god was never on your side

17.03.2017., petak

When you cried I'd wipe away all of your tears when you'd scream I'd fight away all of your fears and I held your hand through all of these years but you still have all of me

Danas smo na dnu. Potonuli. Trunemo. Bježimo. Što dalje. Što na bolji svijet. Što dalje, svatko svojim putem. Raspadamo se. Skupljamo posljednje ostatke. Ostatke ničega. Spojiti nespojivo. Biti nešto neostvarivo. Biti trn u oku. Biti smetnja. Ništavilo. Možda smo djelić neke slagalice. Ali slagalice koja nema svoju priču. Totalno izgubljeni. Izgubljeni među svim redovima. Svakim korakom sve više uništeni. Do temelja. Koliko još moramo biti povrijeđeni? Koliko još suza mora biti? Koliko kapi da preliju sve i da nas se žive pokopa? Koliko? Kolika bol mora biti?

Pregaženi ponos. Bačena objašnjenja. Snovi kao kula od karata. Nestali. Stranice izblijedile. Podrapane. Zapaljene. Snovi. Snovi i dalje nestaju. Kao ptice. Poletjele u nebo. Nestali kao prah. Promijeniti se neće. Slagalica se neće spojiti. Sve će biti na dnu. Nema povratka. Nema žaljenja. Nema više ničega. Sada skupljamo zadnje mrvice. Možda su samo komadići moje duše. Duše koja se raspala. Ne prepoznajem neke dijelove. Nema više onog čara. Neće duša funkcionirati kao nekada. Jednostavno je slomljena. Pala na dno. Razbila se. Ne može biti ona ista. Više nikada.

Is it just our bodies? Are we both losing our minds?
Is the only reason you're holding me tonight
'Cause we're scared to be lonely?
Do we need somebody just to feel like we're alright?
Is the only reason you're holding me tonight
'Cause we're scared to be lonely?



Creative Commons License
Ovaj blog je ustupljen pod Creative Commons licencom Imenovanje-Nekomercijalno-Bez prerada.