| < | veljača, 2007 | > | ||||
| P | U | S | Č | P | S | N |
| 1 | 2 | 3 | 4 | |||
| 5 | 6 | 7 | 8 | 9 | 10 | 11 |
| 12 | 13 | 14 | 15 | 16 | 17 | 18 |
| 19 | 20 | 21 | 22 | 23 | 24 | 25 |
| 26 | 27 | 28 | ||||
Sinoć su dodijelili još jednu grupu Oskara. Po sedamdesetdeveti put! I još jednom ceremonija prođe bez mene na crvenom tepihu. E, to mi je neka želja još otkad sam prvi put onako mala sa 7-8 godina ostala budna pola noći da gledam dodjelu tih malih zlatnih čikica, želja da i ja jednog dana prošetam po crvenom tepihu Oskara i kažem reporterima ko mi je dizajnirao haljinu.Prvobitni plan je bio da ću biti nominovana za screenplay (adapted ili original, doesn’t matter) ili directing i da će moj film biti novinovam za best picture. Vremenom sam skontala da od toga nema ništa, moje ideje za film se nikad nisu našle na papiru (iako ih nekoliko još imam u glavi), a režija nikad ni prvi korak nije napravila. Zato sam prije nekoliko godina skovala novi, new and improved, plan. I nemoj da mi ga ko slučajno ukrade! Dakle, novi plan je imati dijete koje će biti nominovano (nebitno u kojoj kategoriji, preferably u nekoj popularnijoj) i koje će me povesti sa sobom na dodjelu Oskara. I onda će moje dijete pričati reporterima kako je on/a poveo/la svoju mamu jer sam ja uvijek vjerovala u nju/njega and I was always there to support and encourage him/her, and he/she simply had to share this moment with me. Super plan, zar ne? Sad treba još samo dijete da nabavim  Sinoć sam čak skontala da bi se mogla tamo nekako ubaciti i kao jedna od onih osoba u pozadini za slušalicama i mikrofonom koje pokazuju gostima gdje da idu, s kojim reporterom da razgovaraju itd. Ili mozda čak seat filler – ja veoma dobro sjedim! I tako sam ih sinoć gledala do pola 1, pa sad jedva drzim oči otvorene. Drago mi je da je Scorsese konačno dobio malog zlatnog čiku – Departed je fantastičan film, preporučujem svima koji nisu gledali. The Prestige takođe. |