Pašman - Ždrelac - Gladuša
18.02.2010., četvrtak, 01:11
Nastavak radova na proširenju kanala
|
Radio Zadar: Nadam se da će do lipnja kanal Mali Ždrelac biti zaista otvoren za sav promet - kaže Mate Perišić, direktor splitskog Plovputa koji potvrđuje kako je iz Ministarstva mora dobio informaciju da će se za ovaj projekt osigurati 16 milijuna kuna. Starije vijesti: - Kalmeta naložio nastavak radova - Nastavljaju se radovi na Malom Ždrelcu - Za nastavak radova u Ždrelcu tek 638.000kn - Morsko prolaz Ždrelac otvoren do daljnjega - Most se otvara 20.lipnja 2009. - Zatvaranje mosta i kanala Mali Ždrelac - Radovi na mostu od rujna do svibnja - Odgoda radova na mostu i kanalu - Rekonstrukcija mosta Ždrelac 2008. - Proširenje plovnog puta i rekonstrukcija mosta |
Komentari (1) - Print - Link članka
14.02.2010., nedjelja, 15:04
Komunalni doprinosi i cijena legalizacije
 Načelnici raznih općina i gradova se u medijima često razbacuju cijenama legalizacije, sretni što će barati s milijunima kuna. Pri tom vjerojatno zaboravljaju da se novac od legalizacije prema važećim zakonima mora potrošiti namjenski, za komunalno uređenje samo onog područja s kojeg je taj novac prikupljen. Bez komunalnog doprinosa nema velikih komunalnih radova s kojima bi se gradonačelnici mogli hvaliti pred izbore. Međutim, s visokim komunalnim doprinosom postiže se suprotan učinak. Svi koji će morati platiti previsoke doprinose biti će vrlo motivirani doživotno izlaziti na izbore i glasati protiv osobe i stranke koja im odluči uzeti desetke tisuća kuna ili eura, pogotovo ako će se taj novac mještana i vikendaša trošiti na projekte koje oni sami ne bi željeli financirati.U Zadru se komunalni doprinos podiže sa 35-70kn po metru kubnom na 90kn/m3 za obične kuće i maksimalno mogućih 180kn/m3 za objekte koji imaju preko 600m3. Za otoke koji administrativno spadaju pod Grad Zadar komunalni doprinos će biti 40-60% niži. 11.2., radio Zadar: "Grad Zadar podijeljen je u 2 zone, kopneni dio grada i otoke koji će imati nešto niži koeficijent 0.6, a otočani, odnosno atuhtono stnovništvo 0.4. Gradnja stambenih objekata do 600 metara prostornih (cca. 150 metara četvornih) naplaćivat će se upola jeftinije, a sve iznad 600 metara prostornih po najskupljoj cijeni. Izgradnja javnih i podzemnih garaža također stimulirati, ali najmanjim koeficijentom 0.2" Dakle, na otocima Ist, Iž, Rava, Molat, Olib, Premuda, Silba i Zapuntel komunalni doprinos za kuću do 150m2 će biti (0.6×180)/2=54kn po m3. Autohtono stanovništvo će za takvu kuću komunalni doprinos platiti (0.4×180)/2=36kn po m3. Za istu stvar doseljenici na Pašman moraju platiti 150 kn/m3, a doseljenici na Iž, Ravu, Ist, Molat, Olib, Silbu i Premudu moraju platiti samo 54 kn/m3. Zar su doseljenici Gladuše u komunalnu infrastrukturu naselja dosad uložili 96kn/m3 manje nego doseljenici na Iž, Molat i ostale otoke?! U Općini Pašman najmanje su poželjni vikendaši (150kn/m3), dok će graditelji "obiteljskih hotela" (zgrada s gomilom apartmana) platiti 40kn, a otočani (koji su pisali pravila) za novogradnju će platiti 30kn po metru kubnom. U susjednoj Općini Kukljica komunalni doprinos za doseljenike je 100kn/m3, a za starosjedioce samo 10kn/m3. (Županijski glasnik br. 5, od 1.4.2005.) U Sukošanu najskuplji komunalni doprinos je za gradnju apartmana 70kn/m3, zatim za dio naselja uz more 50kn, sa sjeverne strane magistrale 40kn, a za Debeljak 20kn po metru kubnom (Županijski glasnik br.14, prosinac 2004.). U Općini Starigrad komunalni doprinos u neizgrađenom dijelu građevinskog područja je 180kn, u izgrađenom dijelu građevinskog područja uz obalu 90kn, sa sjeverne strane ceste 60kn, a u mjestu Tribanj 40kn po metru kubnom (Županijski glasnik br. 23., prosinac 2009.) U Splitu će se od građana otkupljivati zemljište za pristupne putove. Predsjednik Gradskog kotara Sirobulja poziva vlasnike da ne traže visoke cijene za svoju zemlju jer bez tih putova nije moguća legalizacija njihovih bespravnih kuća. Dio novca koji se prikupi komunalnim doprinosom bi se trebao vratiti vlasnicima koji su ustupili svoje zemljište za potrebe javnih putova, tj. takva je praksa u općinama koje nastoje pošteno i transparento raspolagati novcem svojih mještana. Pod komunalno uređivanje koje se financira komunalnim doprinosima spadaju i putovi, njihov otkup i uređenje. Ukoliko za otkup javnih putova Općina Pašman odluči vlasnicima terena platiti 0kn, to znači da će vlasnici terena koji zbog povoljnog položaja nisu morali dati niti 10m2 svog terena biti u povlaštenom položaju u odnosu na one koji su morali za putove dati npr. 100m2 terena. Otkup terena ne bi bio nikakav trošak za Općinu, jer se otkup i uređenje putova financira iz komunalnog doprinosa, sa 40% prikupljenog novca. 20% komunalnog doprinosa je namijenjeno izgradnji javne rasvjete. Koliko mi je poznato, javnu rasvjetu u Gladuši su dijelom već platili stanovnici naselja kad su sami financirali gradnju strujne mreže u naselju. U vezi javne rasvjete, bilo bi dobro pitati mještane i vikendaše žele li postavljanje još rasvjetnih stupova, po svim ulicama. To neće financirati ni država ni EU, nego mi. Također, postavljanjem novih rasvjetnih stupova dopinosi se još većem svjetlosnom zagađenju. Osim komunalnog doprinosa (150kn/m3), za legalizaciju se mora platiti vodni doprinos koji iznosi 30kn/m3 za obiteljske kuće, a 56kn/m3 za vikendice. Uz sve ostale troškove legalizacija bi mogla koštati između 20 i 240.000kn po kući, ovisno o veličini objekta i raznim troškovima za koje još ne znamo točno koliki su. Povezane vijesti: - Komunalni doprinos - Pašman - Postupak izrade urbanističkog plana uređenja - Legalizacija u Rogoznici - Obrasci Upravnog odjela za provedbu dokumenta prostornog uređenja i građenja - Objavljen je Prostorni plan Općine Pašman |
Komentari (11) - Print - Link članka
03.02.2010., srijeda, 18:54
Legalizacija u 70m
|
Izmjene i dopune PP Grada Zadra važne su zbog 70 metara unutra kojih je zabranjena gradnja, a izmjenom te odredbe, omogućit će se legalizacija izgrađenog u Kožinu, pojasnio je Željko Predovan čija je tvrtka Block projekt izrađivač UPU za Kožino. Prema tome, biti će moguća legalizacija i unutar 70m od obale u izgrađenim dijelovima građevinskih područja. To je u skladu sa županijskim prostornim planom prema kojem izgradnja nije dozvoljena samo u neizgrađenom dijelu građevinskog područja naselja u pojasu od 70 m od obalne crte, a u izgrađenom dijelu građevinskog područja naselja moguće su interpolacije u skladu sa zatečenim stanjem. Skoro cijela Gladuša je u PPU označena kao izgrađeni dio građevinskog područja.057info.hr |
