Jedna od novosti koje donosi Zakon o prostornom uređenju i gradnji jest
decentralizacija izdavanja dozvola odnosno akata potrebnih za građenje i uporabu građevina te obavljanje drugih s tim povezanih poslova, na način da će ove poslove, umjesto ureda državne uprave, obavljati
upravna tijela velikih gradova (koji imaju više od 35.000 stanovnika) i gradova sjedišta županija. Zakonom se ujedno povećava uloga i odgovornosti ovlaštenih arhitekata i inženjera u postupcima izdavanja dozvola i drugih akata potrebnih za građenje i uporabu građevina.
Uz postojeće subjekte prostornog uređenja, Zakonom se uvode i dva nova subjekta:
fond za gospodarenje nekretninama te zavod za prostorno uređenje velikog grada. Današnji Zavod za prostorno planiranje preoblikuje se u Hrvatski zavod za prostorni razvoj koji je samostalan i čija je svrha izrada propisanih dokumenata prostornog uređenja, te priprema podataka, informacija i druge dokumentacije kojima se osigurava prostorni razvoj RH i provode mjere zaštite prostora.
Umjesto današnje "dokumentacije prostora" uvodi se informacijski sustav prostornog uređenja. Značajnu novost čini i propisivanje slučajeva u kojima je
obvezno donošenje urbanističkog plana uređenja. Tako se ovaj plan, osim z
a zaštićeno područje mora kako je to danas propisano, obvezno donosi za
neizgrađene dijelove i dijelove planirane za obnovu građevinskog područja naselja te za izdvojena građevinska područja izvan naselja. Na tim se područjima
lokacijska dozvola, rješenje o uvjetima građenja i rješenje o izvedenom stanju može izdati samo na temelju urbanističkog plana uređenja.
Izmijenjen postupak izdavanja lokacijske dozvole
Dok je pravna priroda lokacijske dozvole ostala ista, postupak izdavanja u potpunosti je izmijenjen - racionaliziran je i detaljnije uređen po uzoru na današnji postupak izdavanja građevinske dozvole. Usto, uvodi se i jedan novi instrument, a to je
rješenje o uvjetima građenja koje istodobno predstavlja instrument provođenja dokumenata prostornog uređenja te akt na temelju kojega se smije pristupiti građenju određenih građevina.
Lokacijska dozvola izdaje se za sve građevine, osim za zgrade čija građevinska (bruto) površina nije veća od 400 m2, zgrade za obavljanje isključivo poljoprivrednih djelatnosti čija građevinska (bruto) površina nije veća od 600 m2 te jednostavne građevine čijem se građenju može pristupiti bez akta kojim se odobrava građenje, a koje određuje ministar zaštite okoliša prostornog uređenja i graditeljstva.
Za zahtjevnije građevine u tehnološkom smislu (rafinerije, industrijski pogoni i slično) bit će potrebna lokacijska i građevinska dozvola te objedinjeni uvjeti zaštite okoliša. Te će dozvole izdavati Ministarstvo zaštite okoliša, prostornog uređenja i graditeljstva, a za njih će biti potrebna i uporabna dozvola.
Zakonom se ujedno uvodi i više imovinskopravnih instrumenata kao što su:
* zabrana građenja,
* obveza prodaje zemljišta,
*
predaja zemljišta u vlasništvo jedinice lokalne samouprave(
),
* pravo prvokupa,
* ugovor o financiranju uređenja građevinskog zemljišta i
*
urbana komasacija.
Idejni projekt
Uloga idejnog projekta novim je Zakonom promijenjena, tako da on više nije sastavni dio načelne dozvole već
je dio lokacijske dozvole i rješenja o uvjetima građenja.
Glavni projekt preuzima ulogu i izvedbenog projekta za zgrade koje se grade na temelju rješenja o uvjetima građenja.
Prema novom Zakonu,
građenju građevina ovisno o njihovoj vrsti, veličini i drugim značajkama
može se pristupiti na jednom od slijedećih temelja:
*
rješenju o uvjetima građenja,
* građevinskoj dozvoli,
* potvrđenom glavnom projektu.
Reguliran upis građevine u zemljišne knjige
Zakon više ne omogućuje upis u zemljišne knjige građevine izgrađene bez građevinske i uporabne dozvole odnosno drugog odgovarajućeg akta upravne vlasti kao što to omogućava važeći Zakon o gradnji. Prema Zakonu, evidentiranje građevine u katastarskom operatu od strane područnog ureda Državne geodetske uprave provodi se ukoliko je za građevinu izdana uporabna dozvola,
završno izvješće nadzornog inženjera, potvrda o izvedenom stanju, odnosno potvrda nadležnog upravnog tijela da se za građevinu ne izdaje uporabna dozvola niti drugi navedeni akti. Osim toga, uvjet za evidentiranje u katastru je i to da je već formirana građevna (katastarska) čestica za građevinu koja se evidentira.