Cijepam drva,vučem vodu iz bunara,Oh kako divno,oh kako čudesno.

nedjelja, 18.10.2009.

Put u Arimatsu,povratak u prošlost

6. dan boravka u Japanu,subota,19.travnja 2008.,Otsu (Zeze) - Kyoto st. -
Nagoya st. - Arimatsu - Nagoya - Kyoto st. - Otsu (Zeze)

Nakon napornog i uzbudljivog 5. dana boravka u Japanu u kojem mi se svašta
dogodilo,a nisam još stigao podjeliti s vama...budem drugi put...ne danas...čekao
me novi dan i nova uzbuđenja...Probudio sam se u 8 sati. Još uvijek sam bio u
Kyotu.Oko 9 sam napustio stan.Imao sam dogovor sa dvije frendice iz Nagoye
da se nađemo...kao i svake godine.Svaki put kada bih došao u Japan jedan dan
je bio predviđen za posjet Nagoyi, jednom od najvećih gradova u Japanu.Nagoya
se nalazi otprilike na sredini Japana,shinkansenom je udaljena od Kyota sat
vremena,a od Tokya sat i pol.To je već postala svojevrsna tradicija,da dođem u
Nagoyu i na Nagoya st. nađem se sa Emiko-san i Kazuho-san i onda odemo
posjetiti neko interesantno mjesto u Nagoyi ili njenoj okolini.Kazuho-san
upoznao sam 2002. u Kyotu za mog prvog posjeta Japanu preko zajedničkih
prijatelja,a sa Emiko-san upoznala me Kazuho-san 2004. u Nagoyi za drugog
posjeta Japanu.Obje su naravno bile u Hrvatskoj i uvijek ponovo rado dođu kad
god mogu.

gore,Kazuho-san i moja malenkost u hramu Kiyomizu dera (Hram čudesne
vode ili tako nešto) budističke škole Hosso-shu u lipnju 2002...bio je to za
mene poseban i nezaboravan dan jer prvi put sam došao u Kyoto o kojem
sam bio maštao godinama...

gore,Emiko-san u kimonu

Osim Kazuho-san i Emiko-san,upoznao sam još jednu djevojku iz Nagoye.
Ona se zove Maki-san i s njom bi se najčešće nalazio nakon cjelodnevnog
boravka u Nagoyi a prije shinkansena koji me vraćao u Kyoto na nekoj večeri
ili piću...Maki-san je također bila u Hrvatskoj nekoliko puta,a u slobodno vrijeme
uči hrvatski jezik...

gore,Maki-san sa suprugom,Nagoya st.

gore,Kazuho-san i Emiko-san,Nagoya st., jedan od naših tradicionalnih
susreta

gore,Emiko-san i Kazuko-san,ispred dvorca Inuyama-jo (dvorac Pseće planine),
2007. godine

...Sad kad sam vam predstavio svoje vodiče možemo lagano krenuti...dakle,
krenuo sam od kuće oko 9 sati.Sa curama sam se trebao naći u 11 sati na
Nagoya st. ispred turističkog ureda što je također već bila tradicija.Od stana
do Zeze st. u gradu Otsu (predgrađe Kyota,nekada davno prije 1000 i više
godina ovdje su japanski carevi dok su stolovali u Kyotu imali kuće za odmor)
trebalo mi je 15-20 minuta hoda.

gore,čarobna Ikebana na Zeze stanici

gore,pogled na peron Zeze st. kroz prozor wc-a

gore i dolje,peron Zeze st.,pogled na sat kaže da je 9:20;

gore,Kyoto st.,uspinjem se do shinkansen perona...

gore i dolje,pogled na mnogobrojne kolosijeke Kyoto stanice sa shinkansen perona

gore i dolje,njegovo veličanstvo shinkansen,poznat i kao "vlak metak"...ili što
bi rekli naši komšije "voz tane"

...na slikama je prekrasan...ali uživo...koliko ih god dugo gledao,slikao ili se
vozio u njima nikad mi nebi dosadilo...kad bih bar mogao živjeti u jednom i
putovati od sjevera do juga Japana...uzduž i poprijeko...

gore,dolazak najbržeg shinkansena Nozomi 500 koji postiže brzinu do 300 km
na sat,na žalost moja karta ( JR pass) nije dovoljna za ovaj vlak...potrebna je
nadodplata tj. dodatna karta

gore,vlakovođa zaustavlja vlak prema crticama na podu jer sva vrata na vlaku
moraju se nalaziti na točno određenom mjestu koje je označeno na podu
perona i gdje već stoje ljudi u redovima,a iznad svakih tih vrata nalazi se broj
vagona i semafor na kojem piše ime vlaka,njegov br.,destinacija i vrijeme polaska

gore,vrijeme je za ukrcavanje

gore...evo semafora kojeg sam spomenuo,osim na japanskom,podaci se
promjene i piše sve i na engleskom tj. na latinici ili kako bi japanci rekli na
romaji pismu...u crvenom polju piše nozomi br. 6,kreće u 9:53 za Tokyo,
nakon njega dolazi na taj kolosijek kodama br. 546 (plavo polje) koji kreće u
10:05 također za Tokyo i tako cijeli dan...ispada da ti vlakovi idu češće nego
tramvaji u Zabregu...

gore,9 i 53 je i nozomi odlazi put Tokya...u kojem će biti nešto iza podne...a
prevalit će točno 515 km

gore,evo i moga shinkansena...ovaj se zove Hikari tj. "svjetlost",najbrži
Nozomi znači "nada" ili "želja",a najsporiji Kodama je "jeka" ili "odjek"

gore,posljednji snimak prije ukrcaja

...krenuli smo... juupiii ! : D

...nastavak slijedi...

- 23:48 - Komento o nokoshite kudasai (33) - Isprintaj - #

<< Arhiva >>

Linkovi

Cijepam drva,vučem vodu iz bunara,Oh kako divno,oh kako čudesno.

nedjelja, 18.10.2009.

Put u Arimatsu,povratak u prošlost