28
četvrtak
rujan
2006
Pravilnik za izbor nacionalne fudbalske/nogometne selekcije Bosne i Hercegovine
Silvio, moj najdrazi gastarbajter iz Bosne i Hercegovine, raspisao se jucer i poslao, slovom i brojem, tri/3 maila, a medju jednim od njih bijase i ova sala dolje, koja me je odusevila. Mozda je forwardiram i svom sefu, koji u akademskim clancima naglasavama koliko je besmislena etnizacija politickog sustava u Bosni i Hercegovini, i koliko dosljedno inzistiranje na istoj ama bas nigdje nego u nacionalizam ne vodi.
No, necu o politici i politologiji nego o nogometu sada. Dakle, salje Silvio, kojeg cu btw pitati za dopustenje i da objavim njegovu GENIJALNU pricu iz jednog od mailova o putovanju Slovenijom, pa da raja i tu brulesku, parodiju ili tragediju procita, salu o nacionalnoj nogometnoj momcadi BiH! Sala se dakako izruguje politickoj korektnosti BiH propisa, ali i politickom poltronstvu koje bi ta zemljica trebala manifestirati prema medjunarodnoj zajednici:
Prvi tim nacionalne fudbalske/nogometne selekcije Bosne i Hercegovine broji jedanaest igrača.
Sva tri konstitutivna naroda moraju biti podjednako zastupljena, prema posljednjem popisu stanovnistva i sljedecim pravilima:
- desno i lijevo krilo moraju biti različite nacionalnosti.
- centarfor mora biti iste nacionalnosti kao golman.
- lijevi bek i lijevi half ne mogu biti iz istog entiteta.
- svi kantoni moraju imati najmanje po jednog predstavnika u prvog timu.
- bilo koja dva igrača ne mogu imati istog tetka.
- najmanje jedna trećina igrača moraju biti povratnici
- broj igrača sa bradom ne moze biti veći od broja igrača bez kose
- neparni brojevi dresova moraju biti ravnomjerno raspoređeni
- na lijevoj polovini terena mora biti podjednak broj igrača sve tri nacionalnosti
- na desnoj polovini terena mora biti podjednak broj igrača sve tri nacionalnosti
- u napadu mora biti podjednak broj igrača sve tri nacionalnosti
- u odbrani mora biti podjednak broj igrača sve tri nacionalnosti
- ne mogu nastupati igrači koji borave u tudjoj imovini
Amandmani koji se odnose na tok igre:
- kaznene udarce ne mogu izvoditi zaredom igrači iste nacionalnosti
- vrijeme drzanja lopte u nogama mora biti ravnomjerno raspoređeno na sva tri naroda
Osim ovih pravila, za prijem u Evropu, prvi tim mora zadovoljavati i sljedeće uslove:
- najmanje jedna trećina igrača moraju biti homoseksualci;
- najmanje jedna trećina igrača moraju biti ljevaci;
- svi igrači moraju sarađivati sa Haškim tribunalom
komentiraj (0) * ispiši * #
27
srijeda
rujan
2006
Knocking on heaven's door: Bulragia and Romania are in! What about Croatia?
The European Commission published on September 26 Monitorning Report on the State of Preparedness for EU Membership of Bulgaria and Romania, announcing that the two countries have made enough progress to enter the EU as scheduled on 1 January 2007.
Both Barroso and Rehn described this as a historic moment, for those two countreis, of course. I am affraid, for Croatia,a s well, as a clear message was sent, as Barroso announced that the EU will postpone any longer accessions, stating clear that Croatia's aspiration of participating at the following elections for the European Parleiment in 2009 are unrelaistic.
OK, back to Bulgaria and Romania, good for them; they are in, even though according to the news governments have not accepted the news with overexcitment! In Romania a celebration was cautious, and Bulgarian prime minister probably was a bit too pathetic claiming Bulgaria's acceptance to the EU represents a final fall of the Berlin Wall. Both countries will in spite of accession be subjected to monitoring, especially with regard to judicial reform, the fight against corruption and organised crime, food safety and proper use of EU funds. They are asked to report to the European Parliament and the EU Council every six months concerning the progress they have made. This kind of safe-guard options and insistance on post-accession conditionality has made some to conclude that Roma nia and Bulgaria "will be monitored more closely than previous acceeding countries".
The extent to which the Commission is showing its intention to keep a close eye on the two countries is part of an overall strategy to re-assure the voters the next enlargement will not come too soon!
I got slightly surprised reading in different internet sources about Barroso's attemt to woo an increasingly enlargement-sceptical EU public in the occassion of next enlargement announcemnet, and announcing that Croatia could be the country most immediately affected by limited absorption capacity of the EU. The rejection of current Croatian government's paltform to get the country into the EU in 2009 will harm its chances on the elections that are schaduled for the next year! Enlargement Commissioner Rehn reiterated though Croatia might join EU this decade if internal institutional issues would be resolved before 2009.
komentiraj (0) * ispiši * #
14
četvrtak
rujan
2006
Kosovo's independence- When, not Why?
Insight in the recent past: Negotiations course
The UN-sponsored talks, mediated by UN's special envoy for the status process Martti Ahtisaari, commenced in Vienna on 20 February 2006. The international community wanted to complete the negotiations this year. So far, however, it seems that the Serbs and Kosovo Albanians are unable to agree on a solution over Kosovo status!
The UN Security Council met in mid-September to discuss Kosovo. Joachim Ruecker, head of the UN mission in the province, told the UN SC that resolving the status issue is crucial to further stabilisation and that any postponement would be counterproductive.
"Isolation is not the answer to their problems. Integration is," UNMIK chief Joachim Ruecker said in a speech to the UN Security Council, urging Kosovo's Serbs to end their boycott of the province's institutions.
Not only the offiical Kosovo delegation's position but also the Intenrational community's one is that the independence of Kosovo is the only desirable outcome. Recently I recieved an email from a colleague of mine from Kosovo in which he stated, answering to my email in which I invited him to submit a paper on Kosovo's future: "the scholars will deal for a long time with issues in regard to Kosova status, and I have the filing that the people in the country are preparing the celebrations for the independency" he continued neverthless cautiously " or in worst case some thing else …". The independence of Kosovo seems so realistic, the question is onyl when and how will it be achieved in order to satisfy the Serb negotiation delegation.
Even the IC seems fed up with the Serb position and rejects its claim that Kosovo's independence would set a precedent for brekaway attempts of Russian provinces, known as the "frozen conflicts" in the former Soviet Union". UN envoy Albert Rohan recently commented at the negotiation talks in Vienna: "We could talk for another 10 years and not change anything." I guess this loss of diplomatic patience was a sign that IC expect some results should occure in due time. Patrick Moore's comment on finalization of Kosovo status, in which he argues the solution should be put on the table till the end of this year, is worth reeding, and can be found at RFE/RL site.
Taking a look in the future: Economy (only?!) matters
Allegedly, economic issues are the main preoccupation of Kosovo's citizens. Some hope they will be able to find a job and have a better future once the status issue is resolved, while others are less confident, at least SEE Times article claimes so.
Similarly, European Stability Initative's last report - Cutting the lifeline. Migration, Families and the Future of Kosovo - argues that migration needs to be at the centre of current debates on Kosovo's future. The report calim it is incoherent for European states to invest hundreds of millions of euros in the stabilisation of Kosovo, and at the same time to slam the door abruptly on any further migration. The report calls on the European Union to identify ways in which rural Kosovars can find temporary work abroad.
komentiraj (0) * ispiši * #
Zakašnjela obdukcija Europskoga Ustava
Projekt politickog ujedinjenja Unije dosao u pitanje nakon negativnih ishoda referenduma u Francuskoj (29. svibnja) i Nizozemskoj (1. lipnja) prosle godine. Naime, Ugovor kojim se uspostavlja ustav za Europu trebao je stupiti na snagu tek nakon sto ga ratificiraju sve drzave clanice. Ustavni sporazum vazan je stoga jer je previdjao institucionalne reforme koje su pak trebale osigurati efikasnije donosenje odluka u Uniji.
Preplasivsi se fancuskog i nizozemskog "ne", EU celnici odredili su godinu, pa jos jednu "introspekcije", razmisljanja... No, svima je jasno da EU-ropa, kakva je sada, dugorocno ne moze opstati. Zbog rastucih teznji nekih drzava za jacim utjecajem u procesima odlucivanja, zbog zelje za slabijim ili jacim stupnjem integraicja drugih. Svjesni toga, neki su suvremni europski politicari (a uvijek je medju njima onih koji zele biti zapamceni u poviejsnim euro-analima!), poceli predlagati izlaz iz krize.
Francuski ministar unutarnjih poslova i vjerojatni buduci predsjednik Nicolas Sarkozy boravio je nedavno u Briselu, (ma zacudo bas kad i sama bijah tamo, a nismo se vidjeli, c-c-c!). Posjetu je iskorstio da pozove na ozivljavanje europskog ustava i rjesavanje institucionalne krize u EU.
Poslovni dnevnik izvjestio je neki dna tako da je Sarkozy pozvao europske vođe da prihvate tzv. manji sporazum koji bi omogućio prijeko potrebne institucionalne reforme. Za razliku od ustava, takav dokument ne bi zahtijevao potporu na referendumu, već bi bila dovoljna samo njegova potvrda u parlamentu. Pregovori o ovom sporazmu trebali bi početi već za njemačkog predsjedanja EU, a bili bi zaključeni za francuskog predsjedanja, 2008.
Druga novela koju Sarkozy predlaze tice se diskrecionog prava predsjednika Komisije da izabire suradnike u svoj "kabinet"! Predložio je naime da predsjednik Europske komisije ubuduće ima mogućnost da sam izabire svoje povjerenike. Prema važećem Sporazumu iz Nice, svaka zemlja članica ima pravo imenovati jednog povjerenika, a odbačeni ustav predlagao je rotaciju između zemalja. Sarkozy smatra da taj princip ne jamči "efikasnost niti daje legitimitet" izvršnome tijelu Unije.
Treca stvar koju je Sarkozy predlozio odnosi se na pan-europeizaciju izbora za Europski parlament. Među njegovim prijedlozima je i onaj o transnacionalnim listama kandidata za izbore za Europski parlament koji bi se temeljili na zajedničkim europskim programima. Prema toj zamisli birači bi imali mogućnost glasovati ne samo za kandidate iz svoje matične zemlje već i za one iz drugih članica, što za sada nije praksa. "U svakoj zemlji članici pitanja o kojima se raspravlja su u velikoj mjeri nacionalna, što znači da nema europske kampanje", ustvrdio je Sarkozy, izražavajući nadu kako bi takvi izbori doveli do jedinstvene europske debate.
U tekstu "Prodi proposes to chop down EU constitution" na EU observeru, talijanski predsjednik Romano Prodi pridruzje se kampaniji za pojednostavljenje ustavnog sporazuma. Ne podrzava Sarkozyja bas u svim njegovim prijedlozima, ali najavljuje nadolazecu klimu promjena u Uniji, uvjetovanih promjenama vodstava velikih zemalja clanica.
Konacno, i nama Rvatima koji toliko zeljno zeleci prizeljkujemo Svetu Evropu, trebalo bi biti vazno kako se i sta dogadja s Ustavom. Evo je i predsjednik Komisije, Gosn. Barroso istaknuo neki dan da ne bu bilo daljnjih prosirenja dokle god se EU ne dogovori o novome ugovoru. E sad, moze to biti i kvaka, jer ce uskoro i Rumunija u Bulgarija vnutri (o ovom se uskoro kanim pisati, jer se regular accession reports biti objavljeni, pa ce da se vidi u kojim podrucnijma jos ne zadovoljavaju po misljenju Komisije!), pa Barroso mora malo utjesiti euro-stanovnistvo da im nakon ove dvije istocnoeuropske zemlje uskoro vise niko nece biti dodan u klub. A ti Rvacka, pati sljece i trip.
Na hrvatskom poratlu o Europskoj uniji "EnterEurope-u" o ovim debatama ni slova, tako je to kad je dusa i srce i mozak projekta, vrla i nezamjenjiva Sandra Čar, otisla, a s njom i suradnici koji su zivjeli za projekt. Osim sto su je dr. sc. Višnja i njeni poltroni dr. sc. Maša i dr. sc. Igor odlucili izbrisati i igdje spomenuti kao idejnog tvorca projekta i glavnu urednicu do 1.veljace 2006., ocito su odlucili pratiti EU teme na nacin koji oni smatraju prikladnim, objektivnim i vaznim. Na sto uostalom imaju i pravo, isto kao sto i ja imam pravo na kritiku!
komentiraj (0) * ispiši * #
