srijeda, 28.12.2005.

Prije i poslije

Danas je 26.12.2005., vrijeme 23:38. Sada počinjem pisati ovaj post, a namjeravam raditi na njemu idućih nekoliko dana.
Neki se vjerojatno pitaju zašto… Odlučio sam u ovom postu sagledati u detalje proteklu godinu, te postaviti određene ciljeve za sljedeću. Na to me je potaklo višednevno razmišljanje o prošloj godini, mnoge promjene koje su se dogodile tokom godine dana.

Ovako nešto još nisam nikad pisao, ali biti će mi dobro da nakon što prođe još jedna godina pogledam stvari koje sam si postavio za ciljeve, te da ocijenim rezultat. Nekakva stvar samokritike…valjda.

Zato se pripremite na čitanje dugačkog posta, sa puno nabrajanja. I još nešto prije nego počnem; očekujem da će ovo biti dosadno drugima za čitati.

Pa da krenemo. Za početak sagledajmo proteklu godinu kroz nekoliko kategorija:

1) ljubav – veza sa mojom dragom K. starija je godinu dana. Što ukupno čini godinu i tri mjeseca. Veza je dobila snažne temelje, i jaaako snažnu nosivu konstrukciju spremnu da se nosi sa potresima koji bi je mogli napasti. Na početku godine bili smo udaljeni 100 km, a nakon moje intervencije i preseljenja, sada smo udaljeni "samo" 55 km.
2) posao – posao je ostao isti. Plaća je narasla za 500 kuna. I to je sve i na tu temu nemam ništa za dodati. Ali je zato "fuš" krenuo u zadnjoj polovici godine. Radim kao lud zadnjih par mjeseci. Nema predaha. I tu sam prezadovoljan. Jedina mana: oduzima puno slobodnog vremena, ali to se i traži.
3) postdiplomski – tu nema nikakvih pomaka. Odslušali smo nekoliko predavanja (čini mi se 2), nisam položio ništa. Većinom zbog razloga navedenog u točki prije. Riješio sam samo jedan zadatak za seminarski iz matematike, a čak ni taj nije ispao dobro tj. nisu se poklopila rješenja.
4) kupio sam: od tehnike kupih dva printera Canon i to Pixma iP1500 A4 i BJC i6500 A3, digitalac Canon A520, mp3 player Mysys 512 MB. Zatim tu su bili radni stol i stolica za u sobu. Naočale, koje štite os štetnog zračenja monitora, i jedne za sunce; obje Police. I to je više-manje sve od većih iznosa, ne računajući automobil i odjeću, a njih ću izostaviti.
5) blog – postova 13. Mizerija. Ali još uvijek 6,5 puta više od 2004 godine. Ovakvim tempom, bit će nešto od mene. Malo pišem, pa puno ne…ali sve sam bolji, zar ne?
6) društveni život – krenuo je s početkom godine dobro, svaku večer van i tako… A onda preseljenje sredinom srpnja, i od tada slabo, jako slabo. Ali, tako je to, negdje naprijed, negdje nazad.
7) općenito – puno se bolje osjećam dok se brinem sam za sebe, dok nemam nikakvog pritiska obitelji. Lakše mi je i nositi se sa gubicima u obitelji ovako daleko od doma, ovdje gdje nema stvari koje me podsjećaju na ljude koji su me napustili. Nakon svakodnevnog sviranja po pola sata, sada nisam svirao 5 mjeseci, i to me čini lagano otužnim, i to mi fali. Ali početi ću opet.

Eto, toliko o godini na izmaku. Sada da malo pretresemo planove za iduću godinu, prema istim kategorijama, molim…

1) ljubav – ova veza MORA dalje. U 2006. mora ići stepenicu više, a to je život zajedno. Tražimo posao za moju dragu K. u Rijeci, stoga, ako netko zna neko mjesto u školi za prof. matematike i informatike, ili programera početnika u Rijeci ili vrlo bližoj okolici, neka javi pod hitno. Veza za zaposlenje poželjna. Rezime: doseliti moju dragu K. u Rijeku da živimo sretni i zadovoljni. Eto.
2) posao – iduće godine bi mogao naći bolji posao. Neka veća firma, veća plaća i sl. A što se tiče "fuša"… Neka ostane kao prošlih par mjeseci, više od ovoga mi ne treba, s ovim sam zadovoljan.
3) postdiplomski – definitivno položiti nekoliko ispita, više se angažirati oko seminarskih radova. Vrijeme je da se pokrene sa mrtve točke.
4) kupiti – ručni sat (Festina ili Sector). Bilo bi dobro sakupiti koju kunu za autić. Sada mi stvarno ne dolazi ništa drugo pametno na pamet.
5) blog – kao što rekoh, očekujem više pisanja ove godine, više zanimljivih tema za komentiranje, više komentara koje ću ostavljati drugima… Možda poboljšam stil pisanja, i još sam nešto htio reći, ali sam zaboravio. Klasični sindrom genija :-))
6) društveni život – na tom planu trenutno nemam nekakvih pozitivnih naznaka u nekoj bliskoj budućnosti… Ostavimo ovu stvar otvorenu, vidit ćemo što će bit.
7) općenito – općenito se nadam poboljšanju na svakom planu, kao i svi ljudi; i sada stvarno više ne želim nabrajati, dosta mi je ovoga. Malo mi je bed ovako nabrajati stvari i očekivati njihovo ostvarenje, sa strepnjom u srcu…

I to bi bilo to. Danas je 28.12. vrijeme 19:51. Nadam se da je i vama bilo naporno kao i meni. Čitajmo se i u idućoj godini.
Želim Vam sve najbolje u Novoj 2006. godini, dajte sve od sebe da to i ostvarite.

- 19:52 - Komentari (3) - Isprintaj - #

četvrtak, 22.12.2005.

No fuel

Eh, da. Naslov govori sve. A bilo je to ovako:

Uspio sam nagovoriti svoju dragu K. da prošli petak odemo pogledati King Konga. Doduše, nije bilo potrebno obilno nagovaranje. I tako se spremismo i krenusmo u grad malo ranije. Predstava je bila u 21:00, a mi smo krenuli u 19:00 da još malo prođemo po dućanima.

Parkirališta su bila dupkom puna. K. je izašla, a ja ostadoh u autu tražeći parking. I ja se vrtih po gradu poprilično vremena, napravio nekoliko nesankcioniranih prometnih prekršaja (tipa, vožnje kroz jednosmjernu u krivom smjeru i sl. - sve za parking...) dok se nakraju ne zaustavih na jednom, i rekoh sam sebi:

- Tu ću sad čekati, netko će se već maknuti...

I ja čekah, i čekah....

I nakon nekog vremena provedenog u čekanju zvoni mob. Moja draga K.:

- Ej, gdje si? Ja sam obavila što sam imala...
- Evo tu na parkiralištu čekam da se netk...

Kad se moj automobil ugasi. Nema benzina, goriva, fuel-a.... A auto na sredini parkirališta... Ma nisam mogao vjerovati, mozak mi je iskipio u trenu tj. hipu...

Što sad? Ništa, nego linija manjeg otpora.
- Halo, K., slušaj, ovaj, znaš, kako da ti kažem....

Došla je za 5 min. Nije baš bila presretna. Ponudih joj da sjedne i čeka u autu, sad ću ja to obaviti. Odbila je, čekati će vani na hladnoći.
Ostavio sam poruku ispod brisača "vozilo u kvaru" s brojem moba i otišao do najbliže benzinske.
Nije zgorega napomenuti da smo bili u strogom centru grada, tako da benzinska nije bila daleko, ali ipak.
Dakle, odoh ja na benzinsku. Prvo kupih 5 litara vode, to istočih vani u neku šahtu, pa utočih 5 litara benzina u istu, te krenuh natrag.

Dođoh natrag do auta. Srećom, nikome nije smetalo moje vozilo. Skinuo sam kaput, i natočio benzin. Iako sam imao lijevak (tratur) isto sam se sav nalio po rukama benzinom.
Eh, da me je bilo slikati... Osoba, sređena, u kaputu, ide po centru grada sa kanisterom benzina, te ta ista osoba smrdi po benzinu.

Eto, to vam je moja priča.

Ali, da bi dan bio katastrofa do kraja, u kinu je moja draga K. uspjela prosuti sve kokice prije početka filma, dok su svjetla bila još upaljena. E to me je dokrajčilo.

P.S. Film - izvrstan. Barem nešto.

- 21:40 - Komentari (3) - Isprintaj - #

utorak, 13.12.2005.

Cenzura

Prije nekoliko dana moja draga K. čitajući svoju news grupu, naišla je na obavijest o kazni jednom od učenika Prve riječke gimnazije. Dotičnog su kaznili ukorom pred isključenje zbog komentiranja svojih profesora u njegovom blogu. Nikakve daljnje informacije nije bilo, pa sam odlučio pogledati taj blog. Naravno, blog je ugašen, ali uz pomoć Googla uspio sam doći do tog perorijeka.blog.hr, kako ju je Google zadnji put zapamtio (vrlo zanimljiva opcija u Google-u).

Poprilično me je interesiralo što je zapravo taj učenik napisao tako strašno da mu je "dodijeljen" ukor pred isključenje. Skrolirajući (čudne li riječi) niz stranicu nađoh tekst i pročitah ga. I stvarno mi nije jasno čemu (ali čemu) je dotični zaradio ukor.

Doduše, malo je njegov rječnik u pojedinim momentima nezgodan, ali ništa strašno. Puno se gore stvari mogu pročitati na drugim mjestima.

S moralne strane (moje strane) gledajući, malo je bio neugodan. Pišući post o svom kolegi, nazivajući ga svim mogućim pogrdnim imenima i dodjeljujući mu razne epitete po meni je zaradio puno goru kaznu i takav post je u potpunosti za osudu. Ali komentirajući profesore i dodjeljivati im ocjene o simpatičnosti ne smatram uvredljivim ni pod koju cijenu, čak to pozdravljam sa strane da ti isti profesori trebaju prihvatiti takvu kritiku i na osnovi nje popraviti svoj odnos prema učenicima i predmetu koji predaju. Pa na kraju krajeva, ne postoje učenici zato da bi profesori imali posao, već da ih nauče nečemu korisnom što će im trebati u životu.

Izgleda da su se profesori našli uvrijeđenim samom činjenicom komentara na njihovu stranu, i to poprilično oštrog u pojedinom slučaju (što smatram opravdanim). Ponavljam, možda je to trebalo opisati malo više u rukavicama bez upotrebe nezgodnih riječi. Ali, u ovom slučaju, profesori su se sjetili da je sila u njihovim rukama (force is with them), da oni imaju moć prekinuti bilo kakav trag o njihovim slabostima. I oni se odlučiše na ukor pred isključenje. Gore nisu mogli napraviti. Jer time zabranjuju slobodu govora, u bilo kojem obliku, u bilo koje vrijeme. Ni slučajno nemojte nešto komentirati o profesorima, ni u hodnicima škole, ni po ulici; netko će čuti i dobivate ukor.

Puno sam razmišljao o ovome zadnjih par dana, a danas vidim da je to odjeknulo i u blogerskom svijetu. Posve razumljivo. No to me navelo i na druga razmišljanja…

Gdje je granica između moralnog i nemoralnog, gdje je granica između klevete i komentara?

Koliko nas može završiti na sudu zbog oštrine naših tipkovnica, opakih prstiju i bistre glave? To me je navelo na iščitavanje mojih prošlih postova. I bijah zadovoljan jer su u mojim postovima samo navedene činjenice. Pretpostavimo da se navođenje činjenica ne može prikazati kao uvreda ili kleveta. Ali, prema prethodnom primjeru, svako iznošenje svojeg mišljenja postaje potencijalna kleveta.

I zato, kolege blogeri, čuvajte se, jer razmišljanje vlastitom glavom vodi prema financijskoj i društvenoj propasti, vas samih. Jer kad se netko jači od vas okomi na vas, gotovi ste.

Još jedna stvar u kojoj je učenik s početka priče pogriješio… Dopustio je da se lako otkrije njegov identitet. Zato, pišite inicijalima, pseudonimima i sl. pa ćete bez straha moći iznositi svoje mišljenje.


- 11:37 - Komentari (0) - Isprintaj - #

<< Prethodni mjesec | Sljedeći mjesec >>