Rogoznički nezavisni vijećnici su koncem prošle godine podnijeli kaznenu prijavu protiv odgovornih osoba koje su pri izgradnji pročistača i glavnog ispusta navodno oštetile lokalnu zajednicu za desetak milijuna kuna i pogodovale marini Frapa vlasnika Franje Pašalića da se jedina spoji na kanalizaciju.
Fani Bojanić, direktorica Jadranskog projekta je na sastanku s vijećnicima navela da su 1997. godine Hrvatske vode inicirale gradnju rogozničke kanalizacije. Idejno rješenje financirali su u stopostotnom iznosu. Financirali su i ostale faze izgradnje, platili su popravak i rekonstrukciju nestručno postavljenog podmorskog ispusta i kompletnog difuzora. Sudjelovali su u komisiji koja je odlučivala o studiji utjecaja na okoliš, u upravnom postupku izdali su vodopravne uvjete, čak su platili i dodatni nadzor jer nisu imali povjerenja u izvođača radova i nadzornog inženjera kojega je izabrao vlasnik Marine Frapa Franjo Pašalić.
Unatoč tome, Hrvatske vode nisu krive što pročišćivač već osam godina radi ilegalno, bez tehničkog prijama i uporabne dozvole, i što nadzorni inženjeri nikad nisu dostavili završno izvješće. Krivci su Općina i šibenski Vodovod, kao nositelj investicije i supotpisnici svih dokumenata, rekla je direktorica Jadranskog projekta.
Nakon izlaganja Fani Bojanić, na vidjelo je izišla neugodna činjenica da je o tom projektu odlučivalo bivše Poglavarstvo, premda je visina ulaganja znatno premašivala ingerencije tog izvršnog tijela lokalne vlasti. Dalo se zaključiti da su za tu investiciju od 5,5 milijuna kuna Hrvatske vode uložile više od 60 posto novca.
Fani Bojanić je zastupnici sasula u lice kako 1997. godine, kad je ona prvi put došla, Rogoznica nije imala sadašnji urbani i turistički izgled. Bile su same škrape i ništa drugo! Žalosno je, zaključili su vijećnici, što škrape smetaju bivšoj voditeljici za zaštitu voda čitave države i sadašnjoj direktorici Jadranskog projekta. Prema odlukama Vijeća Europe, Jadranski projekt Vlade RH financira Svjetska banka, i to isključivo da bi se od zagađenja fekalnim vodama sačuvale škrape!
U rogozničku kanalizaciju do sada je utrošeno 24 milijuna kuna, dovršene su dvije faze sustava, međutim, ako završni uređaj ostane u sadašnjem neispravnom i nelegalnom stanju, svi uloženi milijuni past će u vodu, Rogozničani se nikad neće spojiti na kanalizacijski sustav, iako već pet godina plaćaju višu cijenu vode, a obalno će more, unatoč strogim propisima i preporukama Vijeća Europe, biti još više kontaminirano fekalnim vodama. U pitanje bi mogao doći i nastavak Jadranskog projekta, jer zbog ovakvih problema Svjetska banka povlači novac, a to bi bio osobni neuspjeh Fani Bojanić.
Ako su u Rogoznici nestručno postavljeni podmorski ispust i kompletni difuzor, možda je tako i u Ždrelcu. Ni nakon popravka završni uređaj u Rogoznici nije ispravan. Njihov pročišćivać već 8 godina radi ilegalno, a po dostupnim informacijima i kolektor u Ždrelcu se koristi ilegalno, bez uporabne dozvole.
Pročišćivač Ždrelac nije dio Jadranskog projekta. U Vjesniku je 2006. pisalo da su ga financirale Hrvatske vode, Općina Pašman i Ministarstva mora, turizma, prometa i razvitka. U članku je nazvan "biološkim", ali u zadnje 4 godine nigdje nije službeno objavljeno da li je stvarno biološki ili običan mehanički (1. stupanj pročišćavanja). Ilegalni korisnici kolektora vjerojatno ne koriste pročišćivač nego izlijevaju fekalije direktno u ispust.
"Pred Općinom je vrlo skupocjen i zahtjevan projekt izgradnje sustava odvodnje, a trenutačno se radi na prikupljanju projektne dokumentacije. Za mjesta Ždrelac i Banj završena je projektna dokumentacija. S obzirom da na području općine nije izgrađen kanalizacijski sustav, domaćinstva imaju crne jame koje se moraju redovito ispumpavati.
- Izgrađen je ispust za fekalije u Ždrelcu gdje će se dovoziti ispumpane fekalije iz svih osam mjesta općine. Cisterna će se priključiti na ispusnu cijev koja je postavljena na dubini od 60 metara tako da sa sigurnošću mogu tvrditi da fekalije neće narušiti ekološki sustav mora ni okoline. Sustav za ispust je u fazi ispitivanja i trebao bi biti u funkciji do kraja ove godine, kaže Medić te dodaje da će u svom četverogodišnjem mandatu nastojati riješiti ovaj problem s kanalizacijom jer je to jedan od preduvjeta za razvoj turizma."
Sa 60m fekalije teoretski ne bi trebale isplivati na površinu zbog visokog tlaka, ali mogu ih raznositi morske struje i ribe koje se hrane na tim dubinama i dolaze u pliće more. Bez potpuno dovršenog biopročistača nemoguće je garantirati da fekalije neće narušiti ekološki sustav mora. Takve otpadne vode osim opasnih bakterija sadrže fosfate i živu. Živa se najviše akumulira u ribama koje su na višoj razini hranidbenog lanca (morski psi, tune, škarpine, kirnje).
"U blizini ispusta su bazeni posidonije. S planiranim stupnjem pročišćavanja ribe će biti pune fosfata. Ako prihvatimo ovakav sustav deset godina ćemo čistu kanalizaciju gurati u more. Danas imamo septičke jame zbog kojih su onečišćeni bunari, ali barem imamo čisto more. Struja otpadne vode možda i neće dotjerati do obale, ali će uništiti more i ribu, upozorio je Ive Surić, dok je Pelegrin Mustać, zadužen za komunalne poslove u Općini Privlaka zamjerio što će se i otpadne vodi iz Vrsi "koje imaju svoje gornje more" ispuštati kroz privlački ispust."
Ispod drugog članka o tome kako "redovita primanja ima tek osam 'općinara' i nekoliko povlaštenih iz komunalne ustanove koja broji 13 djelatnika" nalazi se zanimljiv komentar:
"...
Isto tako i najam vatrogasne cisterna za ispust za kanalizaciju u Kablinu u Ždrelcu koji nikad nije plačen od strane komunalca niti je ikad utvrđena cijena najma."
Komentar je malo nedorečen, ali za koju svrhu je Javna komunalna ustanova mogla unajmila tu cisternu nego za ispuštanje fekalija u more? Ako je točno da kolektor i pročistač nisu dovršeni i nemaju dozvolu za korištenje, onda JKU radi protuzakonito.
Osim tovljenja umjetnom hranom iz ribogojilišta, ribe će se uskoro hraniti i ovako:
Suzbijanje komaraca provodi se na dvije razine što podrazumijeva larvicidnu i adulticidnu dezinsekciju. Larvicidnom dezinsekcijom smatra se sprječavanje razvoja i uništavanje razvojnih oblika komaraca, dakle, jajašca, ličinki i kukuljica.
Septičke jame, potoci i kanali oborinskih voda, zapušteni zdenci i cisterne, građevinski iskopi najčešći su vodeni mediji u koje ženke komaraca polažu svoja jaja iz kojih se za pet do 10 dana ovisno o vanjskoj temperaturi, odnosno temperaturi vode razvijaju ličinke. Hraneći se, one prolaze kroz različite stadije, do stadija kukuljice iz kojih se legu odrasli, dakle, krilati komarci. Shodno tome, larvicidna dezinsekcija najčešće se vrši na spomenutim lokacijama, odnosno vodenim medijima.
Treba naglasiti da se larvicidnom dezinsekcijom uništava i do 60 posto komaraca, a adulticidnom niti 10 posto. Naime, adulticidna dezinsekcija "ruši" samo trenutačno odrasle leteće jedinke, a već sutra se legu nove. Osim toga, primjerice, u Italiji je već davno napuštena metoda adulticidne dezinsekcije zbog opasnosti od zagađenja okoliša, a posredno i ljudi pesticidima koji imaju kumulativni učinak, kaže dr. Šarunić Gulan.
Stručni nadzor nad provedbom preventivnih mjera dezinsekcije i deratizacije na području grada Zadra obavlja zadarski Zavod za javno zdravstvo, gdje se građani mogu obratiti ako imaju problema s insektima te štakorima i miševima. Osim Zavodu za javno zdravstvo, na telefonski broj 301 351, građani se mogu obratiti i riječkoj "Dezinsekciji" na broj 051/506 920, čiji djelatnici na poziv izlaze na teren te rješavaju eventualne probleme s insektima i glodavcima.
Aedeas albopictus izrazito je opasna i agresivna vrsta komarca, koja potiskuje "domaćeg" komarca. Tigrasti komarci su potencijalni prijenosnici zaraznih bolesti, njihov ubod je neugodan i nerijetko uzrokuje alergijske reakcije. Ova vrsta komarca na zadarskom području otkrivena je 2005. godine. 057info.hr i Zadarski list
Tigrasti komarac ne zuji i slab je letač pa odrasle jedinke lete do udaljenosti od 200 metara, što znači da su im u blizini i legla. trilj.org
Larvicidne tablete se u Zadru dostavljaju poštom u omotnicama, a u brojnim drugim općinama se dijele preko mjesnih odbora.
Tablete za sprječavanje razvoja larvi komaraca trebaju se bacati u septičke jame, fontane i ostala mjesta gdje se zadržava voda već od ožujka, a ne samo tijekom ljeta. Osim septičkih jama problem su i cisterne koje se godinama ne čiste i ne koriste za piće, pa su idealne za razmnožavanje komaraca.
Larvicidne tablete su Diflox Compresse Diflubenzuron
Tablete od 2g sadrže 1% Diflubenzurona (20mg)
1 tableta na svakih 500 - 1000 litara bistre vode
1 tableta na svakih 400-500 litara organski visoko zasićene vode ili vode s vegetacijom
DIFLOX COMPRESSE, tj diflubenzuron inhibira sintezu hitina čime sprječava rast i ubija ličinke komaraca u fazi formiranja kutikule. Na većini Internet stranica se navodi da Diflox compresse nije toksičan za vegetaciju, ptice, ribe, vodozemce, gmazove i sisavce. Ne izaziva mutacije, ali ipak nije potpuno bezopasan. Miševima i štakorima koji su tijekom dvije godine bili izloženi umjerenim dozama povećale su se jetra i slezena.
http://pmep.cce.cornell.edu/profiles/extoxnet/dienochlor-glyphosate/diflubenzuron-ext.html
http://www.indiacare.it/pdf/en/16433DifloxCompresse.pdf
Nemojte piti vodu iz cisterne u koju ste ubacili larvicidnu tabletu, ali ako ju netko slučajno popije ne bi se trebali puno brinuti. Na stranicama WHO-a (Svjetske zdravstvene organizacije) piše da se diflubenzuron razmatra ili već koristi kao prikladno sredstvo za dezinsekciju vode za piće. To se radi u područjima gdje je visok rizik od zaraze denga groznicom koju prenose komarci. Preporučena doza za diflubenzuron u pitkoj vodi u spremnicima ne smije prijeći 0,25 mg / l. Preporučena doza za larvicidnu desinsekciju je 6-14 puta manja.
Postoje paraziti koji napadaju ličinke komaraca, npr. oblić Mermitide (Romanomermis culicivorax), ali biološka kontrola komaraca apliciranjem Mermitida u okoliš još se ne koristi u Hrvatskoj.
Novi list: "Gradovi i općine najveći su devastatori pomorskog dobra..
..još se hvale takozvanim ulaganjima u pomorsko dobro, a zapravo neprimjerenim uređenjem plaža, razbijanjem stijena radi stvaranja novih plaža, izgradnjom lukobrana i nasipanjem, potpuno mijenjaju izgled obale"
Rambo Amadeus:
"..Da se pitam na sred grada ložio bih kazan,
Svako bi mi jeo, zna se, ručak jednoobrazan.
Praznikom bi instalir'o oko glave lovor
I narodu održao slijedeći govor:
Beton, beton, samo beton!
Beton, beton, samo beton!
Beton nama treba,
Jer iz trave opasno nas ljuta zmija vreba!
Beton, beton, samo beton!
Beton, beton, samo beton!
Beton nama treba,
Jer iz trave nonšalantno ljuta zmija vreba!"