koji nisu članovi HMS-a obračunavaju se prema posebnom ugovoru, a koji mora potvrditi adekvatno tijelo HMS-a, sukladno Statutu HMS-a.
III. UVJETI ISPLATE NAKNADA i HONORARA
Članak 9.
Na naknadu troškova ima pravo sudac HMS-a, izuzev suca-pripravnika.
Na naknadu troškova ima pravo predsjednik ili drugi član HMS-a koji po odluci Skupštine ili Upravnog odbora HMS-a (sukladno statutarnim ovlastima), predstavlja HMS u inozemnim asocijacijama ili tijelima, te pregovara u ime HMS-a ili štiti interese HMS-a u tuzemstvu ili inozemstvu (producent prvenstva, ispektorski posjet radi organizacije prvenstva, pregovaranje oko cijene smještaja na prvenstvu, pregovori sa sponzorima, ministarstvima, medijima isl.).
Nema pravo na naknadu troškova predsjednik ili drugi član HMS-a kada sudjeluje na ceremonijalnim i protokolarnim prigodama nivoa koji je niži od Državnog protokola (predsjednik Republike, Sabora i Vlade), te na redovnim sjednicama Skupštine, Upravnog odbora, Nadzorno-stegovnog odbora, Natjecateljskog odbora i drugih stalnih i ad hoc tijela HMS-a, kao i na svim ostalim djelatnostima koje predumijevaju redovne obveze izabranih ili delegiranih članova tijela.
Članak 10.
Svi troškovi isplaćuju se isključivo uz izvješće (privitak 1. ovog Pravilnika) i uz prilaganje originalnih računa, karata, ugovora i ostalih dokumenata, osim ako ovim Pravilnikom nije drugačije određeno.
Izvješće se mora podnijeti u roku od 60 dana od dana nastanka obveze. U protivnom slučaju obveza zastarjeva i smatra se da je dužnik odustao od tražbine, t.j. da je donira HMS-u.
Članak 11.
Honorari se isplaćuju u roku od 60 dana od ispunjenja obveze, temeljem obračuna HMS-a. Za honorare nije potrebno podnositi izvješće, već se isplaćuju automatizmom.
Sudac ili član HMS-a može se pismeno odreći honorara i/ili troškova u ime i u korist HMS-a, t.j. u potpunosti volontirati. Odricanje honorara i/ili troškova odnosi se na svaki konkretan honorar i/ili trošak, i nije moguće aprirorno odreći se svih honorara i/ili troškova u jednoj godini.
Članak 12.
Sudac ili član HMS-a, te osoba izvan HMS-a kojoj se isplaćuje honorar i/ili trošak sam snosi sve porezne i ine zakonske obveze, te prijave istih u nadležnim tijelima, a HMS nema u tom pogledu nikakvih obveza ili odgovornosti.
U slučaju direktnog plaćanja obveza od strane trećih osoba (npr. organizatora prvenstva) prema sucu ili članu HMS-a HMS nije odgovoran za možebitne zakonske malverzacije ili utaje poreza. U slučaju direktnog plaćanja ugovoreni troškovi i/ili honorari ne smiju biti niži od navedenih u ovom Pravilniku. U protivnom slučaju HMS će pokrenuti stegovni postupak protiv suca ili člana HMS-a, uz mogućnost oduzimanja licence, te može pokrenuti i druge postupke.
Sve isplate honorara i troškova vode se isključivo sukladno Zakonu i podložne su kontroli inspektorskih, poreznih i sudskih organa Republike Hrvatske.
U Zagrebu, 22. siječnja 2005.
Predsjednik HMS-a
Branimir Radić-Bilin
|
