18
subota
ožujak
2006
Vukovar: Završni rez
Citam danas web site B92 i naletim na opis dokumentarca kojeg bi zaista voljela pogledati: Vukovar – Poslednji rez. Napravljen je u srpsko-hrvatskoj koprodukciji, a opisuje dogadjaje u Vukovaru od proljeca do kasne jeseni 1991. godine. "I nešto pre toga. I nešto malo posle te tragične 1991. godine. I o onome što su istorijske, društvene i emotivne posledice svega nakon godina bola, patnji i razaranja.", kazuje tekst koji predstavlja film.
Ekipu koja je odgovorna za nastanak ovog filma cine po tri novinara iz Hrvatske i Srbije. Tjekom pripreme filma koristeni su snimci RTS-a i HTV-a kao i Zastava filma, anonimnog vukovarskog branitelja te Vojnog arhiva Srbije. Autori filma su odlucili predstaviti film javnosti tek posto je okoncan beogradski proces na Specijalnom sudu za ratne zlocine na Ovcari tzv. "vukovarskoj trojki": Mrksicu, Sljivancaninu i Radicu.
Vecernji list u povodu nedavnog prikazivanja filma na Zagrebdox-u u naslovu istice: Prikazan srpski dokumentarac 'Vukovar - završni rez', propustivsi dakle istaknuti da se radi o zajednickom hrvatsko-srpskom uratku, koji stremi upravo ustanovljivanju istine "o pravim uzrocima velike balkanske tragedije".
komentiraj (0) * ispiši * #
16
četvrtak
ožujak
2006
Zasto je austrijsko predsjednistvo Europskim vijecem propustilo ucvrtstiti europsku perspektivu zapadnog Balkana?
Od 1. sijecnja Austrija predsjedava Europskom unijom. Bilo je za ocekivati da ce se ova zemlja koja ima povijesne veze s Balkanom posebno potruditi oko priblizavanja zemalja zapadnog Balkana Uniji. U programu rada najavljeno je da ce Austrija medju prioritetima predsjedavanja úvrstiti nastavak procesa prosirenja Unije. Jedan od postavljenih prioriteta bio je i nastavak ratifikacije Ustava, za koji je vec sad na polovici austrijskog mandata jasno da je bio preambiciozno postavljen. Vise o nerealnosti ovog cilja predsjednistva u clanku izaslom u newsletter-u "Thinking Europe".
Vec krajem sijecnja Komisija je objavila obavijest "Zapadni Balkan na putu prema EU: ucvrscivanje stabilnosti i promicanje prosperiteta" U tom dokumentu Komisija zagovara tjesniju ekonomsku suradnju zemalja zapadnog Balkana, zbog cega se diglo dosta buke u hrvatskoj javnosti i ponovo je na povrsinu isplivao strah Hrvata da ih se gura u blakansko blato. Stoga hrvatska Vlada zagovara pridruzivanje ostalih zapadno balkanskih zemalja CEFTA-i, koje je Hrvatska vec clanica, a ne stvaranje nove juznoeuropske ekonomske regionalne inicijative, kako je to predlozila EU.
Krajem veljace odrzan je sastanak Vijeca EU na kojemu se raspravljalo i o zapadnom Balkanu. Vijece se osvrnulo na odrzavanje referenduma o neovisnosti Crne Gore, na pocetak rjesavanja statusnog pitanja Kosova i na nesuradnju s suradnju sa Haaskim sudom. O Hrvatskoj nije bilo rijeci, sto valjda znaci da nas vise ne smatraju zapadnim Balkanom?
Na neformalnom sastanku ministra vanjskih poslova drzava clanica, kadidatkinja i zepadnobalkanskih zemalja kojima se tepa da su "potencijalni kandidati" u Salzburgu 10. i 11. ozujka potvrdjena jos jednom "Solunska agenda" usvojena na summitu Vijeca iz 2003. godine. Dakle, vanjskopoliticki predstavnici Europe potvrdili su da zapadnobalkanske zemlje imaju sansu postati dijelom EU, ali su propustili ucniti korak naprijed. Zasto odjednom ovaj uzmak, upravo kada zemlje ove barutom posute regije cine nuzne, ali nimalo ugodne reforme? Stoga jer je Unija umorna od posljednjeg prosirenja, stoga sto je buducnost Unije postala neizvjesna odbijanjem predlozenog Ustava na posljednejm referendumu od strane dviju velikih zemalja utemeljiteljica Unije, stoga sto po prvi puta Unija u sluzbenom dokumentu spominje da potencijalni kandidati moraju biti svjesni da ce Unija uzimati u obzir apsorpcijska sposobnost kod eventualnih buducih prosirenja. Stoga se, onak cinicno-realpoliticki, naslanjam duboko u stolac na kojem trenutno sjedim i zakljucujem da ce jos puno, puno vode proteci Murom prije nego dozivimo da i Hrvatska, a i ostale zemlje zapadnog Balkana docekaju dan u kojem postaju punoprave clanice Unije. Austrija je ocito bila nemocna, premala clanica, i unatoc dobroj volji iskazanoj na pocetku svoga mandata, povijesna sansa je propustena na nedavnom sastanku u Salzburgu, a Balkan je ostavljen u cekaonici, da rjesava statusne pitanja, provdi reforme, ali s vrlo, vrlo blijedom i malom mrkvom koja mu se nudi iz ruke Europske unije. Nedavne izjave njemacake kancelarke Merkel o dodjeli "privilegiranog partnerstva" Balkanu govore upravo u prilog nevoljkosti za daljnjim sirenjem Unije cak i onih zemalja clanica koje se smatraju skolnima nasoj regiji. Do nedavno se, naime, privilegirano partnerstvo spominjalo iskljucivo kao opcija suradnje EU s Turskom ili Ukrajinom.
komentiraj (0) * ispiši * #
07
utorak
ožujak
2006
Ciji je medo?
Bilo je zanimljivo posljednjih tjedan, dva promatrati kako se u Hrvatskoj, a i u Srbiji pisalo o filmu "Grbavica" bosanske redateljice Jasmile Zbanic. Najkrvolocniji je bio srpski tabloid Kurir, koji je objavio i prilicno podcjenivacku izjavu Emira Kusturice. Hrvatska stampa je o filmu pisala na nacin da je istican hrvatski “kontingent” glumacke postave, ali i priznajuci bosansku prevagu u autorstvu filma. Austrijska stampa je takodjer isticala austrijsko suucesnistvo u produkciji filma. Svi vole pobjednike, to je vise nego ocito! U skladu s tvrdnjom, Nenad Polimac upitao se na primjer "Što bi hrvatska kinematografija bez bosanskih filmova?"
Neka druga prica o Grbavici napisana iz pera Irme Kolar objavljena je u sarjevskom politickom tjedniku "Dani" govori kako je bilo zivjeti u Grbavici za vrijeme rata. Grbavica su bili zauzeli Srbi, ali ljudi koji su zivjeli na toj strani nisu nista manje patili nego Sarajlije s druge strane Miljacke. Bilo mi je zanimljivo procitati iskustvo objavljeno u Danima, i shvatiti koliko je zaista Grbavica, pa i cijelo Sarajevo, za mene tada bilo daleko, cak i predaleko. Opravdava me mozda cinjenica da sam imala vise od deset godina manje nego sada dok se dogadjala opsada Sarajeva, ali tek u maloj mjeri, jer sam opseg uzasa u kojem su ljudi zivjeli, a neki od njih su danas i moji prijatelji, shvatila puno, puno kasnije...
Miljenko Jergovic neki dan u svojoj kolumni u istom listu daje odgovor na pitanje iz naslova, govoreci uglavnom o svojatanju dobroga sto na Balkanu postizu susjedi, a o nerazumjevanju i lakom upadanje u konstruiranje zavjera prema istim tim susjedima kad nam cine nesto dobro, za sto mi mislimo da je moglo biti ucinjeno i bolje. Dakle, na odgovor ciji je, Jergovic odgovara: Jasmilin Medvjed! O uspjehu Grbavice pisao je i drugi kolumnist Dana Aleksandar Hemon. On takodjer u Hemonwoodu hvali redateljicu.
'Grbavicu' u hrvatskim kinima pocinju prikazivati od 14. travnja. Ja sam je vec pogledala ovdje u Grazu, film je odlicna prica o majcinoj ljubavi. Jako me je dirnuo, ne sjecam se kad sam posljednji put s toliko bola napustila kino. Leon Lucev odlican u filmu, mislim da mi je od sada on najdrazi hrvatski glumac. Vedran Mlikota ode u ropotarnicu povijesti, pa-pa.
komentiraj (0) * ispiši * #
