Biti kratkovidan i prestati biti kratkovidan

Sjećate li se, dok ste bili djeca, kako su gotovo svi „štreberi“ u školi nosili naočale? Čak je i danas svugdje slika nekog genija, štrebera ili geeka slika debelih naočala naslonjenih na nosu te načitane glave. Potpuna je istina da su ljudi koji više vremena provode za računalom ili knjigom, nerijetko pod umjetnim svjetlom na vrlo bliskoj udaljenosti predmetima fokusa, što potiče vidni proces na akomodacijski višak i višak konvergencije, razvili kratkovidnosti očiju. Dodamo li na to i genetsku predispoziciju za kratkovidnost, imamo neizbježnu i gotovo stopostotnu šansu da zdravo rođeno oko razvije ovaj poremećaj.

Srećom, biti kratkovidan, ne znači i biti osuđen na nošenje naočala do kraja života, jednako kako ne znači i razmišljati, odnosno, podvrgnuti se laserskoj operaciji korekcije vida. Obje navedene opcije izrazito su agresivne metode postizanja rezultata dobrog vida, i srećom imamo treću opciju kojoj popuno možemo izbjeći i naočale i laser.

Što je, zapravo, kratkovidnost?

Kada govorimo o zdravom i normalnom oku, pri opuštenoj akomodaciji, slika se paralelno usmjerenim svjetlom lomi na mrežnici oka i imamo dobar fokus gledamo li objekt koji se nalazi u našoj neposrednoj blizini ili onaj koji je udaljen. Miopija ili kratkovidnost manifestira se tako da se objekti bliski oku vide posve jasno, dok su oni udaljeniji mutni do ne prepoznatljivosti. Udaljenost u kojoj gubimo fokus ovisi o uznapredovalosti kratkovidnosti same, a mjerimo je dioptrijom. Svjetlo usmjereno oku proizvodi sliku ispred mrežnice, slike su fokusirane u staklovini stražnjeg dijela oka umjesto na samoj mrežnici oka, a rožnica je pritom previše izbočena ili je slučaj da je očna jabučica preduga. Ukoliko je rožnica nedovoljno izbočena, govorimo o hiperopiji, tj. Dalekovidnosti. Slučaju poremećaja oka suprotnom od kratkovidnosti, gdje su svi objekti blizu oka mutni te se fokus može postići samo ukoliko objekt udaljimo, ponovno, ovisno o uznapredovalosti dalekovidnosti, dovoljno da oko sliku „izoštri“.

Mogu li prestati biti kratkovidan?

Postupno preopterećenje fokusiranja, umjesto ugađanja oku prilagođavanjem dioptrije i iskrivljavanjem slike u suprotnom smjeru koristeći se kontaktnim lećama ili naočalama, postižu se zavidni rezultati popravljanja kratkovidnosti, odnosno dalekovidnosti te se, radi li se o iskrenoj motivaciji za poboljšanje vida vježbama, dolazi do maksimalnih rezultata : potpunog ispravljanja vida.

Power Vision System upravo je ciljana metoda aktivnog ispravljanja vida postupnim preopterećenjem fokusa. Kratkovidni će metodu koristiti udaljavajući žarišnu točku istovremeno je zadržavajući u fokusu, a dalekovidni će raditi upravo suprotno približavajući točku. Iako se PVS ne da opisati u nekoliko rečenica, u ovoj navedenoj nalazi se suština koja nizom sofisticiranih vježbi i uz kvalitetno vodstvo i znanje opisano u knjizi David De Angelisa : ‘Kako sam izliječio kratkovidnost’. Kroz 230 stranica autor objašnjava znanstvena istraživanja i detaljno opisuje vježbe potrebne za izlječenje vida, koje se sa iznimnom lakoćom mogu pratiti i stranicu po stranicu bolje vidjeti, dok je druga polovica knjige posvećena aktivnim polaznicima i korisnicima Power Vision metode, kroz konkretna pitanja i praktične odgovore primjenjive u svakom trenutku korištenja i prakticiranja vježbi, bez obzira na početno stanje oka i brzinu napretka. Više o kratkovidnosti i liječenju kratkovidnosti jednom za svagda možete pročitati na službenim stranicama: http://www.kratkovidnost.com/

Oznake: kratkovidnost, miopija, lijećenje kratkovidnosti, kratkovidnost liječenje, kako izliječiti kratkovidnost