I can't live the lie, I am just what you see, I'm not the next of them, I am the first of me

nedjelja, 29.07.2007.

...


Jednostavno patim od nedostatka inspiracije i vremena.
A kad se još tome pridoda i lijenost- rezultat svega toga je nepisanje postova.
Mozak mi se jednostavno po ovoj vrućini pretvorio u žvaku-
osjećam kako ovaj mali zeleni mozgojedac unutra hoda po njemu i svaki put kad mu se zalijepi za nogu zaviče "eeeeeewwww!!!!!".

Inače, kod mene nema apsolutno ništa novo- radim kao manijak
(ali zato ne mogu reć da mi ne pada teško- zarađujem cca 4 soma na mjesec,
a svaki put kad dodje nova plaća meni od prošle ostane barem 800 kn,
tak da se jedino može reć da imam para ko blata :D)
Sad mogu ganjat sponzoruše smijeh
Iako nema šanse da bi ih taknuo jer mi se gade, al to nije bitno.

No da.

Evo, za ove tople dane nekaj lakše i osvježavajuće.
Malo laganica, malo ljetnih hitova i malo dobrih starih stvari.
Enjoy!!!

I da, veeeelika pusa jednoj povratnici- Brooke, glad to have you back, sis!!!! kisswavemahwavekisssmijehwavemahthumbup




Kako sam se polomio kad sam to vidio prvi put roflroflroflrofl





Predobra pjesma, ali još bolje slikice- pande sa šarama oko očiju kao Kiss-ovci- roflroflrofl





Malo starog rocka nikad ne škodi winksmijeh





Još jedna dobra stara stvar smijehsmijeh Ova pjesma nikad neće prestat bit obožavana- jednostavno je legendarna. Dokaz da su 80-te bile najbolje razdoblje prošlog stoljeća yesyes





Jedna od prvih rock himni- ova je pjesma označila početak rock revolucije, slobode i neovisnosti, kao i mladenačkog bunta kojeg će kasnije usavršiti još jedan veliki žanr- punk (iako je punk poticao anarhiju, ali nema veze).





GIVE ME FUEL, GIVE ME FIRE, GIVE ME THAT WHICH I DESIRE!!!

Pas mater, probudila mi se nostalgija za čvarom *cries*





Prelegendarno... apsolutno prelegendarno!!
Jednostavno osjetiš te promjene i želju za slobodom i neovisnošću ptokraj 80-tih godina.
Scorpionsi su legende!!!


I za kraj, još malo Family guy-a





Ste gledali 300? rofl Trailer filma 300 u Family Guy verziji roflroflrofl





roflroflrofl Chuck Norris!! roflroflrofl





To je to zasad.
Pišemo se uskoro.

Pozdrafff!!
- 13:59 - Pukni puško (23) - Rodilo se muško - Jebeš ovo

nedjelja, 08.07.2007.

Malo smijeha... will come in handy right now


LOOOL- al sam poznat :D

Check this out smijehsmijeh



Ko i ovaj smijehsmijeh



I na kraju:



Malo igre sa morfozom- pljunul sam unutra tri fotke, i ovo je ispalo.
Fakat sam se nasmijal kad sam vidil s kojima me sve povezal, a na neke sam ostal s pogledom: WTF?!!!!!!!
"How, what, where?!!!!!"
Ma, i vidite sami- Jack Osbourne (e da mi je stari poput njega- ne bi bil gladan šišmiševih glava roflrofl), Adam Sandler (o da, bit ću vodonoša po imenu Nicky rofl), Samuel L. Jackson (HAHA, Pulp Fiction 2, here I come roflrofl),
Elton John (NOT!!!) etc.


Malo Family Guya:







IT'S PEANUT BUTTER JELLY TIIIIIMEEEEE!!! LMAO
Umro sam od smijeha kad sam to prvi put vidio roflrofl






Stewie kao mazohist- za krepat od smijeha




Fora na Jackass roflrofl




Pazi ovu štemu- drito gangsterski roflrofl




Jel vam se ide u vojsku roflrofl
Način da izbjegnete vojsku roflrofl




I za kraj, malo glazbe:



Ova me pjesma jednostavno osvojila- nadjoh se u skoro cijelim lyricsima.

Pozdraaaf!!!!!
- 17:24 - Pukni puško (24) - Rodilo se muško - Jebeš ovo

ponedjeljak, 02.07.2007.

Niš pametnog...
Bilo Jednom
U Hrvatskoj


Vidite i sami.
Nemam apsolutno nikakve inspiracije za pisanje postova, niti volje za smišljanjem tema.
Kaj god da pokušam, nekaj drugo mi padne na pamet i onda se zblokiram i sve ode kvragu.

No da, kaj je novoga kod mene?

Pa evo, idem na Korn, to je prva vijest. U utorak, u 21 sat, Ivy & yours truly shall have the opportunity to see Joey Jordison from Slipknot along with Jonathan Davis & the rest of the band smijeh
Iako meni osobno Korn nije u najužem glazbenom izboru, ne bum propustil priliku pustit glasnice na Thoughtless, Did my time (nadam se da buju to odsvirali) i na još par stvari.

Druga stvar je ta da sam, nakon mnogo vremena, konačno oformio bend smijehsmijeh
Tribute bend Parnog Valjka- bome jedva čekam prvu probu.
Baš me zanima kak će to zvučati... yes

Treća stvar- postao sam ovisan o Prison Breaku. Opako ovisan. Nedjelja navečer mi je obično rezervirana za RTL.


Jeej.
Ni ove godine ne bum na more. Jupi. Whee. Totalno jej. namcor
Opet me čeka radno ljeto, kupanje u vlastitom znoju i nada da bum iduće godine konačno vidio to plavetnilo,
da uronim u njega i da sve probleme ostavim u prvom ronjenju nakon pun kufer.
da- druga godina zaredom kako ne idem na more. Za popizdit.
Šef mi vjerojatno ne bu dal ni da se zaletim na 3 dana do svojih tamo oko Gospe.
Kud baš mora ove godine padat na srijedu madmad
Vrijedi se nadat da bu me pustil, ali šanse za to su jednake onima da Burma postane obećana zemlja.


O da.
I'm still single.
Puca mi živo oko svega toga, i jednostavno mi se jebe kad ću uletjet u neku vezu.
Nit imam volje, nit imam vremena, a najmanje živaca da se sad s time zajebavam.
Tko zna, možda nikad ne uđem u vezu, maybe I'll never get married, raise a kid or two.
Not in my plans for at least 10 years.

Niti sam ikad imal nekog posebnog uspjeha kod suprotnog spola, a pogotovo na ljeto- jupiii.
Tako se tome radujem, nema boljeg osjećaja.
Don't give a fuck anymore.
Don't give a fuck about pretty much anything right now-
as long as I've got my guitar and my friends I'm gonna do just fine.

"Sve bih dao da je vidim, ponosnu i lijepu k'o u snovima
Sve bih dao da je vidim, i opet bih spreman stao, svoj bih život dao"

Postao sam opsjednut tom pjesmom.

Duh Ratnika.



Pjesma je zamišljena kao dijalog hrvatskog građanina i hrvatskog branitelja, dajući joj jedan pomalo mističan stil, uz veliku dozu patriotizma.
Da se razumijemo- ja osobno protiv patriotizma nemam ništa protiv, to jest, i podržavam ga,
ali nacionalizam prezirem iz dna duše.
Ponosan jesam što sam Hrvat, stvarno volim svoju domovinu i ne bih htio živjet nigdje drugdje na svijetu, ali ono što mi ide na kurac
su primitivci koji kaljaju ugled našoj zemlji i stavljaju na nas stigmu "Balkanci". A mi kao "Balkanci" ne možemo nikamo dalje od ovog mjesta gdje smo sad.
Uz njih, ne mogu smislit ni one koji Hrvatsku koriste samo za svoje potrebe, točnije, ljude koji vode našu državu-
nevjerojatno je kako se ulizuju onom Carli del Ponte (tipfeler je namjerno napravljen, nap.a.) za tu Europsku uniju, a znaju da će nas to dovesti do još većih problema nego u kojima smo sad.
Smrt koristoljublju- samo ujedinjeni možemo nešto značajno napraviti!!
I zato volim poslušat, ali i odsvirat Thompsona vani- čovjek samo voli svoju domovinu. Istina je da se sjebao pjevajući narodne pjesme (pod te narodne mislim Juru i Bobana, Jasenovac itd.) u vrijeme rata
i odmah ga prozvali fašistom.
Zar je domoljublje fašizam?!!!!! Ako je to fašizam, Hitler je bio anđeo.
I još nešto- nije da se izvlačim ili bilo što takvo, ali Thompsona slušam ne zbog uvjerenja i njegovih stavova, nego zbog njegove glazbe.
Njegova glazba je čisti rock, a za mene znate da bez rock glazbe ne mogu.
Jebiga, možemo se mi svi bunit, mogu ljudi prosvjedovat protiv njega, ali činjenica stoji da je on u stanju u pola dana napunit cijeli Trg.

Općenito, cijeli album "Bilo Jednom u Hrvatskoj" pun je patriotizma i onoga za što se M.P. uvijek zalaže- sloboda, vjera, ljubav i jednakost,
sve to pomiješano sa jednim modernim, žestokim rock zvukom kakvog se definitivno ne bi posramili ni najveći svjetski bendovi.
Ima pjesama koje žestoko vuku na Maidene, pogotovo riječima najžešća pjesma na albumu- "Kletva kralja Zvonimira",
opisujući stanje u našoj državi, gdje je Dmitar Zvonimir sinonim za ratne heroje ("Izdajice ne imali mira, ubili ste kralja Zvonimira"
stih je koji se odnosi na ulizice u vrhu naše zemlje koji su te heroje poslali u Haag samo kako bi sebi podigli ugled u svojim izdajničkim i kukavnim očima).

Ono što je Eminem napravio sa "Marshall Mathers"-om i "The Eminem Show"-om, ono što je Bruce Springsteen napravio sa "Born In The USA", to isto je i Thompson napravio na "Bilo Jednom U Hrvatskoj"-
obračunao se sa onima koji mu uništavaju i oduzimaju slobodu. Najviše se to osjeti u trenutnom singlu "Neka ni'ko ne dira u moj mali dio svemira", gdje osuđuje ulizice koji sebi svojataju zasluge za pobjedu u ratu
zanemarujući one koji su u njemu ostali bez svega, one koji su sada ili na teretu države ili su dali svoj život za njenu slobodu. Za mnoge se još ni ne zna jesu li živi,
a sada ih se proziva kao zločince. Eee, kad bi Sanader i Mesić samo znali koliko je ljudi oštećeno u ratu, što fizički, što mentalno, ne bi se imali snage pogledati u ogledalo svakog jutra zbog onoga što čine.
Pjesma koja najviše opisuje takvo stanje potresna je balada "Ratnici Svjetla", pjesma koja je pojačana bubnjarskim solom kako bi dodala taj osjećaj patnje i boli heroja koji su žrtvovali sve kako bi oslobodili našu domovinu,
a zauzvrat su dobili samo još više patnje i sudbinu goru od smrti- zaborav u mnogim očima osim svojih najbližih i najdražih.

Kako na svim novim albumima, i na ovom albumu ima nekih doticaja sa starim pjesmama- ovdje se najviše to osjeti na pjesmi "Dolazak Hrvata",
ne toliko po glazbi, nego po riječima-

"Ljubi svoju zemlju, na njoj ti sagradi dom
i brani je krvlju svojom, povezan si s njom.
Ljubi svoju zemlju, ljubi blagoslovljen plod
i ponosno po njoj hodaj svoj zemaljski hod.
Dajte mi komad zemlje svete, zemlja je i mati i dijete"

Ljubav prema svojoj zemlji najviše se, ali daleko najviše osjeti upravo u Dolasku Hrvata, koja opisuje put naših iz dalekih krajeva Bijele Hrvatske (Poljska, Ukrajina, Slovačka), po nekima čak i iz Irana
te trajni ostanak na ovim prostorima gdje smo sad. Tokom svih ovih stoljeća pratile su naš narod razne nesreće i zla, ali ostali smo ovdje, sa mnogo priča, legendi i zapisa.
Jedna od takvih legendi je i legenda o "Divi Grabovčevoj" o kojoj sam već pisao prije par postova, tako da mi se ne da ponovno pisat.
Isto tako tokom godina koje su sada za nama pratile su nas mnoge migracije- SAD, Australija, Južna Amerika, ma nema gdje nas nema hrvatskahrvatska
Jedna od pjesama čija je tema upravo odlazak je i "Lipa Kaja", pjesma o mladoj djevojci koju glavni lik (iliti M.P.) moli da ne ode odavdje
("Ne daj, Bože, da sad ode kad smo došli do slobode,
Lipa Kajo, roda moga, ne udaj se za drugoga")- ovdje joj je sve. Jebiga, ljudi na vrhu uništavaju sve što pipnu, ali dok god ljudi imaju jedni druge, dok su tim, neće bit problema.
Previše je bilo iseljavanja naših, vrijeme je da ostanemo ovdje.
O tome govori i pjesma nazvana "Tamo gdje su moji korijeni", gdje Hrvatsku opisuje kao "raj na zemlji", što i je, ali ju vode đavoli.

Ono što je Marku oduvijek na prvom mjestu je i obitelj. Njima je posvetio pjesme "Moj dida i ja"te dirljivu laganicu "Sine moj", posvećenu sinu Šimunu.
Time nas Marko uči da bez obitelji, bez ljubavi i podrške svojih najbližih, i u dobru i u zlu, ne vrijedimo i ne možemo apsolutno ništa.
Oni su tu i kad je najteže, i kad se smije i kad suze teku kao rakija niz grlo (a tada još i zapeče)- oni nas prihvaćaju takve kakvi jesmo.
I to je meni važno- volim svoju rodbinu i nema toga što ne bih napravio za njih.

In principio erat verbum,
et verbum erat aput Deum,
et Deus erat verbum

Tko mi zna ovo prevest, bez varanja i pretraživanja po Googleu, neka te riječi zapamti.
Za one koji to ne znaju prevest, rješenje dolazi u idućem postu.
Zato, gimnazijalci, knjigice i ono kaj je ostalo od bilježnica iz latinskog u rukice i počnite smijehsmijeh

No uglavnom, ovaj izvod iz Evanđelja po Ivanu uvodne su riječi prve pjesme na albumu, nazvane "Početak".,
gdje Thompson ne skriva svoje razočaranje u ljudski rod i bogohulje. Najjače se to osjeti u stihu "Pogledaj u oči stvoritelju svom".
Imamo li zbilja snage pogledati našeg Stvoritelja (if he really exists) u oči? I koliko bi ga mogli dugo gledati direktno u oči a da ne skrenemo pogled
od srama i grijeha koje smo dosad počinili?
Marko je oduvijek izražavao svoju ljubav prema vjeri, nekad malo i previše, ali što ćeš, tko voli nek izvoli.
Na svakom albumu kojeg je dosad objavio našle su se barem tri-četiri pjesme vezane uz religiju.
Uz već spomenuti "Početak", na Bilo Jednom U Hrvatskoj pjesma vezana uz religiju je i "Dan Dolazi", koja u sebi još ima i temu prolaska života,
kako je čovjek jednostavno nevažno biće prema svemiru i evoluciji, a heroj u očima najbližih. I kakvi god bili, koje god boje kože, vjere, državnosti, uvjerenja,
sve nas čeka isti kraj- na nama je da nešto ostavimo za buduće naraštaje, za one koje dolaze, da nstave tamo gdje smo stali.

Sve u svemu, album o kojem će se još dugo pričati, kojeg će se povlačit posvuda, ali i album koji će privući još tisuće novih obožavatelja tokom mjeseci i godina.
Dovoljno je samo nabrojati imena koja su stvarala ovaj album-
gitare- Tomislav Mandarić (poslušajte uvod pjesme "Geni Kameni"- on to svira smijehsmijehludlud)
i Damir Lipošek- bivši gitarist ITD Band-a i Prljavog Kazališta u njihovim najboljim danima- genije!!
bas gitara- Tiho Orlić- na ovom albumu pokušao je kopirat Stevea Harrisa svirajući dvije žice istovremeno. Definitivno sazrio u jednog od najboljih basista na našoj sceni.
klavijature- Fedor Boić- također klavijaturist Prljavaca u njihovim najboljim danima, te Berislav Blažević- klavijaturist Valjka- kaj drugo reć? Legenda.
Kombinacija svega toga morao je ispast jedan od najboljih albuma u zadnjih par godina.

Ocjena: 10/10

Oke, znam da većina vas koji me redovito čitate ne mogu podnijet Thompsona, al ovo sam moral izbacit iz sebe *puppy eyes*

Zato vam ostavljam isječke koje se obavezno moraju pogledat- crtić koji me osvojio.
Family Guy- brutala na američki način rofl




Pozdraaaaafff!!!!!!
- 22:46 - Pukni puško (10) - Rodilo se muško - Jebeš ovo

<< Prethodni mjesec | Sljedeći mjesec >>

Creative Commons License
Ovaj blog je ustupljen pod Creative Commons licencom Imenovanje-Dijeli pod istim uvjetima.